Princip nada 1-3

U svom opsežnom djelu, koje obuhvaća probleme filozofije, povijesti, religije, prava, ontološka, etička i humanistička pitanja, posebno se bavio analizom fenomena utopijskog. Promišlja originalnu ontologiju utopiskog u kojoj su središnji pojmovi “još – ne – bitka” i “još – ne – svjesnog” koji ukazuju na otvorenost svijeta i čitavog kozmosa ka mogućnosti realizacije svijeta bez privatnog vlasništva i u kojem je ljudskost ostvaren ideal.

Teorija i praksa

Socijalnofilozofske studije. Teorija i praksa, Javnost, Saznanje i interes, Metodološki problemi …

Nevoljena Albina

Andrej Georgijevič Bitov (ruski: Andréj Geórgievič Bítov, 27. svibnja 1937. – 3. prosinca 2018. bio je istaknuti ruski pisac čerkeskog podrijetla. Pogovor napisala Dubravka Ugrešić. Prevela Milica Nikolić.

Prodajna komunikacija udžbenik u prvom razredu srednje strukovne škole zanimanje prodavač/prodavačica

NAPOMENA: Svi rabljeni srednjoškolski udžbenici u ponudi na knjiga.hr webshopu su u vrlo dobrom stanju, a radne bilježnice nisu popunjavane. Za narudžbu srednjoškolskih udžbenika nije moguće ostvariti besplatnu poštarinu. Za najbržu i najsigurniju dostavu preporučamo kurirsku službu GLS, a važno je naručiti na adresu gdje će netko tijekom dana biti prisutan radi preuzimanja paketa. Srednjoškolski udžbenici dostupni na webshopu odražavaju pravo stanje zaliha u našem antikvarijatu, te ne vršimo rezervacije (sakupljanje udžbenika unaprijed). Rabljeni srednjoškolski udžbenici dolaze nam iz sata u sat, a otkupljujemo ih od sredine lipnja do kraja rujna. Ukoliko se ne nalazite u Rijeci možete nam ih poslati ili mi možemo na Vašu adresu poslati dostavnu službu GLS. Za sve upite obratite nam se emailom na info (at) knjiga.hr

Romantizam i pitanja modernog subjekta

Zbornik «Romantizam i pitanja modernoga subjekta» pod uredništvom Josipa Užarevića okuplja priloge dvadesetak uglednih znanstvenika iz zemlje i inozemstva (Viktor Žmegač, Marijan Bobinac, Ljiljana Ina Gjurgjan, Davor Beganović, Maja Zorica, Sanja Roić, Tatjana Peruško, Nikica Talan, Aleksandar Flaker, Jasmina Vojvodić, Ivana Peruško, Josip Užarević, Darija Pavlešen, Katica Ivanković, Suzana Kos, Suzana Coha, Marina Protrka, Božidar Petrač, Renate Lachmann, Nadežda Čačinovič, Hotimir Burger). Svi prilozi u ovome zborniku odlikuju se akribijom i dosljednošću u zaključcima. Posebno valja istaknuti da se u većini tih priloga romantizam ne reducira na protuprosvjetiteljstvo nego se tumači i kao nasljeđe prosvjetiteljske intencije pa se time pri njegovu opisu izbjegavaju isključivo negativne odrednice. U svakom slučaju, studije o kojima je riječ otvaraju moguća nova viđenja romantizma kao subjektno centrirane stilske formacije, a uobličenje subjekta istražuju kako na razini pojedinačnoga osobnog Ja, tako i na razini nacionalnoga i društvenoga Ja. Pritom se subjekt shvaća kao kulturno artikulirana i stoga povijesno promjenljiva veličina koja se mora proučavati prije svega u kontekstu određene verbalne prakse. U zborniku se dosljedno razlikuju i u tom smislu adekvatno analiziraju subjekt kao izvanjezični pojam i subjekt kao jezična tvorba koja se u tekstualnoj strukturi manifestira na najrazličitije načine. Razina obrade ovih složenih pitanja u svim se studijama zbornika može mjeriti sa svjetskim dostignućima, o čemu svjedoče i prilozi stranih znanstvenika. (…) Nakon što je postmoderno doba decentriralo kako pojam individualnoga tako i pojam kolektivnoga Ja, zbornik «Romantizam i pitanja modernoga subjekta» djeluje kao uspješan i izuzetno poticajan pokušaj trezvenoga preispitivanja pa i nadilaženja radikalne teze o smrti subjekta. (Živa Benčić-Primc) U sklopu interdisciplinarnoga proučavanja književnosti u najširemu kulturnom kontekstu autorski tim spustio se do ishodišne točke moderne kulture: do konstrukcije modernoga subjekta i njegovih dvaju najsnažnijih proizvoda – književnosti kao središnjega kulturnog područja i nacije kao središnje kolektivne imaginacije. Ono što čini posebnu vrijednost ovoga zbornika jest opseg komparatističke zamisli – obuhvaćanje širokoga luka europskih nacionalnih kultura, sada viđenih kroz prizmu jednoga središnjeg pitanja, subjekta, i početnoga razdoblja moderne kulture, romantizma. (Dubravka Oraić Tolić)