Oznaka:

Vrijednost ničega: kako preoblikovati tržišno društvo i redefinirati demokraciju

Kad bi se u obzir uzela čitava društvena, ekološka, zdravstvena i ekonomska cijena proizvodnje hamburgera, prosječni Big Mac koštao bi gotovo 1000 kuna. Eksternalizacija troškova, najčešće u zemlje Trećega svijeta, već je dulje način na koji funkcionira suvremeni kapitalizam. Vrijednost ničega pokazuje kako smo došli do tog stanja, ali umjesto zadržavanja na kritici Raj Patel nudi i konkretne prijedloge za izlaz iz slijepe ulice. Radeći u Svjetskoj banci, Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i Ujedinjenim narodima, autor je stekao iskustvo iz prve ruke, da bi postao gorljivi kritičar svih tih institucija i bježao od suzavca na sva četiri kontinenta protestirajući protiv njih. Vrijednost ničega je provokativna knjiga koju je New York Times odmah uvrstio na listu bestselera, a vodeća teoretičarka antiglobalističkog pokreta Naomi Klein proglasila briljantnom knjigom koja pruža odgovore za izlazak iz financijskog ludila. *** Raj Patel studirao je na Oxfordu, Lon­don School of Economics i Cor­nellu. Bio je znanstveni istraživač na Yaleu, a trenutačno je profesor na sveučilištima KwaZulu-Natal i Ca­li­fornia u Berkeleyju. Surađivao je sa Svjetskom bankom, stažirao u Svjet­skoj trgovinskoj organizaciji (WTO), radio kao sa­vjetnik za Uje­dinjene na­rode te pro­svjedovao pro­tiv nekadašnjih poslodavaca. Nje­gova prva knjiga Stuffed & Starved: The Hidden Battle for the Glo­bal Food System (Siti i gladni: skrivena bitka za globalni prehrambeni sustav, Portobello, 2008.) objav­ljena je u jedanaest zemalja.

Svi jezici svijeta

17. siječnja 1945. Crvena armija oslobodila je Varšavu, 17. siječnja nedefinirane godine, desetak godina nakon sloma komunizma, otac glavnog junaka odlazi u mirovinu, 17. siječnja glavni junak mora u svojoj Ladi Nivi doći po oca točno na vrijeme i odvesti ga na oproštajnu svečanost u bolnicu gdje je radio cijeli životni vijek ni jednom ne izostavši s posla. Svi jezici svijeta roman je koji se događa u jednom danu obilježenom i poviješću i sadašnjošću. Glavni junak u ranim četrdesetima, opterećen velikim očekivanjima, nikada nije uspio u životu, nikada, koliko god se trudio, nije naučio strane jezike, nikada nije ostvario zavidnu karijeru, nije postao poznat i slavan – sve što je njegova pokojna majka silno željela. Svi jezici svijeta snažna su samoironična proza, prepuna finog humora, koja suptilno progovara o tranziciji i o ulozi intelektualca danas. Finim jezičnim igrama, stalno se poigravajući mitovima i opisujući život jedne obitelji, Zbigniew Mentzel napisao je drugačiji roman o luzerskoj generaciji koja je prokockala svoje šanse u pretvorbi i koja nije ostvarila svoje snove.