Oznaka:

Marija Večera

Mayerling Claudea Aneta povijesni je roman u čijem središtu je tragična ljubavna priča prijestolonasljednika Rudolfa od Austrije i barunice Marije Vetsere. Smještena u pozadinu Beča 1880-ih, pripovijest zadire u Rudolfove borbe s njegovim kraljevskim dužnostima, njegov brak bez ljubavi i njegovu potragu za osobnom srećom, koju pronalazi u zagrljaju mlade i lijepe Marije. Njihova se strastvena afera odvija u pozadini političkih intriga i obiteljskih očekivanja, što naposljetku dovodi do njihove prerane smrti u lovačkoj kući Mayerling 30. siječnja 1889. Roman bilježi emocionalna previranja i društvene pritiske koji okružuju njihovu vezu, oslikavajući dirljivu sliku ljubav isprepletena s očajem. Anetino pripovijedanje povezuje teme opsesije, društvenih ograničenja i potrage za slobodom. Prikaz Rudolfa kao čovjeka uhvaćenog između dužnosti i želje daje dubinu pripovijesti, dok Marijin lik utjelovljuje mladenačku nevinost i tragičnu sudbinu. Kritičari su primijetili da, iako knjiga nudi dramatično prepričavanje tih događaja, ponekad joj nedostaje dubine u razvoju likova i emocionalnog odjeka. Unatoč tome, Mayerling ostaje uvjerljivo istraživanje povijesnog događaja koji je plijenio publiku više od jednog stoljeća, nadahnjujući razne adaptacije u filmu i kazalištu koje dodatno ovjekovječuju ovaj zvjezdani par.

Granica i obostrano

Granica i obostrano: studije i ogledi o hrvatskoj umjetnosti XX. stoljeća Poznati likovni kritičar Igor Zidić u šest poglavlja govori o umjetničkim pravcima i stilskim orijentacijama u hrvatskoj umjetnosti XX. stoljeća. Naslovi eseja jasno govore o sadržaju: Naš prostor i vrijeme, Nadrealizam i hrvatsko slikarstvo…, Slikari grupe Zemlja (1929-1935)…, Apstrahiranje predmetnosti i oblici apstrakcije u hrvatskom slikarstvu 1951-1968…, Granica i obostrano…, Motiviranje reduktivnog pejzaža u suvremenom hrvatskom slikarstvu, Periferna područja umjetnosti, tradicijski sadržaji i suvremena umjetnost, Veduta i hrvatsko moderno slikarstvo. Zidićevi tekstovi pružaju dobar uvid u povijest moderne i suvremene hrvatske umjetnosti. A osim znalcima bit će zanimljivi i širem krugu čitatelja.

O parapsihologiji i smrti

Knjiga O parapsihologiji i smrti Ante Kusića bavi se istraživanjem paranormalnih fenomena povezanih sa smrću, uključujući vizije, vanosjetilna doživljaja i iskustva na rubu života, nudeći sažeto teološko vrednovanje tih pojava uz znanstveni i filozofski pristup. Autor analizira parapsihološke sposobnosti poput telepatije, prekognicije i psihokineze u kontekstu smrtnog procesa, nastojeći razlučiti granice između vjere, znanosti i misterioznih iskustava koja izazivaju strah i nevjericu. Djelo služi kao priručnik za razumijevanje neobjašnjivih aspekata smrti, ističući njezinu zagonetnu prirodu i mogućnost duhovnog kontinuiteta.

Nije vreme za heroje

Lundval danas uživa ugled najpoznatijeg skandinavskog majstora naučne fantastike. Ovo delo priča o invaziji ljudi na jednu planetu koja počiva mrtva već 200.000 godina. Doduše, ne baš sasvim mrtva. Cena po koju će to otkriti astronauti biće velika i jedinstvena. Ovo delo stoji rame uz rame sa Lemovima Nepobedivim ili Klarkovima Sastanskom sa Ramom.

