Lars svendsen u knjizi Strah tvrdi da strah nije samo nešto čemu smo izloženi protiv naše volje nego često i nešto čemu se sami dobrovoljno izlažemo u pokušaju da nadmašimo banalnu i dosadnu svakodnevicu. Autor strah promatra kao jedan od nekoliko uzroka nasilja nad drugim ljudima, te pokušava otkriti koje je vrste osjećaja strah, koju ulogu igra u suvremenoj kulturi a naročito kako ga se upotrebljava u politici.U knjizi iznosi kratak opis „kulture straha“, tj. kako je strah postao svojevrsno kulturalno uvjetovano povećalo kroz koje promatramo svijet, istražuje ulogu straha u „društvu rizika“ i pokazuje, između ostalog, kako naši pokušaji da minimiziramo rizik sadrže mnoge iracionalne aspekte. Isto tako bavi se činjenicom da smo često dobrovoljno u potrazi za stvarima koje ulijevaju strah – primjerice u ekstremnim sportovima i zabavi – što je paradoksalno pod pretpostavkom da obično pokušavamo izbjeći ono što izaziva strah. Autor gleda na ulogu straha kao na temelj političke filozofije te opisuje političku upotrebu straha u „ratu protiv terora“ zadnjih godina. U završnom poglavlju naposljetku razmatra postoji li rješenje problema straha, možemo li dokinuti klimu straha koja nas danas okružuje.
Praktični priručnik za iscjeljivanje pranom u boji
Sjemenje zdravlja. Veza između zdravlja i prehrane je očigledna. Proizvodnja hrane predstavlja temelje gospodarske djelatnosti čovječanstva i 80% od toga pripada proizvodnji žitarica. Sva povijest naših predaka pokazuje koliko se pozornosti poklanjalo žitaricama i prije svega osnovnoj hrani – kruhu. Zbog toga, ova knjiga ima cilj da praktično pokaže tu višestruku korist koju crpimo iz žitarica i njihov utjecaj na život i zdravlje čovjeka. Seoski stanovnici su i do danas zadržali posebno štovanje i odnos prema kruhu, simbolu bogatstva, izobilja i plodnosti. U narodnim legendama kruh se predstavlja kao Božji dar i kao samostalno, živo biće. Ova knjiga je posvećena dobro poznatim biljkama kao što su pšenica, kukuruz, proso, raž, ječam, zob i dr. Opisane su njihove hranjive vrijednosti i ljekovita svojstva, kao i recepti pomoću kojih se uspješno liječe mnoge bolesti. Više od 100 recepata, sve o hranjivoj vrijednosti zrna, ljekovita svojstva, kozmetika. Provjerite zašto je žito poznato kao sjemenje zdravlja.
Ostali autori: Milica Šibaić
Drugi zakon termodinamike prati nekolicinu hrvatskih pisaca i njihovih prijatelja koji su se našli povodom gostovanja poznatog američkog pisca Jonathana Franzena u Zagrebu. U toj turbulentnoj noći svatko od njih priča nam svoju osobnu priču. Onu priču koju nikada nikom nije ispričao jer je pretraumatična ili previše razotkrivajuća. Inicijalna je romaneskna situacija. Jedan pijani tulum, ali i psihoanalitička seansa, pa ispovjedaonica gdje nalazimo niz nevjerojatnih, ali istovremeno i vrlo uvjerljivih intimnih ispovijedi. Drugi zakon termodinamike korespondira s prvim Murphyjevim zakonom: što god može poći po zlu, poći će. Samo što se ovdje ne radi o fizikalnim ili općim socijalnim zakonima, nego o ljudskim životima u koje autor zasijeca do kosti i mi u jednom širokom zamahu, od komičnog preko tragičnog do transcendentalnog, na vrlo uvjerljiv način ulazimo u temeljne tajne čovjeka. Dobrano prije globalne pandemije Drago Glamuzina započeo je pisanje ovog romana, čija je središnja postavka posve dekameronovska. No ono što je bitno za čitatelja jedan je drugi virus: onaj istovremeno discipliniranog i strasnog pripovijedanja. Gotovo svi likovi u ovoj priči su pisci, profesionalni krotitelji priča, no njih i njihove posljedice, pokazat će se, ponekad je zaista teško zauzdati. Glamuzina, ipak, nema taj problem: ritam romana je metronomski, tempo brz, dok se dinamika vješto poigrava iznevjerenim očekivanjem. Neka vas odabrani spisateljsko-kulturnjački milje ne obeshrabri: za razliku od tipova koje ste navikli sresti na pjesničkim soarejama, Glamuzinini likovi nepretenciozni su, slojeviti i intrigantni. Marko Pogačar
“Roman Sami čitaoce ne ostavlja ravnodušnim. Napisan jezikom sočnim i duhovitim, smešten u poznato okruženje kolektivne paranoje koja je dodatno pojačana „geološkom pobunom“, Koščecova knjiga je prvi roman pandemije koji stvari stavlja izvan konteksta teorije zavere i manihejske podele na dobro i zlo. On pokazuje, s pravom i precizno, da smo za sve krivi svi mi, sami.” Vladimir Arsenić
Eng. Cities in Flight. Biblioteka Zoroaster
Feniks u očima kolekcionara 1851. – 1920.
Napomena : knjiga je otpis iz javne knjižnice. Uredna.
BOŽANSKI CAR DINE Franka Herberta je četvrta knjiga KRONIKA DINE, najslavnije sage znanstvene fantastike, živopisno izmaštani svijet vrlo dalekih tisućljeća. Slijede je još tri, danas sve već kultne knjige o fascinantno zamišljenoj budućnosti čovječanstva razasutog po mnoštvu planeta diljem Galaktike. To je priča o pustinjskom planetu Arrakisu čiji bizarni gospodari pijeska, divovski crvi, jedini u čitavome svemiru daju čudesnu tvar, začin melange, neophodan pri svladavanju prostorvremena za međuzvjezdana putovanja. Šest knjiga KRONIKE DINE je priča kozmičkih dimenzija o dobru i zlu, puna pustolovina, izdaja, misticizma, ekologije i političkih intriga, od feudalnog društva iz daleke budućnosti do ideje o uzgoju čovjeka nadnaravnih, gotovo božanskih moći. Djelo obuhvaća tisuće godina i mnoge generacije junaka s kojima je autorova mašta plela bogatu tapiseriju galaktičkog carstva, jednako zanimljivu po svojoj uzbudljivoj radnji koliko po misaonim varijacijama.
