DRUGI MESIJA – templari, Torinsko platno i velika tajna slobodnog zidarstva Drugi Mesija otkriva da Torinski pokrov nije tek ikona vladajuće Crkve nego i znanstveni dokaz o drugoj, skrivenoj povijesti zapadne civilizacije i tajnih društava koja su njome upravljala. Više od sedam stoljeća štovao se komad platna jer se vjerovalo da ono nosi sliku raspetoga Isusa Krista, ali 1988. rezultati datiranja radioaktivnim ugljikom pokazali su da tkanina nije starija od 1260. godine. Nov dokaz uvjerljivo potvrđuje da se ne radi o krivotvorini … ali/niti o slici Isusa Krista. Otkrivajući zagonetku Pokrova ova knjiga donosi mnogo dublju tajnu: istinu o izravnoj povezanosti toga srednjovjekovnog predmeta s Isusom i čovjekom za kojega se vjeruje da je bio Isusov nasljednik. Čuvari te velike tajne učinili su sve kako bi je skrili od ostatka svijeta, pa čak i od svojih članova. No, pri tome nisu uspjeli uništiti dokaz … a on je skriven u odbačenim obredima Slobodnoga zidarstva.
Biblioteka Psiha. Posljednjih desetljeća svjedoci smo golemih promjena u kulturi uobičajenih spolnih odnosa. Slobodni snošaj prije braka i priležništvo, nekada osuđivani, danas su uglavnom prihvaćeni. (iz predgovora)
Knjiga Prozirnost (Przezroczystość, 2007) zbirka je trideset i devet eseja u kojima Marek Bieńczyk na zadivljujući način isprepliće elemente književno-povijesne, esejističke i filozofske poetike. Na tragu europske humanističke misli, Bieńczyk u Prozirnosti nastoji raščlaniti termin „transparentnost“ koji se u poljskoj (a i u hrvatskoj!) javnosti pojavio krajem devedesetih godina prošloga stoljeća. Transparentnost kao neopozivo načelo javnoga života, podređena posvemašnjoj kontroli, sve češće se propisuje i slovom zakona. Prisilno nametnuta, transparentnost ulazi u sve pore društvenoga, pa čak i privatnoga života, postavljajući pojedince pred nepremostiva iskušenja. Bieńczyk u najboljem duhu francuskih humanističkih mislilaca (vrhunski je prevodilac, između ostalih, Barthesa, Derridaa, Deleuzea), kombinirajući svoj književno-povijesni rad i golemo prevodilačko iskustvo, donosi gotovo zastrašujuću priču o suvremenoj zbilji u kojoj pojedinac postaje teroriziran nametnutom potrebom za posvemašnjom otvorenošću. Prozirnost predstavlja vrhunsko štivo i prvi je prijevod nekog od djela Mareka Bieńczyka na hrvatski jezik.
Slovensko-hrvatskosrpski i srpskohrvatsko-slovenski moderni rječnik
Od Gilbertija do Gejnzboroa – Od Blejka do Poloka.
Izbor deklaracija i povelja o ljudskim pravima (1215-1989) Ova knjiga posvećena je postipnom osvajanju slobode i njenom zajačivanju u najvažnijim poveljama ljudskih sloboda i prava – toj najdragocijenijoj tekovini koju su nam predali u naslijeđe minuli vjekovi. u njoj su sabrani najvažniji dokumenti o osnovnim ljudskim pravima, počevši od Velike povelje slobode iz 1215. godine do najpoznatijih međunarodnih aktova u kojima se tim slobodama daje odgovarajuče priznanje: Najveću vrijednost ove knjige predstavljaju odgovarajuče rasprave u kojima se sa primjerenom analitičnošću objašnjavaju idejni korijeni i povijesne okolonosti u kojima je svaki od ovih dokumenata nastao. Utoliko ova knjiga predstavlja uvjerljivo i izuzetno zanimljivo prikazivanje onog dugog povijesnog puta koji bi se mogao nazivati utemeljenjem slobode.
