Oznaka:

Vrijeme noć

Ana Andrianovna, do očaja dovedena siromaštvom, pjesnikinja je i intelektualka koja s mukom nastoji održati svoju obitelj, te s unukom Timom obilazi prijatelje nadajući se bilo kakvoj pomoći. Iz bilježaka koje ispisuje za kuhinjskim stolom odražava se oporom ironijom postsovjetski život na rubu a kroz sumornu sliku se uspijeva probiti i ponešto duhovitosti. Kritika je roman ocijenila jednim od najboljih u suvremenoj ruskoj prozi.

Savjeti iskusnih vrtlara

Mudrost iskusnih vrtlara iskoristite za stvaranje krasnog i plodnog prirodnog vrta. Knjiga ujedinjuje savjete starih vrtlarskih majstora i najnovije znanstvene spoznaje.

Tišina, rastanak

Prevela s njemačkoga Latica Bilopavlović. Roman Marice Bodrožić slijed je slika, u vremenu razbacana niska impresija, komadića sjećanja i razmišljanja. Jelenina priča raspršuje se u bezbroj pojedinačnih trenutaka, nesređeno, slučajno, kao i samo sjećanje, te ostaje iznimno osobna, u visini očiju djeteta. Pripovjedne slike velike pjesničke snage prepune su novih jezičnih tvorbi i osjetilnosti. Zadivljujuće samosvojna slikovna i jezična snaga ove autorice, njezini poetski uzleti, epizode i minijature obilježja su njezina osobita stila. Frank Meyer, Deutschlandradio Kultur Miris maslinova drveta, okus vina i ulja, plavo, smeđe i zeleno u crkvi na blagdan. Sve to pridonosi atmosferi ove pripovjedne struje, kao i jezik koji svojom lirskom osebujnošću podsjeća na Rilkea. Der Bund Dok se u romanu slijedom sjećanja djetinji pogled u samoći prerano odrasle djevojčice pretvara u književnost, točnije u poeziju, svjedoci smo autoričina harmonična odnosa između srca i glave, između osjećaja i razuma. ovaj je roman ogledni primjer Saint-Exupéryjeve rečenice: samo se srcem daleko vidi (i piše). Cornelia Staudacher, Deutschlandfunk Kronološka pripovjedna struktura raspršena je, a vrijeme je rastegnuto u jedan beskrajan trenutak rastanka. Michael Braun, Neue Zürcher Zeitung

Želim biti kao drugi

Želim biti kao drugi esejističkim je dionicama prožeti roman u kojemu autor pripovijeda o vlastitome životu istodobno donoseći panoramski prikaz političkih i ekonomsko-socijalnih promjena koje je Italija od 1970t-ih pa do 2013. g. proživjela. Rekonstruirajući svoj životni put Francesco Piccolo piše i o široj društvenoj zajednici, sve nas podsjećajući da smo žrtve i pokusni kunići različitih, mahom nedovoljno dobro osmišljenih eksperimenata u koristoljubljem vođenim političkim kuhinjama. Autor u etapama prijeđene životne putanje registrira markacijske oznake svoga formiranja, ali osim što se fokusira na različite iskustvene odrednice od kojih se oblikuje cjelina naših bića, on ističe i razvojne etape društva kojega je neodvojivim dijelom. U romanu se čuveni slučaj otmice i ubojstva Alda Mora te drugi politički potresi prepliću s autorovim intimnim iskustvima, a njegove ljubavne ekstaze i razočaranja, poslovni uspjesi i gubici, osobne katarze i lomovi kontrapunktirani su humorno oslikanim sukobima i lomovima na političkoj sceni. Želim biti kao drugi slojevit je i ambiciozan, ali i duhovit roman koji se, iako govori o Italiji, tiče i sviju nas. Roman je to koji esejistički secira, ali i prkosno ismijava, upozoravajući na zastrašujuću ispolitiziranost naših života: s politikom se budimo i s politikom liježemo, ona nam kroji sudbine i mistifikacijama puni glave, najčešće s jednim osnovnim ciljem – kako bi sadržaje naših džepova preusmjerila u nečije tuđe.

