Oznaka:

Prirodne znamenitosti Hrvatske

Nacionalni parkovi, Sredozemna medvjedica, Lokrum, Arboretum Trsteno, Neretva, Endemične pastrve, Imotska jezera, Biokovsko primorje, Cetina, Eruptivni otoci Brusnik i Jabuka, Marjan, Ptice pjevice, Kornjača čančara, Zrmanja, Crna Mlaka, Vransko jezero, krka, Zaštićen zmije, Leptiri, Ptice grabljivice, Velebitski botanički vrt, Rožanski i Hajdučki kukovi, Šuma Dundo, Susak, Učka, Motovunska šuma, Rovinjska obala, Gušteri, Limski zaljev, Zaštita životinjskog svijeta, šuma, šumski mrav, Tetrijeb, Klek, Vražji prolaz i Zeleni vir, Šišmiši, Cerovačke pećine, Trakošćan, Hušnjakovo kod Krapine, Maksimir, Medvednica, Arboretum Opeka, Vidra, Jankovac, Krapje đol – ornitološki rezervat , Ptice močvarnih i vodenih staništa, Rezervati i spomenici prirode, zaštićene biljke i životinjske vrste, Lička Plješivica, Petrova gora…

Socijalna istorija umetnosti i književnosti 1-2

Staro kameno doba: magija i naturalizam Mlađe kameno doba: animizam i geometrizam Umetnik kao mag i sveštenik: umetnost kao zanimanje i domaća radinost Statični i dinamični elementi u staroistočnoj umetnosti Položaj umetnika i organizacija umetničke proizvodnje Stereotipizovanje umetnosti u srednjem carstvu Naturalizam u doba Ehnatona Mesopotamija, Krit Grčka i Rim, Herojsko i homersko doba, Arhajski stil i umetnost na dvorovima Tirana, Klasična umetnost i demokratija, Doba prosvećenosti u Grčkoj … Srednji vek, Renesansa, Manirizam, Barok

Argonauti Zapadnog Pacifika

Argonauti Zapadnog Pacifika je antropološka studija napisana od strane Bronisława Malinowskog, poljskog antropologa, koji je proveo dugi period istražujući Kiriwini, jedno od otočja Trobriand na Zapadnom Pacifiku. Knjiga istražuje kompleksne društvene strukture, običaje i rituale Trobriandskih ljudi, posebno fokusirajući se na njihovu ekonomiju, religiju i socijalne interakcije. Malinowski koristi koncept kula-razmjene kako bi objasnio mehanizam društvenih veza i ekonomske razmjene unutar ovog društva. Ova knjiga je klasično djelo u antropologiji i smatra se jednim od temelja suvremene antropološke teorije.

We Japanese: Being descriptions of many of the customs, manners, ceremonies, festivals, arts and crafts of the Japanese, besides numerous other subjects – Volume 1

This excellent reference resource covers virtually every- everything on and about Japan. Including history, religion, Ainu, crests, Netsuke, Geisha, goldfish, clothing, hot springs, legends, natural history, theater, silkworm, folk art, general arts, literature, chronology, travel guide, national, historical, legendary, artistic, aesthetic, poetic tastes of the Japanese, characteristics, superstitions, customs, festivals, religion, dance, drama, sports, games, flowers, names of the years, fine arts, porcelains, products, industries, sundry, oddities, proverbs, sightseeing and far too many others to list. Each subject is completely covered on one page. A valuable referennce and dictionary of all things Japanese, with lovely native illustrations.

Što želimo znati o medu

Ostali autori: Sunčica Uhitil Opis: Općenito o medu, Mikroorganzimi u medu, Identifikacija opasnosti Clostridium Botulinum, Od infantilnog botulizma, Infantinlni botulizam, Ocjena izloženosti, Metode detekcije, Moguće preventivne mjere, Zaključci, Preporuke, Literature I, Med kao antimikrobno sredstvo, Literatura II

I sloboda i pripadanje : Eseji o religiji, nacionalizmu i solidarnosti

U knjizi I sloboda i pripadanje sociologinja Slavica Jakelić analizira uzroke neostvarenih predviđanja zapadnih društvenih teoretičara da će religijske i nacionalne oblike pripadanja zamijeniti neki drugi, racionalniji i plemenitiji identiteti i privrženosti, uključujući i solidarnosti artikulirane kroz univerzalističke diskurse kozmopolitizma te ideje i prakse ljudskih prava. Smještajući hrvatske preokupacije unutar globalne i komparativne perspektive, Jakelić povezuje naglašeno razdvojene uvide sociologije, religijskih studija, povijesti i političke filozofije. Kroz tu interdisciplinarnu prizmu, ona razmatra značenja i povezanosti religije, nacionalizma i solidarnosti te pita: Zašto su nas nacionalizmi ponovno iznenadili? Zbog čega je religija bila i ostala slijepa točka društvenih znanosti, osobito u kontekstu analize kolektivnih identiteta? Nude li hrvatska povijesna iskustva ili neki recentniji diskursi o pravima izbjeglica i migranata drukčiju, konstruktivniju perspektivu kad je riječ o odnosu etike identiteta i etike solidarnosti? U trenutku kad populističke isključivosti predstavljaju izniman izazov demokraciji i demokratskom pluralizmu, autorica pokazuje zašto je nužno odnosima između partikularnih identiteta i univerzalnih humanističkih ideala pristupiti na novi i konstruktivniji način.