Miroslav Krleža (7.7.1893. Zagreb – 29.12.1981. Zagreb) je bio hrvatski pisac i enciklopedista. Smatra se piscem najznačajnijih tekstova u hrvatskoj književnosti 20. vijeka. Pokrenuo je mnoge kulturne inicijative, a sa ciljem kritičkog osvještavanja hrvatskog društva. Nakon mladalačkih ideja i zanosa, sa stečenim životnim iskustvom, mudrosti i znanjem, u Zagrebu je ostvario vrlo plodan književni rad. U periodu između dva svjetska rata živio je kao nezavisni pisac. Tada je razvio živu književnu djelatnost, pokrenuo brojne časopise, objavio obiman opus književnih dijela, vodio polemike sa svojim idejnim i književnim protivnicima. U periodu njegovog književnog stvaralaštva, od 1914. do 1981. godine, napisao je cijelu biblioteku pjesama, romana, pripovijedaka, drama, eseja, putopisa i polemika. Kroz svoja djela predstavio se kao veliki pisac i umjetnik. Snagom umjetničke riječi znao je oslikati društvenu stvarnost u svom vremenu i izvršiti vjerodostojan prikaz hrvatskog čovjeka. Krleža je bio pobornik marksističke ideologije i socijalizma, ali se u književnom radu uzdigao iznad ideološkog dogmatizma, iz razloga što se opredijelio za istinski humanizam. Bio je veliki borac za ravnopravnost i slobodu svih ljudi. Citati i izreke: „Govoriti o starim sramotama uvijek je poučno“. „I mjesečina može biti pogled na svijet“. „Sačuvaj me bože srpskog poštenja i hrvatske kulture“. „Ljudska glupost je neizmijerna“. „Može se, kad se hoće, ako se hoće tako, da pucaju kosti onima koji tako neće“. „Mrak i najružniju ženu pretvara u zagonetnu lutku“. Bibliografija Poezija i proza: „Pjesme“ I i II (1918. godine) „Pjesme“ III (1919. godine) „Hrvatski bog Mars“ (1922. godine; potpuna i konačna verzija 1933. godine) „Pjesme u tmini“ (1937. godine) „Novele“ (1924. godine) „Hiljadu i jedna smrt“ (1932. godine) „Povratak Filipa Latinovića“ (1932. godine) „Novele“ (1937. godine) „Balade Petrice Kerempuha“ (1936. godine) „Na rubu pameti“ (1938. godine) „Banket u Blitvi“ (1938., 1939., 1962. godine) „Zastave“ (1969. godine) Drame: „Legenda“ (1914. godine) „Maskerata“ (1914. godine) „Kraljevo“ (1915. godine) „Kristofer Kolumbo“ (1917. godine) „Mikelanđelo Buonaroti“ (1918. godine) „Saloma“ (1918. godine) „U logoru“ (1920. godine) „Adam i Eva“ (1922. godine) „Galicija“ (1922. godine) „Golgota“ (1922. godine) „Vučjak“ (1923. godine) „Gospoda Glembajevi“ (1929. godine) „U agoniji“ (1928. godine) „Leda“ (1930. godine) „Aretej“ (1959. godine) Eseji: „Evropa danas“ (1935. godine) „Deset krvavih godina“ (1937. godine) „Eppur si muove“ (1938. godine) „Knjiga studija i putopisa“ (1939. godine) „Dijalektički antibarbarus“ (1939. godine) „Moj obračun s njima“ (1940. godine) Pročitaj više na: https://www.biografija.org/knjizevnost/miroslav-krleza/
Prepisao i uredio dr. Miho Barada.
From the award-winning author of the Dominion of the Fallen series comes a dark retelling of Beauty and the Beast. In a ruined, devastated world, where the earth is poisoned and beings of nightmares roam the land… A woman, betrayed, terrified, sold into indenture to pay her village’s debts and struggling to survive in a spirit world. A dragon, among the last of her kind, cold and aloof but desperately trying to make a difference. When failed scholar Yen is sold to Vu Côn, one of the last dragons walking the earth, she expects to be tortured or killed for Vu Côn’s amusement. But Vu Côn, it turns out, has a use for Yen: she needs a scholar to tutor her two unruly children. She takes Yen back to her home, a vast, vertiginous palace-prison where every door can lead to death. Vu Côn seems stern and unbending, but as the days pass Yen comes to see her kinder and caring side. She finds herself dangerously attracted to the dragon who is her master and jailer. In the end, Yen will have to decide where her own happiness lies—and whether it will survive the revelation of Vu Côn’s dark, unspeakable secrets…
Inspired by a classic of martial arts literature, S. L. Huang’s The Water Outlaws are bandits of devastating ruthlessness, unseemly femininity, dangerous philosophies, and ungovernable gender who are ready to make history—or tear it apart. In the jianghu, you break the law to make it your own. Lin Chong is an expert arms instructor, training the Emperor’s soldiers in sword and truncheon, battle axe and spear, lance and crossbow. Unlike bolder friends who flirt with challenging the unequal hierarchies and values of Imperial society, she believes in keeping her head down and doing her job. Until a powerful man with a vendetta rips that carefully-built life away. Disgraced, tattooed as a criminal, and on the run from an Imperial Marshall who will stop at nothing to see her dead, Lin Chong is recruited by the Bandits of Liangshan. Mountain outlaws on the margins of society, the Liangshan Bandits proclaim a belief in justice—for women, for the downtrodden, for progressive thinkers a corrupt Empire would imprison or destroy. They’re also murderers, thieves, smugglers, and cutthroats. Apart, they love like demons and fight like tigers. Together, they could bring down an empire.
