Oznaka:

Sunce i mjesec

D.H. Lawrence usporedio je Katherine Mansfield sa Dickensom i čak mu je poslužila kao model za lik Gudrun u Zaljubljenim ženama. Uspoređuju je i sa Čehovom, ali i sa Maupassantom. Žena koja je živjela kratko i teško, ispisala je neke od najljepših stranica književnosti engleskog jezika.

Nauka o književnosti

Opseg i pravci savremenih književnih izučavanja, Karakteristike književnosti, Način postojanja i struktura književnog dela, Stil književnog teksta i njegovo izučavanje, Fikcija u književnom delu i njena saznajna sadržina, Književni rodovi i vrste, Pravci i tipovi književnog stvaralaštva, Realizam, naturalizam, tipiučnost, Naučni zakoni u istoriji književnosti, Vrednost i ocene u književnim izučavanjima, Hronološki prelged istorije nauke o književnosti 1851-1968

Baudelaireova sjenica

Ova knjiga je napisana na talijanskom jeziku, ali njezin autor Roberto Calasso dao joj je francuski naslov: La folie Baudelaire. Riječ folie danas znači ludost, ludilo; budalaština, ludorija, šala; pretjerivanje; ali značila je prije također ladanjski dvorac; vrtna sjenica, paviljon. U posljednjem poglavlju knjige spominje se kako je zlobni i prosvijećeni kritičar Sainte-Beuve napisao da je Baudelaire sagradio neobičnu sjenicu, dovoljno ukrašenu, dovoljno nagizdanu, ali dovoljno privlačnu i tajanstvenu; smjestio ju je na krajnju točku romantične Kamčatke i nazvao Folie Baudelaire, jer su se tako u 18. stoljeću nazivale posebne građevine posvećene dokolici i užitku. Na tom zabitnom i privlačnom mjestu, u zemlji koja se smatra pretežno nenastanjivom, ipak ne će nedostajati posjetitelja — od Rimbauda do Prousta. Štoviše, ono će postati neizbježnim raskrižjem onoga što se otada javlja pod imenom književnosti. To je priča načinjena od pričâ koje naginju k tomu da se isprepleću — sve dok čitatelj ne otkrije da je tijekom nekoliko desetljeća Baudelaireova sjenica ponajviše bila grad Pariz.

Zaklon od neba

Zaklon od neba kultni je, izvorno 1949. godine objavljeni roman američkog pisca i kompozitora Paula Bowlesa – po kojem je B. Bertolucci snimio popularni Čaj u Sahari s Johnom Malkovichem u glavnoj ulozi. Riječ je o bestseleru koji odavno slave i kritika i publika i koji su čitave škole, na čelu s bitnicima – Burroughsom, Ginsbergom, Kerouacom – utkale u temelj svojih poetika, a Bowlesa ustoličile kao neku vrstu vlastitog duhovnog oca. Bowles, koji je u Sjevernoj Africi proveo dobar dio života, ispisao je u ovoj, ali i drugim svojim knjigama pustinji istovremeno bezvremenu odu te nježnu tužaljku za ‘pustinjom kakva je nekad bila’. Njegovi protagonisti, mladi, međusobno emocionalno i seksualno otuđeni njujorški bračni par Port i Kit, u Afriku stižu u pratnji prijatelja Tunnera, sa sasvim različitim očekivanjima od putovanja. Port, klasični egzistencijalistički antijunak, u pustinji traži rješenje rastemeljenosti vlastitog bivanja u ionako rastemeljenom poratnom svijetu, Kit se nada njihovu ponovnom zbližavanju, a Tunner je najbliži američkome turistu. Njihovo će putovanje, također, za svakoga od njih i završiti posve različitim ishodom. Reći više, opasno bi ugrozilo užitak u čitanju; čist i nepatvoren.

Svakodnevni život

Partikularitet, individualnost, društvenost, rodnost, Svakodnevno i nesvakodnevno, Strukturni okviri svakodnevnog života, Začeci potreba i objektivacija u svakodnevnom životu usmerenih na rodnost za sebe,

Drama ratne traume

Dramske tekstove s temom Domovinskoga rata u hrvatskoj dramskoj književnosti, jednako kao i dramske tekstove s temom Vijetnamskoga rata u američkoj književnosti, u ovoj knjizi izdvojeni su u posebnu skupinu prema reflektiranju ratne traume u njima. Takav pristup tim korpusima dramskih tekstova unutar dviju međusobno različitih nacionalnih dramaturgija uvjetovan je usmjeravanjem istraživanja na poseban slučaj traume u dramskoj književnosti, u ovom slučaju ratne traume, i njezinih učinaka na odnos dramskih pisaca prema društvenoj mitologiji vlastitih sredina. Dramski tekstovi u američkom i hrvatskom primjeru pokazuju velike sličnosti upravo po odnosu tih tekstova prema općeprihvaćenim društvenim mitologijama, odnosno po kritičnosti stajališta autorskoga ‘osobnog mita’ prema društvenoj mitologiji.

Istorija razvoja moderne drame

Načelna pitanja, Istorijska prethodnica, Herojsko razdoblje, Naturalizam, Oslobađanje od naturalizma, Današnja situacija