Glas dugovan tebi (i druge pjesme)

Salinas Pedro, španjolski pjesnik (Madrid, 27. XI. 1891 – Boston, SAD, 4. XII. 1951). Studirao pravo, filozofiju i književnost u Madridu. Cijeloga života radio kao sveučilišni profesor u Španjolskoj i inozemstvu. Pripadao je glasovitoj skupini pjesnika Generacija ’27 (kao i F. García Lorca, R. Alberti i dr.). Otišao je predavati u SAD 1936., gdje je, nakon Francove pobjede u Španjolskom građanskome ratu, ostao trajno živjeti. Osim pjesama pisao je dramska djela, kratke priče te kritike i oglede o književnosti, osobito o španjolskim i hispanoameričkim liričarima. Javio se zbirkama pjesama Pretkazanja (Presagios, 1923), Sigurna slučajnost (Seguro azar, 1929) i Basna i znak (Fábula y signo, 1931), u kojima se jasno vidio utjecaj J. R. Jiméneza. Zbirke Glas koji dugujem tebi (La voz a tí debida, 1933) i Razlog ljubavi (Razón de amor, 1936) predstavljaju ga kao jednog od najboljih pjesnika ljubavne poezije na španjolskome jeziku. U poslijeratnim zbirkama objavljenima u inozemstvu (Promatrani – El contemplado, 1946., i Sve je jasnije – Todo más claro, 1949) problematizirao je borbu između vjere u život i tjeskobe. Posmrtno mu je u Španjolskoj objavljena zbirka Povjerenje (Confianza, 1955).

300 recepata

Burda. Recepti za svakodnevno kuvanje i razne svečanosti.

Povijest 2 udžbenik iz povijesti za drugi razred gimnazije

Ostali autori: Tomislav Galović Tomislav Šarlija Tihana Magaš Opis: NAPOMENA: Svi rabljeni srednjoškolski udžbenici u ponudi na knjiga.hr webshopu su u vrlo dobrom stanju, a radne bilježnice nisu popunjavane. Za narudžbu srednjoškolskih udžbenika nije moguće ostvariti besplatnu poštarinu. Za najbržu i najsigurniju dostavu preporučamo kurirsku službu GLS, a važno je naručiti na adresu gdje će netko tijekom dana biti prisutan radi preuzimanja paketa. Srednjoškolski udžbenici dostupni na webshopu odražavaju pravo stanje zaliha u našem antikvarijatu, te ne vršimo rezervacije (sakupljanje udžbenika unaprijed). Rabljeni srednjoškolski udžbenici dolaze nam iz sata u sat, a otkupljujemo ih od sredine lipnja do kraja rujna. Ukoliko se ne nalazite u Rijeci možete nam ih poslati ili mi možemo na Vašu adresu poslati dostavnu službu GLS. Za sve upite obratite nam se emailom na info (at) knjiga.hr

Glazbeni susreti 2 udžbenik glazbene umjetnosti za drugi razred gimnazije

Ostali autori: Ružica Ambruš-Kiš Ljiljana Ščedrov Opis: NAPOMENA: Svi rabljeni srednjoškolski udžbenici u ponudi na knjiga.hr webshopu su u vrlo dobrom stanju, a radne bilježnice nisu popunjavane. Za narudžbu srednjoškolskih udžbenika nije moguće ostvariti besplatnu poštarinu. Za najbržu i najsigurniju dostavu preporučamo kurirsku službu GLS, a važno je naručiti na adresu gdje će netko tijekom dana biti prisutan radi preuzimanja paketa. Srednjoškolski udžbenici dostupni na webshopu odražavaju pravo stanje zaliha u našem antikvarijatu, te ne vršimo rezervacije (sakupljanje udžbenika unaprijed). Rabljeni srednjoškolski udžbenici dolaze nam iz sata u sat, a otkupljujemo ih od sredine lipnja do kraja rujna. Ukoliko se ne nalazite u Rijeci možete nam ih poslati ili mi možemo na Vašu adresu možemo poslati dostavnu službu GLS. Za sve upite obratite nam se emailom na info (at) knjiga.hr

