Brže od svjetlosti

Na pragu novih ljudskih mogućnosti. Od duhovnog polja do života, stare kosti, stare priče, upitnik je čovjek, pogled u tamno zrcalo, s ove i one strane svjetlosti, sunce – obična zvijezda, slušalica za svemir, o rađanju Sunčeva sustava, sunčevi pratioci, Kamenje – nosilac život iz svemira, o divovima i patuljcima, drugi svjetovi..

Perl Bak Sabrana dela 1-12

1. Dobra zemlja 2. Sinovi 3. Rastureni dom 4. Tvorac grda 5. Glasovi u kući 6. Duga ljubav 7. Mati 8. Zmajevo seme 9. Obećanje 10. Paviljon žena 11. Istočni vetar-zapadni vetar 12. Duh i telo. Knjige su u zaštitnoj kutiji i u odličnom su stanju.

Ne okreći se sine (potpisano)

Posveta i potpis autora Glavni lik, inženjer Neven Novak, bježi iz vlaka koji prevozi zatvorenike u logor Jasenovac. Nakon bijega, odlučuje spasiti svog sina Zorana, smještenog u ustaškom dječjem domu u Zagrebu. Zoran je pod utjecajem ustaške propagande i ne prepoznaje oca, što dodatno komplicira njihov bijeg prema partizanskoj teritoriji. Roman istražuje teme roditeljske ljubavi, ideološke indoktrinacije i osobne hrabrosti u teškim vremenima. Diklić je prvo napisao scenarij za istoimeni film iz 1956. godine, a zatim je prema njemu nastao i roman. Ovo djelo smatra se značajnim doprinosom književnosti koja obrađuje ratne teme i odrastanje u ratnim uvjetima.

Univerzitet u dekonstrukciji ili podela književnosti

Gdje počinje sveučilište, a završava izvan? Kako se književnost etablirala kao zasebno područje unutar sveučilišta? Pokazujući da su ova pitanja podjele zamršeno povezana, Peggy Kamuf istražuje prostor koji sveučilište posvećuje proučavanju književnosti. Kamuf počinje analizom složene povijesti proučavanja književnosti unutar modernog sveučilišta, kritički čitajući razvoje od Francuske revolucije do devetnaestog stoljeća i dalje u Europi. Zatim se okreće jednom od najzabrinjavajućih djela u američkom književnom kanonu – Melvilleovom The Confidence-Man – kako bi pokazala kako je akademska povijest književnosti izbjegla suočavanje s implikacijama djela u kojima značenje nikada nije ograničeno samo na prošlost. Angažiranjem buduće čitateljske publike kojoj se prijavljuje za kredit, tvrdi Kamuf, književnost ne može poslužiti kao stabilan predmet proučavanja. Umjesto toga, locira mjesto sveučilišta u dekonstrukciji. U rasponu od disciplinarnih povijesti književnosti do naših današnjih kulturnih ratova, Kamuf nudi fascinantnu kritiku akademskog proučavanja književnosti.

Priče naše mladosti

Novinar i glazbeni kritičar vrlo jednostavnim sižeom uspijeva dočarati rokerske dane i svakidašnji život mladog naraštaja. U tu priču u prvi plan stavlja utrku za zvijezdom Johnom Lennonom i intervjuom koji će mu vratiti status ugrožene egzistencije, jer je došao u sukob s poslodavcem zbog trivijalnih razloga. Time će potkrijepiti i svoju priču o odrastanju u godinama beat-generacije, o propitivanju vlastitih životnih snaga u pomućenom vrtlogu mladosti, u kojoj je glavni lik Ray ipak našao sigurno utočište pod okriljem jedne starije gospođe i kasnije, djevojke Ruby. Pisac, osim osjećaja životne neizvjesnosti prikazuje napetost ulice, izvornost sredine. Roman bez pretenzija osim da privuče pozornost mlađeg čitatelja i zabavi ili da posluži kao čas nostalgije.

Kadet Krleža

Kadet Krleža: školovanje Miroslava Krleže u mađarskim vojnim učilištima.

