Le tre descrizioni del terremoto di Ragusa del M.DC.LXVII

Prvo izdanje. Talijanski prijevod s latinskog triju opisa potresa u Dubrovniku 1667. godine. Sadrži: predgovor / posvetu Luke Stullija Nikoli Androviću (str. 3 – 23), Gradićevu poemu o potresu (str. 25 – 36), Rogačićevu poemu o potresu (str. 37 – 42), Stojkovićevu poemu o potresu (str. 43 – 50), poemu Luke Stullija u povodu smrti Tommasa Cherse (str. 51 – 62). U predgovoru Stulli iznosi prvu hrvatsku kritiku Gundulićeva Osmana. Stjepan Gradić (Dubrovnik, 6. 3. 1613. – Rim, 2. 5. 1683.) – hrvatski znanstvenik, pjesnik, polihistor i doplomat. Studirao filozofiju i teologiju u Rimu te pravo u Bolonji, gdje je 1638. stekao doktorat. Od 1653. živio je u Rimu. Od 1661. bio je kustos, a od 1682. predstojnik Vatikanske knjižnice. Obnašao dužnost predsjednika hrvatske bratovštine svetog Jeronima u Rimu. Bavio se matematikom, fizikom, filofogijom i književnim radom. Benedikt Rogačić (Dubrovnik, 18. 3. 1646. – Rim, 8. 2. 1719.) – hrvatski teolog, gramatičar i pjesnik; isusovac. Studirao u Anconi i Rimu. Poučavao Filozofiju u Germanicumu. Cijeli život djelovao u Rimu. Objavio je desetak djela na latinskom i talijanskom, a bavio se i prevođenjem. Benedikt Stay Stojković (Dubrovnik, 1714. – Rim, 25. II. 1801.) – hrvatski filozof i latinist. U Dubrovniku završio isusovački kolegij, potom u Rimu studirao filozofiju, matematiku i teologiju. Od 1742. profesor retorike i povijesti na Visokoj papinskoj školi u Rimu. Obavljao mnoge diplomatske službe u Vatikanu. Autor je dviju filozofskih poema. Luko (Luka) Stulli (Šumet kraj Dubrovnika, 22. IX. 1772. – Dubrovnik, 12. 9. 1828.) – hrvatski liječnik i književnik. U Bolonji završio studij filozofije i medicine. U Dubrovniku obnašao dužnosti gradskog fizika, bolničkog primarijusa i nadzornika svih bolnica. Član rimske Accademije degli Arcadi. U hrvatske krajeve uveo cijepljenje protiv boginja. Pisao medicinska, prirodoznanstvena i književna djela.