Oznaka:

Knjiga viteškog reda

Viteška tradicija Institucija viteštva i knjiga viteškog reda Knjiga viteškog reda Viteštvo u Hrvata

Zrcalo

Agnes La Grange prekrasna je i hrabra mlada žena koja, prihvativši posao domaćice u Južnoj Africi poslije Prvog svjetskog rata, kreće u potragu za životom što će ga udisati punim plućima i budućnošću koju će sama stvoriti. Jaka i topla, pametna i neovisna, strastvena, a ipak divlja u traženju ljubavi, Agnes osvaja muškarce, vuče mudre poslovne poteze i živi mimo svih konvencija kolonijalnog društva. Na kraju romana sama je kao i na početku: divna budućnost koju je bila zamislila nikada se nije doista ostvarila, a strast koju je uvijek osjećala cijelim bićem nije se nikad potpuno razbuktala. Napisan svježim i nesuzdržanim glasom, Zrcalo su fikcijski memoari. Priča je to koja pokazuje što žena mora učiniti da bi preživjela i koliko se neznatno promijenila cijena koju za to mora platiti. Zrcalo je neobičan roman, zapanjujuće iskren u prikazu stvarnih ženskih želja; baca neočekivano svjetlo na kutke u koje svi zalazimo, ali o kojima rijetko govorimo.

Dora i Minotaur: Moj život s Picassom

U romanu Dora i Minotaur: Moj život s Picassom Slavenka Drakulić na osnovi Dorine pronađene bilježnice rekonstruira njezin život, njezinu patnju i radosti, život u kojem je ona bila važnim dijelom pariškoga nadreali­stičkoga umjet­ničkoga kruga. Paul Éluard, Jacques Lacan, Georges Bataille i mnogi drugi slikari, pjesnici i filozofi s kojima je Dora Maar prijateljevala dio su ovoga fascinantnog zapisa koji razotkriva njezinu intimu i ovisnost o Pablu Picassu, čovjeku koji je u svemu, od odbačene žice do svojih žena i ljubavnica, vidio samo materijal za svoje stvaralaštvo.

Album

Miroslav Kirin, pjesnik i prevoditelj, dobitnik je Goranove nagrade za mlade pjesnike 1989. godine, predstavlja se knjigom Album, konciznom i dorađenom memoarskom prozom. Album je knjiga zapisa kojima autor prema sjećanju pokušava rekreirati obiteljski album uništen u ratu, kada je njegova obitelj morala napustiti kuću u okupiranoj Petrinji. Nakon rata, pripovjedača očekuje neobična kompenzacija: film sa snimkama nepoznate obitelji koja je živjela u njegovoj kući za vrijeme okupacije, i te fotografije, ironično, postaju dijelom obiteljskog albuma u potresnoj završnici knjige. Kirinova knjiga pokazuje kako dobra književnost redovito nastaje u trenucima gubitka, a 90-te su, na žalost, obilovale takvim trenucima.

Žena kojoj sam čitao

Kada je višestruko nagrađivani njemački pisac krimića Bernhard Schlink izabrao nešto drukčiju tematiku od uobičajene za svoj novi roman Žena kojoj sam čitao nije mogao pretpostaviti da će ga morati objaviti u Švicarskoj, da će postati svjetskim bestsellerom, da će biti preveden na četrnaest jezika te da će ga prihvatiti i publika i kritika i pritom, kao malo koji roman u novijoj njemačkoj književnosti, obasuti pregrštom pohvalnih recenzija.

Tko to sjedi za mojim stolom?

Jan Yager definira temeljne odnose na radnom mjestu koji su više od poznanstva, ali manje od prijateljstva kao kolegijalne odnose, iako se neki kolegijalni odnosi pretvore u prijateljstva. Na osnovi istraživanja provedenog na 400 osoba i više od 100 intervjua, ova korisna knjiga istražuje pozitivno povezivanje na radnom mjestu s onima koji vas cijene, kao i učinkovitije nošenje s protivnicima koji vas pokušavaju sabotirati. Otkrijte kako… • započeti i održati kolegijalni odnos • sklopiti prijateljstva na poslu bez optužbi za favoritizam • održavati poslovna prijateljstva sa suprotnim spolom • se nositi s 14 tipova protivnika s kojima se možete susresti • razvijati odnose s važnim igračima • stvoriti vrijedne poslovne odnose čak i ako radite sami • i mnoge druge stvari