An inside look at the next generation of NASA space probes and missions covers the International Space Station, the manned mission to Mars, and numerous unmanned missions to the outer planets and their moons.
Vesna Miculinić Prešnjak, rođena u Zastenicama, Rijeka, 1951., je pjesnikinja koja piše na grobničkoj čakavštini i standardnom hrvatskom jeziku. Diplomirala je pravo i psihologiju, a radni vijek provela je na izobrazbi kadrova učenika i studenata. Članica je Društva hrvatskih književnika – ogranak Rijeka, Hrvatskog književnog društva Rijeka, Matice hrvatske – Ogranak Rijeka, Čakavske katedre Ivan Matetić Ronjgov, Katedre čakavskog sabora za Grobnišćinu, te mnogih humanitarnih udruga. Objavila je brojne zbirke pjesama, slikovnice za djecu, te roman Na rubu noći. Dobitnica je međunarodne nagrade za esej U noći boje vina i nagrade Književno pero za roman Na rubu noći.
Vesna Miculinić Prešnjak, rođena u Zastenicama, Rijeka, 1951., je pjesnikinja koja piše na grobničkoj čakavštini i standardnom hrvatskom jeziku. Diplomirala je pravo i psihologiju, a radni vijek provela je na izobrazbi kadrova učenika i studenata. Članica je Društva hrvatskih književnika – ogranak Rijeka, Hrvatskog književnog društva Rijeka, Matice hrvatske – Ogranak Rijeka, Čakavske katedre Ivan Matetić Ronjgov, Katedre čakavskog sabora za Grobnišćinu, te mnogih humanitarnih udruga. Objavila je brojne zbirke pjesama, slikovnice za djecu, te roman Na rubu noći. Dobitnica je međunarodne nagrade za esej U noći boje vina i nagrade Književno pero za roman Na rubu noći.
Vesna Miculinić Prešnjak, rođena u Zastenicama, Rijeka, 1951., je pjesnikinja koja piše na grobničkoj čakavštini i standardnom hrvatskom jeziku. Diplomirala je pravo i psihologiju, a radni vijek provela je na izobrazbi kadrova učenika i studenata. Članica je Društva hrvatskih književnika – ogranak Rijeka, Hrvatskog književnog društva Rijeka, Matice hrvatske – Ogranak Rijeka, Čakavske katedre Ivan Matetić Ronjgov, Katedre čakavskog sabora za Grobnišćinu, te mnogih humanitarnih udruga. Objavila je brojne zbirke pjesama, slikovnice za djecu, te roman Na rubu noći. Dobitnica je međunarodne nagrade za esej U noći boje vina i nagrade Književno pero za roman Na rubu noći.
Vesna Miculinić Prešnjak, rođena u Zastenicama, Rijeka, 1951., je pjesnikinja koja piše na grobničkoj čakavštini i standardnom hrvatskom jeziku. Diplomirala je pravo i psihologiju, a radni vijek provela je na izobrazbi kadrova učenika i studenata. Članica je Društva hrvatskih književnika – ogranak Rijeka, Hrvatskog književnog društva Rijeka, Matice hrvatske – Ogranak Rijeka, Čakavske katedre Ivan Matetić Ronjgov, Katedre čakavskog sabora za Grobnišćinu, te mnogih humanitarnih udruga. Objavila je brojne zbirke pjesama, slikovnice za djecu, te roman Na rubu noći. Dobitnica je međunarodne nagrade za esej U noći boje vina i nagrade Književno pero za roman Na rubu noći.
