Je li život neki neobični kemijski slučaj, jedinstvena pojava samo u povijesti Zemlje? Ili je to nešto što je zapisano u zakonima kojima podliježe ponašanje svemira, predodređeno da se dogodi svugdje gdje to uvjeti dopuste? Uzbudljiva otkrića u posljednje vrijeme, poput tragovi života u meteorima s Marsa, otvoriše put prema novom promišljanju porijekla života. Istražujući razne sučeljene teorije i složena filozofska gledišta, Davies nam u svojoj knjizi podastire činjenice koje upućuju na to da je život bio započeo u vrućem podzemnom svijetu, duboko unutar Zemljine kore. Autor zaključuje da se ključni korak iz nežive tvari u živu krije u pojavi prvih sustava za obradu informacija… Rješenje zagonetke porijekla života je dalekosežno upleteno u prirodu svemira i mjesto čovječanstva u njemu…
Kratka povijest modernih sljeparija.
Nastala na temelju iscrpnog istraživanja i intervjua s prometnim stručnjacima diljem svijeta, ova knjiga Toma Vanderbilta zavući će se pod prtljažnik svakodnevne aktivnosti vožnje i otkriti iznenađujuće kompleksan svijet fizičkih, psihičkih i tehničkih faktora koji će nam pojasniti zašto vozimo tako kako vozimo i što način vožnje govori o nama. Zašto planovi zaštite pješaka od automobila nerijetko dovode do više nesreća, kako su kružni tokovi, koji nam se čine kaotičnima i opasnima, zapravo najsigurniji za vozače, koje su najčešće pogreške pri parkiranju te zašto bi vas u Kopenhagenu prezrivo pogledali kad biste pokušali pretrčati ulicu na crveno, a u New Yorku kad ne biste, samo su neke od zanimljivosti na koje Vanderbilt ukazuje.
U pravi čas, pedesetak godina nakon Kubanske revolucije, dolazi nam ova knjiga, dosad najintimnija i najobjektivnija biografija Fidela Castra, prva na hrvatskom jeziku i nudi svježu sliku tog revolucionara i državnika. Autor, koji je bio britanski veleposlanik na Kubi početkom devedesetih, priča nam događaje iz Castrova uzbudljivog života i pokazuje kako se njegov osobni karakter razlikuje od slike u javnosti.
Izvanredna opservacija o današnjoj Irskoj zabavna je i hedonistička priča o uspjehu jedne zemlje. Nazvana prema ironičnoj slučajnosti irskog baby booma krajem 1970-ih, koji se, preciznije, dogodio devet mjeseci (gotovo u dan) nakon što je papa Ivan Pavao II posjetio Dublin, Papina djeca u isto je vrijeme priznanje i neodoljivo duhovit portret prve generacije Keltskog tigra – ljudi koji su prosperirali od ekonomskog čuda koje je Irsku, nakon stoljeća gorke neimaštine, katapultiralo u naciju koja danas uživa u jednom od najviših standarda u svijetu. Papina djeca autora Davida McWilliamsa bila je najprodavanija knjiga u Irskoj u 2006. godini, prodana u više od 100.000 primjeraka. No, takvo što se od stručnjaka kakav je McWilliams moglo i očekivati – jedan od najpoznatijih irskih novinara piše kolumne u uglednim irskim novinama, vodi vlastite emisije na Irskoj radioteleviziji, a tijekom uspješne novinarske karijere intervjuirao je neke od najutjecajnijih i najpoznatijih osoba našeg doba, između ostalih i Henryja Kissingera, Mihaila Gorbačova i Hillary Clinton. Svoju je karijeru započeo kao ekonomist i bankar, bio je prvi ekonomist koji je predvidio irski gospodarski boom 1990-tih godina, a tijekom boravka u Istočnoj Europi i Srednjem Istoku bavio se izradom strategija banaka. Sve to dovelo je do titule Svjetskog mladog vođe, kako ga je 2007. godine nazvao Svjetski ekonomski forum. Algoritam donosi priču o mladoj generaciji koja vlada Irskom, priču o uspjehu, priču o zemlji toliko sličnoj našoj, priču koju bismo lako mogli primijeniti na naše prilike. Hrvatska, naime, Ircima nije slična samo po naravi, već i ekonomijom. Eksplozija na tržištu nekretnina i neobuzdana nacija koja voli tulumariti samo su neke od stvari koje nas povezuju s Ircima, a McWilliamsov opis kako je Irska dobila njemački bankovni PIN i time sebi omogućila neobuzdano trošenje mogao bi se slobodno preslikati na naše prilike s naslovom Što nas čeka nakon ulaska u Uniju. Papina djeca priča je ispričana s toliko humora i stila da će vam nakon čitanja biti jasnije zašto Irci slove kao jedna od najdruželjubivijih i najsimpatičnijih nacija.