Nezaboravno ljeto Mary Jane

Baltimore, 1975. Četrnaestogodišnja Mary Jane voli kuhati sa svojom majkom, pjevati u crkvenom zboru i slušati popularne songove iz broadwayskih mjuzikla. Sramežljiva je i povučena, pa rado pristane tijekom ljeta čuvati petogodišnju Izzy – kći doktora Conea i njegove supruge, koje Mary Janeina majka smatra uglednom i pristojnom obitelji. Već prvoga dana Mary Jane primjećuje da je kućanstvo Coneovih potpuno različito od njezina – posvuda vladaju opuštena atmosfera i nered, a doktor i gospođa Cone odgajaju Izzy vrlo liberalno. No, pravo iznenađenje nastaje kad otkrije da je doktor Cone psihijatar koji će tijekom ljeta u tajnosti ugostiti poznatog rock glazbenika Jimmyja koji je na odvikavanju od droga, te njegovu suprugu, slavnu glumicu Shebu. Mary Jane uz njih će otkriti nova strujanja burnih sedamdesetih – slobodu izbora i buđenje feminizma, rock`n`roll i buntovništvo, te opasnosti droga i alkohola. Zatečena novim svijetom koji je upoznala, toliko različitim od onog koji je dotad poznavala, počet će preispitivati svoju budućnost i zapitati se kakva osoba želi postati…

Godina noževa

Kuzmanović, Vojislav, hrvatski književnik (Srpska Crnja, Vojvodina, 1. V. 1930 – Zagreb, 2. XI. 1976). U Zagrebu je apsolvirao na Medicinskome te studirao na Filozofskome fakultetu. Radio je kao urednik kulturnog programa Radio Zagreba. Od 1952., kada se u reviji Novela javio crticom Naš prvi pokušaj, u periodici je objavljivao crtice, novele, pripovijetke, romane, radiodrame i feljtone. Posebice se iskazao u pisanju kratkih priča, s vrlo čestim motivom smrti. U zbirci novela, priča i crtica Petar na pijesku (1955), njegujući moderni urbani senzibilitet, modernim pripovjedačkim postupkom, preuzetim iz suvremene američke proze, impresionistički je uobličio male događaje, pokušavajući prodrijeti u njihovu lirsku potku. U središte romana Godina noževa (1976), s prepoznatljivim ozračjem suvremenoga Zagreba, postavio je junaka osamljenika u njegovoj neosviještenoj i neosmislenoj egzistenciji, s banalnim svakodnevnim preokupacijama te s mogućnošću potvrđivanja tek preko spolnosti. Prateći razvoj vlastite neizlječive bolesti, u Zapisima o vlastitom umiranju (1979) zabilježio je psihička stanja i razmišljanja o pitanjima vlastitog identiteta i ljudske egzistencije općenito. Poseban smisao za satirični i kritički književni angažman, u skladu s krugovaškim programom kritičkog odnosa prema društvenoj zbilji, tzv. novim objektivizmom, izrazio je u radiodramama Jedan čovjek manje (1956), Pet minuta života (1957), Ubio sam Petra (1958) Spasitelj (1958), Poruka s Mjeseca (1960), Kucanje (1965), Sanjarenje (1971), Obična smrt (1971) i dr., koje su imale i svjetsku recepciju. Citiranje: Kuzmanović, Vojislav. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 13.11.2025. .

Petica iz tugovanja

Sophie Stanton ima trideset šest godina. Prije tri mjeseca njezin je suprug, Ethan, umro od raka. Udovica a` la Jackie Kennedy, elegantna i hrabra, ideal je kojem Sophie teži, no stvari joj polako, ali sigurno izmiču iz ruku. A kada je emocije svladaju, Ethanova majka izbezumi, psihijatrica iživcira, kada za doručak pojede kilogram sladoleda i na posao dođe u kućnom ogrtaču, Sophie će shvatiti da je gubitak stvaran i da prava faza suočavanja s tugom tek slijedi. Kako bi lakše podnijela Ethanov odlazak, ona se seli kod prijateljice u drugi grad gdje počinje iz početka. Prihvaća brigu oko trinaestogodišnje djevojčice Crystal, zapošljava se kao konobarica, te u tom miljeu otkriva jednu novu ljubav. Inspirirana tugom Sophieina je kreativnost pronašla svoj izraz u slatkom jutarnjem pecivu čiji je recept osmislila i time zakoračila u umjetnički svijet slastica… Kako se ponovno smijati, izlaziti sa zgodnim šekspirijancem i iznova graditi život u kojem će posebno mjesto zauzimati osoba koje više nema, u ovoj će nam potresnoj i osvježavajuće duhovitoj knjizi, pokazati Sophie Stanton. “Petica iz tugovanja” prva je knjiga Lolly Winston hvaljena kao uspješno debitantsko štivo u kojem je ozbiljnu i mračnu temu uspjela pretočiti u dinamičan i originalan roman.

