Oznaka:

Balkanska krasotica ili Šlemilovo kopile

Osebujni kovač grbova za sve režime Franjo Šlemil najradije Bogu krade dane na terasi novosadskog hotela Luxor, odmah do svoje kućice s radionicom i vrtom. No na njegovu je imovinu oko bacio vlasnik hotela, sumnjivi biznismen Kotarac, koji se obogatio švercajući naftu i ratujući u Hrvatskoj i Bosni. Franju jednog dana posjeti misteriozna hotelska pjevačica Laura Rottenbiller raspitujući se o njegovoj obitelji. Naime svi se još dobro sjećaju njegova djeda, Jánosa Slemila, koji je izučio mehaničarski zanat kod gospodina Schwarza, a nakon 1918. i preuzeo njegovu radionicu. Tijekom godina János je postajao Jovan, pa Johann, a sve je promjene režima i država uspio preživjeti na vrlo zanimljive načine. Ipak, Franjo još uvijek traži odgovore čije je on zapravo kopile i gdje je završila balkanska krasotica…

Sabrane pjesme (1948-1984)

Nobelova nagrada za književnost 1992. Sabrane pjesme1948-1984 (izbor): Ti-Jean i njegova braća (drama), Antili – ulomci epskog sjećanja (predavanje u povodu primanja Nobelove nagrade). Izabrao, s engleskoga preveo i priredio Luko Paljetak. Osjećam se po malo osamljenim. Ne vidim ono što sam mislio da će se dogoditi – više energije, više discipline i više poleta u karipskoj poeziji. To je možda zato što su Karibi više okrenuti glezbi: svaka kultura nečim se ističe, akaripska poezija, talent i genij očig ledno se ističu u glazbi. S druge pak strane moderni Karibljanin nešto je vrlo mlado. Ja sebe vidim na začetku, prije nego na kraju jedne tradicije… Moja generacija zapadno-indijskih pisaca … sva osjeća uzbuđenjeapsolutnog osjećaja otkrivanja. (D.W.)

Tristano umire

Tristano umire (2004.), posljednji objavljeni Tabucchijev roman, kruna je njegova dugogodišnjeg spisateljskog rada. Riječ je o dugačkom solilokviju čovjeka na samrti, čovjeka koji pokušava ispričati svoj život piscu kako bi ga potonji mogao ponovo oživjeti u književnom djelu. U priči, presijecanoj fragmentima talijanske političke stvarnosti, Tristano niže halucinantne retrospektive rata, fašizma pod Mussolinijem, pokreta otpora u kojem je sudjelovao, proživljenih ljubavi. U ovom komornom romanu nalazimo sve Tabucchijeve opsesije: problem pisca i njegovoga dvojnika preuzet od Pessoe, pitanje značenja književnosti i njezinoga odnosa prema stvarnosti, pitanje znači li herojstvo hrabrost, a kukavičluk znači slabost. Kako napisati priču jednog života i “tko svjedoči za svjedoka” (citat Paula Celana kojim započinje roman)?

Narodna povijest SAD-a

Ova je provokativna, snažna i iznimno važna knjiga kapitalno djelo jednog od mogućih pristupa povijesti. Ta se ‘narodna povijest’ kloni navodno prijelomnih datuma, obljetnica i mitskih ličnosti te se usredotočuje na ono što srednjostrujaška historiografija u pravilu zanemaruje: permanentni konflikt između izrabljivača i izrabljenih, elita i onih izvlaštenih i obespravljenih. Dominantne narative američke, ali i najvećeg dijela ostalih nacionalnih historiografija – one o ‘nacionalnom jedinstvu’ i ‘progresu’ – Zinn dekonstruira te, širokim potezom ali uz mnoštvo detalja, raskrinkava kao jeftinu masku za klasni konflikt između elita i eksploatiranih. Isti se sukob, pokazuje Zinn, nalazi u samom temelju američkog projekta i kapitalističkog uređenja općenito, a s obzirom na potrebe isti se u pojedinim razdobljima u većoj ili manjoj mjeri izmješta u rasni, rodni, vjerski ili koji slični manjinsko/identitetni spor. Osim što je, uz izniman korpus citirane literature i opsežno istraživanje arhivske građe, ponudio alternativnu, mnogo opipljiviju verziju povijesti onih ušutkanih devedeset i devet posto, Zinn je napisao i vrhunski ispripovijedanu, emfatičku anatomiju narodnog otpora – hrestomatiju dokaza da prava ne dolaze sama od sebe, nego se za njih valja izboriti. Narodna povijest SAD-a iz dana u dan sve je aktualnija, a modelski je itekako od koristi za razumijevanje naših različitih ‘povijesti’ – pogotovo one koju nam s katedri često prezentiraju kao našu i jedinu, a mi nemamo zapravo ništa s njom.