Jedan od najradosnijih trenutaka u životu odlazak je na daleko putovanje u nepoznate zemlje. Ova vam knjiga neće otkriti mjesta koja biste trebali posjetiti za života, ali će vam rasvijetliti kako su putovanja nekoć izgledala. Kronološki prateći velika putovanja – od drevnih civilizacija, koje su se kretale uglavnom radi trgovine, preko seobe naroda, prvih hodočašća, velikih geografskih otkrića, prvih organiziranih turističkih ruta, pa sve do suvremenih putovanja svim prijevoznim sredstvima – Putovanja će pobuditi nostalgiju, ali ujedno i zagolicati maštu svih onih čitatelja kojima je samo putovanje ponekad veći užitak od konačnog odredišta. Stoga okusite uzbuđenje i romantiku putovanja, jer ova je knjiga prepuna povijesnih karata, prekrasnih fotografija, egzotične putne opreme i napetih svjedočanstava. Upravo je ova knjiga obvezno štivo svakoga putnika iz naslonjača.
Oblikovanje scene i kostima pedesetih godina 20. stoljeća (The Idea of Synthesis Set and Costume Design in the 1950s). Bilingual edition. Knjiga Ideja sinteze: oblikovanje scene i kostima pedesetih godina 20. stoljeća rezultat je suautorskoga teatrološkog proučavanja vizualnoga oblikovanja scenografije i kostimografije u predstavama koje obilježavaju razdoblje pedesetih. Teatrologinja Ana Lederer istražila je scenografiju, a teatrologinja Martina Petranović kostimografiju oslanjajući se i na višegodišnja vlastita istraživanja teme i na nove spoznaje o građi ostvarene u kontekstu znanstveno-istraživačkoga projekta Ideja sinteze: vizualno oblikovanje scenskoga prostora pedesetih godina 20. stoljeća (2014. – 2015.) koji su autorice provodile u suradnji s povjesničarkom umjetnosti Jasnom Galjer, uz financijsku potporu Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Usredotočujući se na pedesete godine 20. stoljeća iz vizure koautorskoga modela čitanja, Ideja sinteze nastoji ponuditi sustavan i obuhvatan prikaz scenografske i kostimografske problematike u vremenu pedesetih godina prošloga stoljeća, zahvaćajući sva važnija hrvatska kazališta i sve važnije kazališne vrste (drama, opera, balet), i to u presjeku paralelnih tendencija u različitim kreativnim izrazima i u kontekstu aktualne kulturne produkcije. Uvid u relevantnu arhivsku građu (scenografske i kostimografske skice, fotografije iz predstava, kazališne cedulje i programi, kazališna dokumentacija, kazališna kritika…) brojnih institucija u kojima je pohranjena kazališna baština pedesetih godina (Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta HAZU-a, kazališni arhivi pri kazalištima diljem Hrvatske, muzejske i privatne zbirke…) umnogome je pridonio mnoštvu novih saznanja o nacionalnoj scenografiji i kostimografiji i njezinim nositeljima pedesetih godina 20. stoljeća, ali i o ideji međusobne nerazdružive povezanosti kazališne i likovne umjetnosti, kao i povezanosti kulture pedesetih godina 20. stoljeća s povijesnom avangardom prve polovice 20. stoljeća.