Lastavičin dnevnik

Nakon što doživi ljubavno razočarenje, tridesetogodišnji dostavljač ostane lišen osjeta. Izgubi posao te nađe novo zanimanje, prikladnije njegovu novom stanju – postane plaćeni ubojica. Ne skanjuje se naciljati žrtvu i počiniti savršen zločin. Čak osjeća novo uzbuđenje i žudnju da ponovi taj gotovo božanski čin – sve dok tijekom jedne od ubilačkih misija ne pronađe dnevnik mlade djevojke, koja je također bila njegovom žrtvom. Ubojica se ne može othrvati znatiželji i pročita što piše u djevojčinoj bilježnici. Amélie Nothomb (Kobe, 1967), belgijska frankofonska romansijerka. Pošto joj je otac, Patrik Nothomb, bio ambasador Belgije u Japanu, Kini, SAD-u, Birmaniji i Bangladešu, Amélie je svoje djetinjstvo i mladalačke dane provela u tim zemljama. Zarekla se da će svake godine napisati po jedan roman. I to obećanje je održala. Ove, 2007. godine, je objavila svoj petnaesti roman. Smatraju je najboljom europskom spisateljicom.

Kraljica puta svile

Pripovijest o Arib, najslavnijoj istočnjačkoj kurtizani i pjevačici iz 9. stoljeća. Godina je 803. Arib je još dijete kada po naredbi kalifa Haruna al-Rašida cijelu njezinu obitelj izbrišu s lica zemlje. Ona jedina umakne masakru i bježi, preodjevena u mladića, kroz slane stepe Horasana i prastarim rutama Puta svile. Na putu se zaljubi u zanosna stranca iz daleke Franačke – i time sve stavlja na kocku. Kad je uhvate kalifovi progonitelji, Arib se okrutno budi iz svojih snova u Harun al-Rašidovu haremu. No mlada je žena gladna života, a ima zavodnički, ali i opasan dar – darovita je pjevačica. Svojom putenošću izluđuje najmoćnije muškarce u Bagdadu. Na vrhuncu svoje moći Arib se mora odlučiti – između osvete ubojici svoje obitelji i ljubavi svojeg života. Agnes Imhof slikovito i napeto priča istinitu povijest žene pred kojom su klečali istočnjački kalifi i odvodi nas u svijet opojnih mirisa, velike raskoši i raspojasanosti, ali pun spletaka i mržnje. Na kraju knjige čitatelj će naći slasne recepte iz starih orijentalnih kuharica, a koje je i sama Arib pripremala za zavođenje i užitak…

Jesti, a mršaviti

Jesti, a mršaviti : program za redukciju telesne težine i kondicioniranje

Ponoćna ljubavna gozba

Književna gozba iz pera osebujnog francuskog prozaika. Što učiniti kad se ljubav nasuče na mulj svakodnevnoga života, kada si ljubavnici više nemaju što reći? Nadege i Yves, junaci okvirne pripovijetke u ovoj zbirci, odlučuju ceremonijalno okončati brak: pozvat će sve svoje prijatelje na večeru i u ponoć najkraće noći u godini objaviti da se rastaju “jer se više ne razumiju, a nakon njihovih razgovora uvijek slijedi neugodna tišina”. Gosti su cijele noći pristizali na gozbu s plodovima mora. Ne zna se tko je ispričao prvu priču, ali mnoge su uslijedile, a kad su u zoru ispratili i posljednjega gosta, Nadege i Yves uviđaju da su zaboravili obznaniti svoj rastanak. A on se više nije činio neizbježnim pošto su tim šutljivim ljubavnicima prijatelji izgradili kuću od riječi u kojoj će moći dalje živjeti. Može li književnost biti lijekom ljubavnicima u nevolji? Priče koje su sačuvale ljubav Yvesa i Nadege, iz pera ponajboljeg suvremenoga francuskog pripovjedača, nalaze se u ovoj knjizi.