Oznaka:

Samo ljubav

Lucifer Cynster zakleo se da nikada neće predati svoje srce – ali sudbina ima druge planove… Posljednji neženja Cynsterovih, Alasdair – poznatiji kao Lucifer – pobjegao je u Devon jedva korak ispred londonskih ženidbenih posrednica. Ipak, unatoč odluci da će izbjeći bračnoj zamci, neodoljiva Phyllida Tallent – svojeglava, neovisna ljepotica – probudit će sve njegove zapovjedničke cynsterovske instinkte. U početku se Lucifer trudi zauzdati požudu što je u njemu budi Phyllida, no i sudbina upliće svoje prste te ga suočava s najvećim izazovom za jednog Cynstera – kako osvojiti neodlučnu nevjestu. Svojom je pameću, šarmom i ljepotom Phyllida oko sebe okupila jato udvarača, no ni jedan je nije doveo u iskušenje poput Lucifera. Nije sigurna hoće li moći odbiti njegovu ponudu da je poduči svemu o ljubavi. Iako se još nije potpuno predala, Phyllida zna da se samo budala pokušava oduprijeti odlučnome Cynsteru. A Phyllida nije ničija budala. O autoru Autorica bestselera New York Timesa, Stephanie Laurens, počela je pisati kako bi pobjegla iz suhoparnog svijeta znanosti, a njezin se hobi ubrzo pretvorio u karijeru. Njezine povijesne romanse osvojile su čitatelje iz cijeloga svijeta što Laurens svrstava među najpopularnije autorice ljubavnih romana.

Lipicaner. Carski konj

Saga o lipicanerima. Autor: Birer, Emil M. (Isenbart, Hans-Heinrich Bührer, E.M.) Izenbart, Hans-Hajnrih

Nemojte nam kosti pretresati : izabrane drame

Nemojte nam kosti pretresati je zbirka izabranih drama hrvatskog autora Ivana Raosa, koja uključuje djela poput Autodafe moga oca, Dvije kristalne čaše, Dvije tisuće prvi, Pua-Pua, Tamo se, Neznani junak i Hefest. Knjiga istražuje duboke teme ljudske egzistencije, identiteta i povijesnih trauma kroz slojevite likove i intenzivne dijaloge, odražavajući Raosov karakterističan stil satirične i provokativne drame. Ova zbirka predstavlja važan doprinos suvremenoj hrvatskoj književnosti, naglašavajući sukobe između pojedinačnog i kolektivnog iskustva.

Na srebrnim cestama : putopisne varijacije

Na srebrnim cestama Pere Čimbura putopisna je knjiga u kojoj autor, polazeći iz vlastitog iskustva putovanja automobilom, spaja reportažni zapis, esej i lirsku meditaciju o prostoru i ljudima koje susreće. Kroz slike cesta, gradića i pejzaža bilježi male, svakodnevne situacije, istodobno promišljajući suvremenost, tehnološki napredak i promjene u mentalitetu, pa se putovanje pretvara u refleksiju o slobodi, komunikaciji i otuđenju. Stil je živ, duhovit i slikovit, s naglašenim osjećajem za detalj i atmosferu, zbog čega knjiga funkcionira i kao dokument jednog vremena i kao poetska kronika vožnje.

Bel-Ami

Bel-Ami je roman Guya de Maupassanta iz 1885. godine koji prati uspon Georges-a Duroya, mladog, ambicioznog bivšeg vojnika u pariškom društvu. Prekrasan i šarmantan, ali beskrupulozan, Duroy, nadimka Bel-Ami, koristi svoj privlačan izgled, zavodništvo i manipulaciju moćnim ženama te korumpiranim novinarima i političarima kako bi se uzdigao od siromašnog seljaka do utjecajnog novinskog asa i društvenog penjača. Kroz cinizam i realističan prikaz belle epoque Pariza, roman ismijava moralnu propadanost buržoazije, korupciju u novinarstvu i moć ljubavi kao sredstva za ostvarenje ambicija.

U obranu budućnosti

Knjiga U obranu budućnosti, uređena od strane Freimuta Duvea i Nenada Popovića, posvećena je jugoistočnoj Europi nakon 1990. godine, s naglaskom na razdoblje nakon desetljeća ratova i zločina. Ona predstavlja zbornik koji nastoji pridonijeti otvorenoj i slobodnoj raspravi o budućnosti regije, nudeći kulturni doprinos kroz analize i rasprave o društvenim, političkim i kulturnim izazovima tog vremena.

Sveske

Ivo Andrić jedan je od najpoznatijih i najplodnijih književnika ovih krajeva, ali i šire. Rođen je 10. listopada 1892. godine u Travniku, a preminuo 13. ožujka 1975. u Beogradu. Pučku školu završio je u Višegradu, gimnaziju u Sarajevu, filozofiju je studirao u Zagrebu, Beču, Krakovu i Grazu, gdje je 1924. doktorirao. Kao član Mlade Bosne za Prvog Svjetskog rata zatvoren je i interniran. Od 1920. do 1941. bio je u diplomatskoj službi. Od 1945. bavi se isključivo literaturom. Godine 1961. dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Andrić se javlja u književnosti 1911., objavljujući stihove i prozu u Bosanskoj vili i Vihoru, a u Hrvatskoj mladoj lirici (1914.) zastupan je ciklusom pjesama. Započevši rodoljubnim stihovima, koji su uglavnom prožeti idejom jugoslavenstva, Andrić je poslije produbljivao svoj lirski izraz i proširivao krug tema, te njegove pjesme u prozi (Ex Ponto, Nemiri) karakteriziraju općečovječanski motivi i problemi. Andrić ubrzo prelazi isključivo na prozu, koja sačinjava većinu njegova rada i njegov najveći doseg. Produžujući tradiciju hrvatske i srpske realističke pripovijetke, on sjedinjuje narodsku narativnost sa psihološkom minucioznošću. Tako se njegov prozni sastavak odlikuje folklornom jezičnom jednostavnošću i razvijenom analitikom života i sudbina bosanskih Srba, Hrvata i Muslimana po starim i zakutnim kasabama. U duhu europske književnosti i filozofije prve četvrti 20. stoljeća Andrić se okrenuo dubokoj prošlosti Bosne kako bi u njenoj vjeri i narodnosti otkrio korijene najsuvremenijih stanja i zbivanja, stvorivši tako pripovijest i roman s naturalističkom ili egzistencijalističkom jezgrom. Andrićevi romani pisani su najčešće u obliku kronika ili legenda iz starih vremena; njihovi junaci, obično suprotstavljeni svjetovnjaci i duhovnici, dovedeni su u istu sudbinsku ravninu, u kojoj se očituje sveobuhvatnost svojevrsnog determinizma i fatalizma. Temeljna je osobina njegova stila objektivnost pod kojom ključa pristranost autora prema svojim likovima, po čemu njegov tekst prelazi u esejistički traktat s tezom. Uz to on je uvijek više mitolog nego historičar Bosne i bosanstva. Lektire.hr