Ime otoka Hvara, ili bolje rečeno sva imena koja je u povijesti nosio svojevrsni su arheološki ostatak njegove burne prošlosti. Ovaj hrvatski otok kojim su kroz povijest vladali ili ga pokušali osvojiti Grci, Iliri, Rimljani, Neretljani, Talijani, Turci, Francuzi, Rusi, Englezi, Mađari, Austrijanci i Nijemci svoju je povijest sačuvao i u vlastitom imenu. Ima filologa koji najstarije zapisano ime otoka i to njegov grčki oblik Pháros ne tumače kao nešto što su sa sobom donijeli doseljeni Grci. Oni tvrde da je otok i prije i poslije grčke kolonizacije imao isto ime i da su njegovi stanovnici i prije 385. godine stare ere nazivali sebe Paranima. Ova na svoj način patriotska teza koju je inače teško dokazati, vremenom je odbačena, premda bi, ako bi se prihvatila, govorila o tomu da su Grci koji su na Hvar došli iz grada istoga imena doživjeli na otoku dvostruku sreću. Prema ovoj smjeloj tezi grčki kolonisti su u hvarskoj sredini našli izvrsnu zamjenu svomu zavičaju jer novom domu nisu morali nadjenuti ime svoga nekadašnjega grada jer je ovaj već od prije to isto ili slično ime imao. Ova etimološka vratolomija ako i nije točna dobro je izmišljena! Inače na osnovu mnogih antičkih izvora može se uzeti za posve sigurno da je današnje ime otoka Hvara, njegov grčki oblik Pharos, bilo nadjenuto i cijelom otoku ali i polisu koji je bio izgrađen na mjestu današnjeg Starog grada i to već u IV. stoljeću prije Krista.
Kroz pet edukativnih ilustriranih priča dječak Tin upoznaje pet važnih zanimanja i plodove vrijednih pekarskih, zidarskih, stolarskih, krojačkih i mljekarskih ruku. Svijet naše svakodnevnice koji nas okružuje a kojemu, možda previše niti ne razmišljamo predstavljen je na jednostavan i djeci blizak način kako bi upoznali važnost i vrijednost lijepih i nadasve korisnih zanimanja.
Kako voćem ili povrćem uljepšati blagdanski stol, dočekati neko godišnje doba, obilježiti dječji rođendan, ukrasiti zidove prostorija u kojima boravimo, koji pribor, posude, zdjele su nam pri tome potrebne, te na koji način sve ukomponirati i stvoriti jedinstveni ukras, pitanja su, na koje se odgovori, uz brojne primjere popraćene fotografijama, nalaze u ovoj knjizi.
Branimir Baron Brljević je u razdoblju od 1991. do 2002. godine objavio tristo razgovora u mnogim domaćim i stranim listovima i časopisima. Razgovore je vodio s najistaknutijim ličnostima našeg vremena s područja politike, kulture, novinarstva, sporta i estrade. Jedan veliki dio interviewa iz tog vremena odnosi se na događanja u jugoistočnoj Europi, na odnose na Balkanu i vizije nove Europe.
Imunološki sustav i otpornost, kako se obraniti od bolesti
Svjetlost – holografija – laseri
Teistička i ateistička misao u povijesti pedagogije do kraja XIX stoljeća
Osamljena američka spisateljica provela je dvadeset pet godina pišući za stolom naslijeđenim od mladog pjesnika koji je nestao u rukama Pinochetove tajne policije. Jednog dana djevojka, koja tvrdi da je pjesnikova kći, dolazi uzeti stol, potpuno pomutivši spisateljičin život. Napomena: Knjiga je otpis iz javne knjižnice. Uredna.