Godina noževa

Kuzmanović, Vojislav, hrvatski književnik (Srpska Crnja, Vojvodina, 1. V. 1930 – Zagreb, 2. XI. 1976). U Zagrebu je apsolvirao na Medicinskome te studirao na Filozofskome fakultetu. Radio je kao urednik kulturnog programa Radio Zagreba. Od 1952., kada se u reviji Novela javio crticom Naš prvi pokušaj, u periodici je objavljivao crtice, novele, pripovijetke, romane, radiodrame i feljtone. Posebice se iskazao u pisanju kratkih priča, s vrlo čestim motivom smrti. U zbirci novela, priča i crtica Petar na pijesku (1955), njegujući moderni urbani senzibilitet, modernim pripovjedačkim postupkom, preuzetim iz suvremene američke proze, impresionistički je uobličio male događaje, pokušavajući prodrijeti u njihovu lirsku potku. U središte romana Godina noževa (1976), s prepoznatljivim ozračjem suvremenoga Zagreba, postavio je junaka osamljenika u njegovoj neosviještenoj i neosmislenoj egzistenciji, s banalnim svakodnevnim preokupacijama te s mogućnošću potvrđivanja tek preko spolnosti. Prateći razvoj vlastite neizlječive bolesti, u Zapisima o vlastitom umiranju (1979) zabilježio je psihička stanja i razmišljanja o pitanjima vlastitog identiteta i ljudske egzistencije općenito. Poseban smisao za satirični i kritički književni angažman, u skladu s krugovaškim programom kritičkog odnosa prema društvenoj zbilji, tzv. novim objektivizmom, izrazio je u radiodramama Jedan čovjek manje (1956), Pet minuta života (1957), Ubio sam Petra (1958) Spasitelj (1958), Poruka s Mjeseca (1960), Kucanje (1965), Sanjarenje (1971), Obična smrt (1971) i dr., koje su imale i svjetsku recepciju. Citiranje: Kuzmanović, Vojislav. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 13.11.2025. .

Kabulska škola ljepote

Zakoračite u svijet koji će ženskim zapadnjačkim očima zasigurno izgledati kao nesvakidašnji. Sprema se vjenčanje, ugovoreno naravno, no iz prikrajka vreba stravična tajna – nevjesta, tehnički, zapravo nije djevica. Kako je Deborah Rodriguez, američka frizerka, zavidno snalažljiva i sposobna žena, odlučna između ostalog i u namjeri da se uda za jednog divnog Afganistanca, taj problemčić riješila, otkrijte na stranicama Kabulske škole ljepote. Deborah Rodriguez je u Afganistan otišla 2002., netom nakon pada talibanskog režima i tamo isprva volontirala kao medicinska pomoćnica. Međutim, vrlo brzo se pokazalo da su njezine vještine profesionalne frizerke puno traženije – kako među zapadnjakinjama, tako i među Afganistankama. Ispod burki i velova skrivaju se naime prelijepe žene koje izuzetno polažu na svoj izgled. Nakon što se vratila u SAD, uspjela je nagovoriti više kozmetičkih kuća da doniraju kozmetičke proizvode i otpreme ih u Kabul, gdje je ubrzo zatim otvorila svoju “Školu ljepote”. No uslijedili su politički i financijski problemi. U školi se, naime, za nečiji ukus, previše smijalo, a međukulturni nesporazumi događali su se sve češće. Vlada je naposljetku školu čak odlučila zatvoriti, ali vedrina i ljepota ipak su uspjele prevladati surovu političku stvarnost. Provjerite kako izgleda sraz dvaju nespojivih svjetonazora u ovom neponovljivom i inspirativnom memoaru jedne nadasve hrabre žene.

Graditelji moderne misli

Graditelji moderne misli u literaturi i umetnosti. U ovoj zbirci eseja prikazani su likovni umjetnici i pisci koji su svojim djelom presudno utjecali na razvoj moderne umjetnosti i literature. Ti eseji sačinjavaju povezane analize, u kojima se, pored sveg obilja i različitosti estetičkih idioma i duhovnih stremljenja, ocrtava jedinstven aspekt zakonitosti svekolike umjetnosti ove epohe. Henri Rousseau, Picasso, James Joyce, Thomas Mann, Vasilij Kandinski, Pit Mondrijan, Marc Chagall, William Faulkner, Henry Moore, Klee, Franz Kafka, Bertholt Brecht, Samuel Beckett