Oznaka:

Osvajanje slobode

Život i aktivizam. Knjiga l “Osvajanje slobode” nastala je kao rezultat saradnje aktivistkinja Labris – organizacije za lezbejska prava i Konsultacija za lezbejke.

Autoportret jednog intelektualca u doba soc.

Autoportret jednog intelektualca u doba socijalizma. Svijet arheologa Stojana Dimitrijevića kroz pisma ženi od 1955. do 1964. godine. Knjiga donosi izvanredno zanim­ljivu građu – i tekstualnu i grafičku – o preokupacijama i životnoj svakodnevnici u Hrvatskoj u pedesetim i šezdesetim godinama dvadesetog stoljeća. Radi se o knjizi pisama i crteža poznatog zagrebačkog arheologa i sveučilišnog profesora Stojana Dimitrijevića supruzi Miri Kolar iz razdoblja 1955.-1964. Svojim pismima s različitih arheoloških istraživanja, znanstvenih stipendija i ostalih mjesta u kojima se kretao, a osobito crtežima koja je stavljao u gotovo svako pismo, Dimitrijević je ostavio jedinstveno svjedočanstvo o jednom vremenu i zemlji u kojoj je djelovao i stvarao. Stojan Dimitrijević bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih arheologa druge polovice 20. stoljeća, a njegova supruga Mira Kolar-Dimitrijević poznata je povjesničarka, sveučilišna profesorica u mirovini.

Drugo čitanje

Virgilije Nevjestić, Leo Junek, Slavko Kopač, Dinko Štambak, Ivo Malec, Radovan Ivšić, Petar Guberina, Miroslav Radman, Stanko Lasić, Mirko Dražen Grmek, Eric Hobsbawm, Vladimir Veličković, Annie Le Brun, René Tavernier, Alain Finkielkraut, Ismail Kadare, Pierre Schaffer, Zoran Mušič, Henri Lefebvre, François Feytö, Claudio Magris, Karel Appel, Pascal Bruckner, Louise L. Lambrichs, François Furet, imena su svjetski zanačajnih ličnosti s kojima je tijekom 80-tih i 90-tih godina prošloga stoljeća razgovarao Mirko Galić za »Start«, »Danas«, »Vjesnik« te za druge tjednike i dnevne listove. U tim novinskim razgovorima, koji su za ovu priliku sabrani na jednome mjestu, ukratko su ocrtani portreti intelektualaca u vremenu i portreti vremena, u njima se odčitavaju duhovna i intelektualna strujanja s kraja 20. stoljeća, prevladavajuća razmišljanja, ideologije i zablude epohe na izmaku.

Obnova utopijskih energija

J. Habermans, Alain Touraine, Charles Tilly, Alberto Melluci, Claus Offe, Jean Cohen, Karl-Warner Brand, Ferenc Feher, Agnes Heller, Joakim Raschke, Wernner Hulsberg, Thomas Eberman, Rainer Trampert, Barbara Ehnereich, Francis Fox Fixen, Wendy Lutrell, Meredith Tax, John Keane, Pietro Barera, Mario Pianta, Jacques Juliard, Manuel Azcarte, Piere Rosanvalion, John Elleinstein, Gilles Martinet Poglavlja: -Kraj utopije društva rada -Sociologija i društveni pokreti -Ka novim paradigmama – alternative klasičnoj politici -Crveno i zeleno -Zeleni izazov -Suvremeni feminizam i lijevica -Novi pristup miru -Partije i pokreti (Predgovor: V. Pavlović: Emacipatorska energija društvenih pokreta)

Filozofija

Enciklopedijski leksikon. Edicija Mozaik znanja. Knjiga 10.