Euro

Europska unija nije obavezala sve svoje članice da moraju ući u sustav eura jer se znalo da neke zemlje zbog svojih ekonomskih problema neće biti smjesta sposobne prihvatiti zajedničku valutu, a neke euro – na primjer, Velika Britanija – nisu od početka željele. Tako je samit Europske unije te godine identificirao koje su zemlje ispunile kriterije za ulazak u euro. Na početku bilo ih je 14 i bile su pozvane oformiti Izvršni odbor Europske centralne banke. Taj je izvršni odbor predložio potom šefovima zemalja hodogram kada bi se točno nova valuta počela uvoditi. Početkom 1999. godine određeni su odnosi među valutama, način na koji će se one konvertirati u euro. Euro je uveden u upotrebu 1. siječnja 2002. godine. Sljedećih godina još je pet zemalja članica EU-a prihvatilo euro, tako da ga danas koristi 19 od 28 zemalja Europske unije. Uz to, koriste ga četiri male europske zemlje koje nisu članice EU-a – Andora, Monako, San Marino i Vatikan, a vlastitom odlukom uveli su ga kao svoju valutu Crna Gora i Kosovo. Danas 337 milijuna Europljana koristi euro. Kada se euro uvodio, u cijeloj Europskoj uniji raslo je pozitivno raspoloženje prema tome. Oni koji su zagovarali euro ukazivali su na brojne prednosti zajedničke valute kada su u pitanju stabilnost zajedničkog tržišta, lakoća transakcija i poslovanja, a osobito će – tvrdili su – važno u svemu biti povjerenje koje će uživati tako stabilna i široko prihvaćena valuta i to u svim zemljama koje će s njom poslovati, bile one unutar Europske unije ili izvan nje. Situacija će biti mnogo povoljnija i za potrošača, koji će imati mnogo manje troškova pri kupnji stvari u drugim zemljama, što će potaknuti opću trgovinu. Zajednička valuta smanjit će kamate. No smjesta su se pojavili i skeptici koji su tvrdili da će zajednička valuta donijeti i mnogo problema, i to stoga što su ekonomije zemalja članica vrlo različite, pa sve neće moći podjednako dobro funkcionirati na tako velikom financijskom tržištu. U SAD-u veliko tržište funkcionira jer je radna snaga jako mobilna, što u Europi neće biti slučaj već zbog jezičnih problema, pa se radnici iz jedne zemlje neće lako seliti u drugu bude li to zahtijevalo tržište kapitala i radne snage. Oni su ukazivali i na druge probleme koji će nastati ako pojedine vlade ne budu mogle samostalno ekonomski intervenirati u svojim privredama u trenucima krize, osobito bude li ciklus ekonomskih kretanja u pojedinoj zemlji različit od ciklusa u većini drugih. Bit će mnogo i nepredvidivih problema jer je riječ o dosad nezabilježenom eksperimentu s jako velikom monetarnom unijom kakve nije bilo u modernoj povijesti.

Cortes

Edicija Osvajači. Hernan Cortés, biografija, ilustrirano

Cjelov sumraka

Drugi slučaj vilinske princeze. Nekoliko je mjeseci prošlo od zbivanja u Poljupcu sjena. Vilinska princeza poznata kao Merry Gentry vratila se u detektivsku agenciju Grey, dovodeći sa sobom nekoliko ratnika sidhea kao suradnike – ali i ljubavnike. Novi slučaj za Merry doći će u vidu Maeve Reed, koja je prije svog progonstva sa Svijetlog dvora bila poznata kao Conchenn, boginja ljubavi. Maeve će zatražiti od Merry da za nju izvede obred plodnosti, kako bi mogla začeti dijete sa svojim ljubljenim ljudskim suprugom kojemu su dani odbrojani. Međutim, dok Merry istražuje tko je poslao zagonetne i drevne mračne sile da siju smrt Los Angelesom, i sama mora nastojati začeti – jer bi tek trudna mogla zatražiti pravo na prijestolje Tamnog dvora… Ljubav, seks, intrige, magija, humor i romantične dvojbe temelj su šokantnog, strastvenog i neodoljivog drugog nastavka serijala o Merry Gentry, koji za Algoritam iznova prevodi Andrea Bagović. Naslovnu ilustraciju izradio je Tomislav Tikulin.