Aspekti jezika i prevođenja. Preveo Dinko Telećan. Prevođenje je konstanta organskog preživljavanja. Život jedinke i vrste ovisi o brzom i/ili točnom iščitavanju i tumačenju mreže vitalnih informacija. Postoje rječnik, gramatika, moguće i semantika boja, zvukova, mirisa, tekstura i kretnji koji su jednako obimni kao odgovarajuće sfere jezika, a moguće su i dileme u dešifriranju i prevođenju jednako otporne kao one što ih nalazimo bilo gdje drugdje. Premda je polisemičan, jezik ne može identificirati, a kamoli parafrazirati, čak ni djelić osjetilnih datosti koje čovjek, ovako otupjelih pojedinih osjetila i ograničen jezikom, još uvijek može opažati. Svaki ljudski jezik ocrtava drukčiju kartu svijeta. Ima neke životvorne odštete i naknade u krajnjoj gramatičkoj zamršenosti onih jezika (primjerice među australskim starosjediocima ili u Kalahariju) čiji govornici obitavaju u materijalnim i društvenim kontekstima oskudice i jalovosti. Svaki jezik – a ne postoje „mali“ ili neznatniji jezici – konstruira skup mogućih svjetova i geografije pamćenja. Prošla glagolska vremena, u svojoj zbunjujućoj raznolikosti, sačinjavaju povijest. Utoliko je, na razini ljudskih psihičkih resursa i preživljavanja, na djelu beskrajno pozitivna, „darvinovska“ logika u inače zakučastom i negativnom prekomjerju jezika koji se govore na ovom planetu. Kad umre neki jezik, s njim umre i jedan mogući svijet. Tu nema preživljavanja najjačih. Čak i ondje gdje ga govori šačica, preopterećeni ostaci razorenih zajednica, jedan jezik sadrži u sebi bezgraničan potencijal otkrivanja, preslagivanja zbilje, artikuliranih snova koji su nam poznati kao mitovi, kao poezija, kao metafizičke slutnje i pravni diskurs. -iz autorova Predgovora
Autor fotografija Ivo pervan Ivan Krstitelj Ranger (1700.-1753.) predstavnik je slikarstva pavlinskoga reda koji je u svom kratkom životu ostvario vrhunska slikarska umjetnička djela, pretežno u crkvenim objektima sjeverozapadne Hrvatske. U knjizi je prikazano jedanaest sakralnih objekata na kojima je Ranger radio freske, među ostalim kapela Sv. Ivana Krstitelja u Gorici, crkva Sv. Marije Snježne u Belcu i kapela Sv. Antuna Padovanskog u franjevačkoj crkvi u Varaždinu.
Nemoguće je pravedno prosuditi o svoj istančanosti, duhovitosti i mudrosti ovoga predivnog romana. Milan Kundera je umjetnik, očigledno jedan od najboljih uopće, koji kaže kako su dobro (i zlo) što proizlaze iz ljudske duše važniji od svih velikih napora države. On to kaže sa strašću, dobrim humorom i ljubavlju. – Salman Rushdie
Prije deset godina, na nebu se pojavila Nevolja, bljesak zbog kojeg su obični ljudi dobili neobične moći i postali Epici. No, ti daroviti pojedinci pomamili su se za vlašću i postali nepodnošljivi tirani, uništavajući svijet i pokoravajući ljude svojoj volji. Više im se nitko ne usuđuje suprotstaviti… Nitko osim Osvetnika. Ta skrovita skupina običnih ljudi provodi vrijeme proučavajući Epike, pronalazeći njihove slabosti i ubijajući ih. A David želi biti Osvetnik. Njegovog je oca ubio navodno neranjivi Epik imenom Čelično srce, no David je vidio ono što se čini nemogućim – vidio je kako Čelično srce krvari. I zato ga proučava godinama, u pokušaju da se pridruži Osvetnicima i sruši Epika koji mu je uništio život… Brandon Sanderson proslavio se svojim serijalom za odrasle čitatelje Mistborn, te svojim radom na ciklusu knjiga Roberta Jordana. Čelično srce prvi je dio serijala Osvetnici i iako žanrovski pripada književnosti za mlade kao i ljubiteljima fantastike.
