Budi biser, biser budi!

Budi biser, biser budi! Antologija perzijskoga pjesništva od 10. stoljeća do naših dana

Kaciga užasa

Kaciga užasa je cyber-age verzija mita o Tezeju, Minotauru i labirintu kako ju je izmaštao jedan od najglasovitijih ruskih pisaca. Nastala je kao dio svjetskog projekta biblioteke Mitovi – jednog od najambicioznijih nakladničkih projekata u povijesti u kojem najbolji svjetski pisci na svoj način prepričavaju tradicionalne pripovijesti (mitove) na kojima počiva kultura čovječanstva. Viktor Pelevin stvorio je hipotički svijet u kojem se sudaraju nadrealno i hiperrealno. Kaciga užasa strukturom podsjeća na internetsku komunikaciju 21. stoljeća, ali napučena je likovima i pričama klasične mitologije. Priča zamršena poput labirinta donosi radikalno novu verziju mita o Tezeju i Minotauru za naše vrijeme, kad je informacija i previše, ali spoznaja ostaje nedostižna. Viktor Pelevin jedan je od najzanimljivijih ruskih pisaca mlađe generacije, one za koju kažu da radije otvara kompjuter nego knjigu; zato on ne daje intervjue i ne nastupa u javnosti nego komunicira sa svijetom isključivo elektonskom poštom. Svaka njegova knjiga prava je književna senzacija, od romana Omon Ra (1992) i Život kukaca (1996) do slavne Generation P (1999).

Gramatika hrvatskoga književnog jezika

Ostali autori: Mijo Lončarić Dragica Malić Slaveko Pavešić Mirko Peti Vesna Zečević Marija Znika Opis: 2. izdanje. Gramatika je zamišljena i ostvarena kao priručnik namijenjen učenicima srednjih škola, studentima viših i visokih škola, nastavnicima hrvatskoga jezika i nastavnicima stranih jezika te svima koji se zanimaju za hrvatski književni jezik. Priručnička je namjena knjige rukovodila autore u pristupu gramatičkoj građi i odredila metodičke postupke pri njezinu izlaganju.

Socijalizam i etika

Autori: K. Vorländer, F. Mehring, K. Schmidt, L. Woltmann, G. Plehanov, F. Staudinger, K. Kautsky, M. Adler

Odgovori mi

Talijanska književna zvijezda vječna pitanja ljubavi, vjere, oprosta, smisla pretače u gorke i dirljive stranice proze. Sussana Tamaro vječna pitanja ljubavi, vjere, oprosta, smisla, mržnje, pakla, Boga… stavlja pred likove svojih priča, zarobljene sumornim egzistencijama. Hvalospjev smo nestalnosti i poziv na zlo, da ga osvetnički činimo jedni drugima… Ubit ću te kako bih živio. Ubit ću te kako bih posjedovao. Ubit ću te kako bih te se oslobodio…, razmišlja Rosa, protagonistica prve priče, u pustoj kolovoškoj noći, zbunjena pred najtežom odlukom svoga kratkog života. I druge dvije priče koje čine ovaj triptih vrte se oko istih pitanja. Jesmo li prokleti ili se možemo spasiti? I o kome ovisi naše iskupljenje? Možemo li uspjeti sami ili trebamo Nekoga tko će nam pokazati put. Posve umoreni životom, u zlokobnom krugu nesreća koje ga oblikuju, njezini likovi panično tragaju za njegovim smislenijim razlozima. Bog je u ovim pričama, kao uostalom i ljudi, najčešće u oskudici, rekli bismo, odveć zaposlen vlastitim brigama i doveden u sumnju po svim osnovama, bezmalo prezren zbog ljudskoga očaja koji tek nijemo promatra – da bi se na kraju ipak objavio u nekom detalju, u nekoj teško stečenoj spoznaji. Premda gorke i dirljive, stranice ove proze kadšto nas podsjećaju na znakove koje smo pogubili na cesti vlastita života, a koje, čini se, više niti ne nastojimo pronaći – prometujući u pomutnji, grcajući u besmislima, neutješnostima i boli koju nanosimo sebi i drugima. Zato je ljubav u ovim pričama apstraktna, a mržnja stvarna. Čitajući ih, s pravom pomislimo da je raj strašan, i da ga se treba bojati. Kao i da pakao ne postoji – sve dok u tami ne zaiskri nešto i ne otkrijemo Nekoga tko se ipak nije umorio.

Djela 1-2

Priredili Dubravko Jelčić i Nedjeljko Mihanović

Crveno

Crveno je najvažniji roman Uwea Timma, jednoga od najcjenjenijih suvremenih njemačkih prozaika. Roman počinje dramatičnom scenom automobilske nesreće na jednoj od prometnijih berlinskih ulica, gdje pripovjedač, ujedno i glavni junak Thomas leži teško ozlijeđen te pripovijeda priču svoga života. Jazz-pijanist i kritičar, Thomas zarađuje za život kao profesionalni govornik i pisac pogrebnih govora te je usred ljubavne afere s dvadeset godina mlađom dizajnericom Iris. Jednoga dana dobiva neobičnu narudžbu izvjesnog Aschenberga, koji želi da mu upravo on održi posmrtni govor. Istražujući pokojnikovu prošlost, doznaje da mu je ovaj drug iz mladosti, ali da se tada zvao drukčije. Zajedno su dijelili letke, sudjelovali u demonstracijama, sanjali bolje, pravednije, lijevo, crveno društvo i bili spremni na radikalne akcije. Thomasova burna prošlost i sadašnjost odjednom se sudaraju, a svemu dodatnu težinu daje plastični eksploziv kojim je Aschenberg želio raznijeti Stup pobjede u Berlinu.