Treći put

Marksističko-lenjinistička teorija i moderno društvo

Suvremena politička misao

U knjizi Suvremena politička misao, Raymond Plant daje pregled bogate literature iz područja suvremene političke teorije, te pomno raspravlja ključne probleme i pitanja kojima se ona bavi. To su ponajprije problemi socijalne pravednosti, slobode, ljudskih prava, ljudskih potreba i pravedne kazne. Međutim, raspravljajući o njima, Plant pokušava rastumačiti ciljeve i zadaće političke filozofije i ponuditi odgovor na svoje pitanje: je li doista cilj političke teorije utemeljenje političke moralnosti države na skupu apstraktnih načela zasnovanima na nekom željenom objektivnom stajalištu s temeljem u razumu, ili je pak njen cilj racionalno i kritičko samoosvješćivanje načela i vrijednosti koji su utjelovljeni u praksi, konvencijama, zakonima i institucijama određenog društva? Knjigu odlikuje mnoštvo praktičnih primjera koji potiču na razmišljanje o problemima političkih vrijednosti i političkih načela. Suvremena politička misao sustavno je i jasno pisano djelo i biti će neizostavna literatura, ne samo za studente političke znanosti i političke filozofije već i za širu intelektualnu publiku.

Genealogija izdaje

Ono što u Genealogiji izdaje Sanje Bojanić treba navesti kao posebnost jest ponajprije činjenica nereduktivnog filozofskog čitanja književnih tekstova. Autoričina ustrajna koncentriranost – misaona, stilska, “alegorička” – ne dopušta čitateljski predah (ili priklanjanje) u nekoj od niša, nazovimo ih, izvorišnih paradigmi te dosljedno odigrava na, tek naoko jednostavnom, terenu rubnog i povezujućeg za obje prakse. Pritom, ne žrtvuje se, s jedne strane, cjelovitost i koherentnost odabrana metodološkog (filozofskog) puta, a s druge se, pak, strane znalački ne upada u zamke literarnih egzegeza i “ne izdaje” se literarnost (života) odabranih knjiških segmenata. Brigita Miloš

McLuhan : najava filozofije medija

Marshall McLuhan još je daleke 1964. govorio i pisao o svijetu kao o globalnom selu i o tome da je sam medij poruka. Nitko nije sa sigurnošću mogao predvidjeti da ćemo živjeti na planetu koji ovisi o informacijama – nitko osim njega samoga. Za jedne genijalan, za druge kvaziznanstvenik, često je tituliran kao osnivač suvremene teorije medija. McLuhan je umro 1980., u osvit digitalnog doba, ali ono što je u nasljeđe ostavio živi i danas: globalno selo i mediji kao poruka samo su neke od sintagmi koje smo usvojili u svakodnevnom životu. Ova se studija bavi McLuhanom kao utemeljiteljem filozofijske discipline filozofije medija, književnim kritičarem, kritičarem umjetnosti i filozofom koji je u pitanje stavio više nego što je njegovo vrijeme bilo spremno razumijeti.

Povijest zagrebačkih knjižnica

Ostali autori: Ivan Sršen Opis: Namjera nam je bila oživjeti duh vremena važnih razdoblja za povijest zagrebačkih knjižnica”, pišu autori u pogovoru knjige, te dodaju kako su knjige pohranjene u knjižnicama materijalni dokaz trajnosti i postojanosti kulturnoga identiteta grada Zagreba. Napominju kako su zagrebačke knjižnice neiscrpna građa, koja zahtijeva pomno istraživanje te ističu kako knjižnice kao ustanove pokazuju drukčiji tijek vremena. Smatraju kako knjižnice nisu komercijalne ustanove te napominju da su, unatoč nedostatku novca i sredstava za nabavu novih knjiga, preživjele mnoge zagrebačke knjižnice. Knjiga “Povijest zagrebačkih knjižnica – kulturnopovijesni uvod” (199 str.) podijeljena na četiri poglavlja, u kojima autori uvodno pišu o knjižnicama kao neprekinutu rasadniku kulture, a u preostalim poglavljima posebno obrađuju Metropolitansku, Nacionalnu i sveučilišnu te Gradsku knjižnicu.

Najstarije slavensko filozofsko nazivlje

Crnoriza Hrabar: O pismenima. Konstantin Kyrill Filozof kao mislitelj, Konstantin kao prevoditelj i nazivotvorac u europskom kontekstu, Zbornik 1073. u kulturnoj povijesti Slavena, Pisac filozofske rasprave u Zborniku, Izvornik i prijevod Theodorove rasprave, Značenje osnovnih naziva, Nazivoslovnik, Poslijeslov, Summary, Korišteni spisi, Kazalo imena, naziva, izraza i navoda, Theodorova rasprava (presnimak)