351 knjiga Irme Arcuri

U zamršenom životu matematičara Philipa Masyrka postojalo je samo jedno uporište: Irma Arcuri. Njihova dugogodišnja ljubavna veza izdržala je dva njegova braka i njezina bezbrojna putovanja. Ali sada je Irma nestala ostavivši Philipu svoju zbirku s 351 ručno uvezanom knjigom, uključujući pet koje je sama napisala. Negdje duboko unutar njezinih raskošno uvezanih svezaka Cervantesa i Turgenjeva, Borgesa i Fowlesa skriva se tajna njezina nestanka. Philip ubrzo shvaća da je i on sam zarobljen unutar tih priča. Tko je Irma Arcuri? Što je zapravo skriveno u zbirci? I najvažnije, čija je to priča? Neodoljivo seksi i nevjerojatno promišljeno napisan, roman 351 knjiga Irme Arcuri impresivan je prvijenac nove književne nade. Mistična, senzualna te u konačnici nezaboravna knjiga… koja iziskuje drugo čitanje, privatno odgonetanje, potragu za epifanijom, tajnama i kamenom mudraca. Providence Journal 351 knjiga Irme Arcuri zavodljiva je knjiga o svemu, pa ipak najviše o čitanju samom. St. Paul Star Tribune Intelektualni triler za književne sladokusce. Los Angeles Times

Ljudska i neljudska povijest

Nakon što ga strogi kontrolor jednog popodneva u kolovozu izbaci iz tramvaja, protagonist krene graditi dugi popis muškaraca i žena koji su se borili žudeći za slobodom. Njegov je vodič Simone Weil, koja ga poput modernog Vergilija prati na putu u samoga sebe i u povijest. Ljudska i neljudska povijest roman je u dva dijela i nastavak putovanja započetog u romanu U carstvu sjena s kojim čini trilogiju. Danteovsko je to putovanje koje čitatelja vodi među povijesne ličnosti, velike diktatore, filozofe i umjetnike, likove Božanstvene komedije, ali i suvremenike… Ta bogata galerija omogućuje protagonistu da sagleda vlastiti život i smjesti ga u okvir tisućljetne povijesti židovskog naroda, ali i u pozadinu dvadesetog stoljeća koje je obilježilo njegovu egzistenciju i više no ikada se okomilo na najviše vrijednosti do kojih autor drži: ljubav i slobodu. Dijalog s umrlima, razmišljanje o povijesti, kritička analiza kaotične i raznolike stvarnosti zatvaraju se u oniričnoj viziji punoj poetičnosti: poetična je i cijela Pressburgerova proza, s mnoštvom bjelina koje navode na versifikatorski ritam i pozivaju na “neaktualno” čitanje, signalizirajući time književni projekt koji ide protiv struje dominantnih tendencija s početka ovoga tisućljeća.

Krotitelji vremena

Kosta Ribićević se probudio u svojoj kući na Senjaku jednog majskog jutra 1938. sa neugodnim predosećajem. Pedantni konstruktor satova je potom otišao u svoju radionicu u okviru elitne vračarske prodavnice satova Ribićević i sinovi, i nastavio da radi na komplikovanom mehanizmu koji meri vreme i položaj nebeskih tela na dva kontinenta, razmišljajući usput o galantnom sastanku sa privlačnom Beti, trenutnom partnerkom. Instinkt ga nije prevario. Dobiće dve neuobičajene poslovne ponude od kojih će ga jedna odvesti na sam prag htonskog sveta i otvoriti prolaz jednom duhu iz prošlosti. Duhu poginulog starijeg brata čija ga je smrt morila od detinjstva… Kroz senzualne opise atmosfere beogradskih noćnih klubova i istančane nagoveštaje Drugog svetskog rata, Miomir Petrović je ispleo slojevitu priču o ambiciji da se osvoji neosvojivo, ali i gubitku i krhkosti ljudskog bića. „Vreme je opasan igrač i ono je jedan od glavnih likova i pokretača radnje u ovoj storiji koja u jednakoj meri koketira sa istorijskim romanom i magičnim realizmom u najboljem maniru Milorada Pavića ili Majkla Murkoka. Potresne sudbine protagonista uhvaćenih u vremenski vrtlog usložnjavaće se i preplitati sve do neočekivanog, efektnog finala.“ – Darko Tuševljaković

