Roman Priča o Joséu metaforična je storija u kojoj se ogleda suvremeno ljudsko društvo, kriminal, zločin i kazna. Roman je to pisan u najboljoj maniri magičnog realizma južnoameričkih autora. Mladi kubanski emigrant José živi i radi s ocem stolarom na Floridi. Međutim, njegov se život u potpunosti promijenio kada je u želji da obrani svoju prvu ljubav kao sedamnaestogodišnjak ubio čovjeka. S 33 godine postao je sve ono što društvo u zatvoru od kriminalca može stvoriti i tada mu se pruža šansa da umanji kaznu tako da dio odsluži u zoološkom vrtu kao živi primjerak svoje vrste – čovjeka. U tako stečenoj “slobodi” i novom životu, José postaje medijska zvijezda. Ponovno se zaljubljuje, a priča dobiva neočekivan obrat. Priča o Joséu roman je o čežnji za slobodom, ljubavlju, ispričan na posve neobičan i zanimljiv način. Ako je kapitalizam džungla, socijalizam je zoološki vrt. Eliseo Alberto de Diego De Diego nudi onu sliku današnjeg društva za koju je zoološki vrt metafora i ogledalo. Slobodna Dalmacija
Marxov socijalizam, Socijalizam kao emancipacija čovjeka, Revolucionarna praksa, Znanstvenik i revolucionar, Kriza rasta građanskog društva i mehanizmi integracije u drugoj polovici devetnaestog stoljeća, Iskustvo Prve internacionalne, Strategija revolucionarnog procesa, Radnički pokret krajem 19. stoljeća, Od Marxa do Kautskog, Ruski revolucionarni pokret prije Lenjina
Usred ratnih godina, ranih devedesetih dvadesetog stoljeća, jedno od najpoželjnijih zanimanja bilo je ono vozača ili prevoditelja u snagama Ujedinjenih naroda. Značilo je to relativno visoke plaće, sigurnost i sređenost za razliku od kaosa, siromaštva, pretvorbe i ostalih zala koja su se događala. Ovo je priča o njima, o vozačima, o trojici njih, o ljudima koje su svi gledali s podozrenjem i zavišću. Tri čovjeka, tri svijeta, tri sudbine. Hrvoje – snalažljiv, premazan svim mastima, Tommy – mlad, neukrotiv i nevjerojatnih vozačkih sposobnosti, te Rudolf – profesor, iskusan i smiren, s velikim znanjem jezika. Napomena: knjiga dolazi iz otpisa javne knjižnice, stanje je uredno.
Mlada njemačka spisateljica Marica Bodrožić već je svojom prvom zbirkom pripovijedaka Tito je mrtav osvojila publiku i kritiku u Njemačkoj. Dvadeset i četiri priče u knjizi Tito je mrtav otvaraju nove književne svjetove i stvaraju nove jezične mogućnosti. Marica Bodrožić u svakoj svojoj priči iznova otkriva nove metafore, te pokazuje kako je jezik i dalje potpuno neistražena riznica. Marica Bodrožić u svojim pripovijetkama kao iz zagubljene, tajne kutije iznosi do sada nenapisane slike djetinjstva, očarana obično-neobičnim stvarima i događajima. Tito je mrtav fascinantan je prvijenac koji priziva vrijeme provedeno u Dalmaciji, ali nikada s nostalgijom, već uvijek u poetski iznimno sugestivnim slikama u kojima se redovito miješaju suze i smijeh, život i smrt, nježni ljiljani i zmije otrovnice. Već dugo nisam došao u doticaj s djelom mlade autorice koja piše na tako zanosan i jezičnim nijansama bogat način, te tako “njemački-nježno”, na tako oprezan i delikatan način koji čovjeka duboko zapanjuje: imamo ovdje mladu damu uvijek iznova začuđenog pogleda koji svako zlo naprosto “izgoni”, iako je to zlo sveprisutno. Na začudan način ovdje nikada nije riječ o “Hrvatima, Srbima ili Bosancima”, već uvijek o individualnim sudbinama. Godehard Schramm, Nürnberger Zeitung
Zbirka reportaža o autorovim susretima s urođenicima sjeverne Australije i Nove Gvineje
Burda: duboko zamrzavanje i priprema duboko zamrznutih jela
Džuboks biblioteka specijal. Rock iz dana u dan : život i smrt, usponi i padovi.
Trotsky 1-3: Naoružani prorok, Prognani prorok, Razoružani prorok
Vina, voćni sokovi, likeri, žestoka pića, topli napitci, pića od mleka, piva, kokteli, preko 200 receptura, lekoviti napitci. Biblioteka Koristan hobi
Ostali autori: Ivo Goldstein S potpisom Slavka Goldsteina. Opis: Jasenovac je već punih sedamdeset pet godina prije svega simbol za ustaški logor, a tek zatim o njemu se razmišlja kao o mjestu. O koncentracijskom logoru Jasenovac napisano je mnoštvo knjiga, a na popisu žrtava koji izrađuje Javna ustanova i spomen-područje Jasenovac krajem ožujka 2016. nalazilo se 83.145 imena. Nažalost, ni to ni brojna svjedočanstva nisu dovoljni, već posljednjih dvadesetak godina postoji potreba da se zločinački i genocidni karakter logora Jasenovac umanji ili negira. Knjiga Jasenovac – tragika, mitomanija, istina polemičan je i argumentiran odgovor na sve takve pokušaje.
