Euro
€12,00
Nema na zalihi
Težina | 654 g |
---|---|
Format | 15 × 23 cm |
Autor | |
Izdavač | |
Mjesto izdanja | Zagreb |
Godina | 2017 |
Broj stranica | 412 |
Uvez | Meki |
Stanje knjige | Kao nova |
Europska unija nije obavezala sve svoje članice da moraju ući u sustav eura jer se znalo da neke zemlje zbog svojih ekonomskih problema neće biti smjesta sposobne prihvatiti zajedničku valutu, a neke euro – na primjer, Velika Britanija – nisu od početka željele. Tako je samit Europske unije te godine identificirao koje su zemlje ispunile kriterije za ulazak u euro. Na početku bilo ih je 14 i bile su pozvane oformiti Izvršni odbor Europske centralne banke. Taj je izvršni odbor predložio potom šefovima zemalja hodogram kada bi se točno nova valuta počela uvoditi. Početkom 1999. godine određeni su odnosi među valutama, način na koji će se one konvertirati u euro. Euro je uveden u upotrebu 1. siječnja 2002. godine. Sljedećih godina još je pet zemalja članica EU-a prihvatilo euro, tako da ga danas koristi 19 od 28 zemalja Europske unije. Uz to, koriste ga četiri male europske zemlje koje nisu članice EU-a – Andora, Monako, San Marino i Vatikan, a vlastitom odlukom uveli su ga kao svoju valutu Crna Gora i Kosovo. Danas 337 milijuna Europljana koristi euro. Kada se euro uvodio, u cijeloj Europskoj uniji raslo je pozitivno raspoloženje prema tome. Oni koji su zagovarali euro ukazivali su na brojne prednosti zajedničke valute kada su u pitanju stabilnost zajedničkog tržišta, lakoća transakcija i poslovanja, a osobito će – tvrdili su – važno u svemu biti povjerenje koje će uživati tako stabilna i široko prihvaćena valuta i to u svim zemljama koje će s njom poslovati, bile one unutar Europske unije ili izvan nje. Situacija će biti mnogo povoljnija i za potrošača, koji će imati mnogo manje troškova pri kupnji stvari u drugim zemljama, što će potaknuti opću trgovinu. Zajednička valuta smanjit će kamate. No smjesta su se pojavili i skeptici koji su tvrdili da će zajednička valuta donijeti i mnogo problema, i to stoga što su ekonomije zemalja članica vrlo različite, pa sve neće moći podjednako dobro funkcionirati na tako velikom financijskom tržištu. U SAD-u veliko tržište funkcionira jer je radna snaga jako mobilna, što u Europi neće biti slučaj već zbog jezičnih problema, pa se radnici iz jedne zemlje neće lako seliti u drugu bude li to zahtijevalo tržište kapitala i radne snage. Oni su ukazivali i na druge probleme koji će nastati ako pojedine vlade ne budu mogle samostalno ekonomski intervenirati u svojim privredama u trenucima krize, osobito bude li ciklus ekonomskih kretanja u pojedinoj zemlji različit od ciklusa u većini drugih. Bit će mnogo i nepredvidivih problema jer je riječ o dosad nezabilježenom eksperimentu s jako velikom monetarnom unijom kakve nije bilo u modernoj povijesti.