Bez opoziva. Poslednje reči znamenitih ličnosti

„Ne diraj moje krugove.“ – Arhimed „Idem da potražim veliko možda.“ – Fransoa Rable „Zašto plačete? Zar ste mislili da sam besmrtan?“ – Luj XIV „Neću da pucam u ovu budalu!“ – Mihail Ljermontov „Moram da uđem, magla se diže.“ –Emili Dikinson „Tapeti u mojoj sobi i ja vodimo borbu na život i smrt, koju neko mora da izgubi.“ – Oskar Vajld „Odavno nisam pio šampanjac.“ –Anton Čehov „Sve mi je ovo dodijalo.“ –Vinston Čerčil

Nešto napisano

Kombinirajući esej i autobiografiju, autor pripovijeda o danima kada je radio u Zakladi Pier Paolo Pasolini, pod voditeljstvom Laure Betti, bivše glumice u mnogim Pasolinijevim filmovima. Betti je smatrala kako je jedna od rijetkih izabranika koji su u stanju tumačiti Pasolinijev lik i djelo, a uz svoju tiransku i svadljivu narav, Treviju je bila izvor mnogih frustracija. Trevi svoja sjećanja izmjenjuje s promišljanjima o Nafti, kontroverznom, nikad dovršenom Pasolinijevom proznom uratku, kojeg tumači kao prijelomnu točku u Pasolinijevu stvaralaštvu.

Keynes: povratak velikana

Ideje Johna Maynarda Keynesa nikada se nisu činile aktualnijima. Nitko nije ponudio bolje objašnjenje psihologije investiranja tijekom financijske krize od njega. Kad se praksa mirnoće, nepokretnosti i sigurnosti najednom sruši, novi strahovi i nade bez upozorenja preuzimaju kontrolu nad ljudskim ponašanjem, a tržište postaje podložno valovima optimističnih i pesimističnih osjećaja. Keynesov ugledni biograf Lord Robert Skidelsky, član savjetodavnog odbora pri Institutu za nova ekonomska promišljanja, iz Keynesove karijere i života sintetiziratiće aspekte razmišljanja koji se najviše odnose na svijet u kojem živimo. Skidelsky će pokazati kako je Keynesova mješavina pragmatizma i realizma primjenjivija i aktualnija nego ikad prije. No, ono što je najbitnije, Keynes će nervoznim kapitalistima, jer sam se nikada nije kolebao u svom vjerovanju u kapitalistički sustav, dati odgovor na pitanje s kojim se svijet danas suočava: kad razuzdani kapitalizam posrne, postoji li alternativa? Poticaj da ponovno i angažirano piše o Keynesu Skidelsky je našao u izazovima prilika i potreba novog vremena na koje suvremena ekonomska znanost nije pružila adekvatne odgovore. Dodatni snažan poticaj Skidelsky je pronašao u trenutnoj svjetskoj ekonomskoj krizi, koja je pokazala ispraznost i štetnost održavanja liberalne utopije stabilnog i beskonfliktnog svjetskog ekonomskog poretka, koji navodno automatski osigurava ravnotežu ekonomskih odnosa u svijetu i brzi ekonomski rast i blagostanje. Svjetska ekonomska kriza duboko je zahvatila i Hrvatsku, zatekla je hrvatske političke i državne krugove nespremne za adekvatnu procjenu događanja, a još manje za adekvatno i uspješno zaustavljanje širenja krizne kontrakcije i prevladavanje krize. U uvjetima dominacije liberalnih shvaćanja i interesa objavljivanje studije Skidelskog može znatno promijeniti uvid u zbivanja, potaknuti relevantnu kritiku i promijeniti svijest i klimu u javnosti u traženju ideja i za brži obrat prema oživljavanju i rastu.