Odjednom sama

“Alix Callaghan, je mislila kako svoj lijepo organizirani život drži pod kontrolom. Međutim, odjednom je shvatila kako želi isto što i njen dugogodišnji dečko. On je odlučio zasnovati obitelj – što podrazumijeva djecu, redovite obroke i rane odlaske u krevet – ali ne s njom, već sa nekom drugom! Iako joj je majčinstvo posljednja stvar koju bi prihvatila, njegov odlazak je boli više no što bi ikad ikome priznala – naročito sebi. U isto vrijeme muškarci u uredu vrebaju njeno radno mjesto, pojavljuju se prve sijede vlasi… I ona se počinje pitati ima li ponovna sloboda i svojih nedostataka? Ovo je kratak sadržaj duhovitog i zabavnog romana irske spisateljice Sheile O’Flanagan autorice koja najčešće piše za suvremenu i modernu žensku populaciju.”

Put iskupljenja

Napet roman pun tajni i izdaje, Put iskupljenja još je jedan dokaz da je John Hart majstor trilera. Dječak s pištoljem čeka čovjeka koji mu je ubio majku. Problematična detektivka nakon traumatične pucnjave na dužnosti mora se suočiti s vlastitom prošlošću. Nakon trinaest godina u zatvoru, nedužni policajac izlazi na slobodu, a na oltaru napuštene crkve u šumi pronađeno je tijelo omotano bijelim platnom… Grad je na rubu. To je Put iskupljenja.

Kraj autoriteta

U izdanju TIM pressa objavljena je knjiga francuskog filozofa Alaina Renauta Kraj autoriteta. Slabljenje utjecaja škole, porast individualizma, sve problematičnija iskustva roditeljstva – nikad modeli prema kojima odrasli obavljaju svoju odgovornu zadaću spram djece nisu bili zagonetniji. Jesu li oblici moći koji su bili na djelu u tradicionalnim društvima i temeljili se na modusu autoriteta (odgojnog, ali i političkog, pravnog, medicinskog) spojivi s logikom demokracije? Ako se autoritetu pripisuje neka tajanstvena dimenzija koja ga čini nespornim, nije li kriza autoriteta ponajprije prisutna u društvima koja smatraju da nijedna vlast nije legitimna ako je nisu odobrili oni nad kojima se obnaša? Začuđuje da naše društvo do danas nije izvuklo sve zaključke iz temeljnog demokratskog uvjerenja i upravo takav korak predstavlja njihov najsmjeliji izazov. Što nakon kraja autoriteta? Alain Renaut značajno doprinosi raspravi o autoritetu u suvremenom svijetu, počevši od onoga na čemu se temelji koncept autoriteta do njegove veze s drugim srodnim pojmovima. Auctoritas, ovaj latinski izraz, naznačava izvor iz kojeg teče vjerodostojnost, simbolički odnos i stupanj povjerenja u čovjeka, u institucije itd. Na taj način, kako potvrđuje Renaut, onaj koji uistinu posjeduje autoritet nema potrebu silom nametati bezuvjetnu poslušnost. Dinamika demokracije stoga tek omogućuje, daljnom afirmacijom ideja slobode i jednakosti, zamišljanje i prihvaćanje samo takvih vlasti u kojima se odnosi nositelja vlasti i podvlaštenih (roditelja i djece, učitelja i učenika, liječnika i bolesnika, suca i optuženoga) temelje na relaciji u kojoj je Drugi uvijek priznat i uvažen kao alter-ego, kao bližnji i jednakopravan. Između ponovljenih zahtjeva u vezi s jednostavnim iskazivanjem i obnavljanjem autoriteta i neograničenih potvrda najspontanijih oblika slobode, knjiga čitatelju pokušava ponuditi nov i originalan pristup: ne navode li nas naime pitanja koja danas muče obitelj, školstvo i općenito sva područja moći na ponovno promišljanje samih ishodišta vlasti i na njezino uspostavljanje na novim temeljima? Alain Renaut, francuski filozof rođen 1948., bivši polaznik Ecole Normal Supérieure, profesor filozofije politike i etike na Sveučilištu Sorbonne, bavi se globalnim pitanjima prava i ljudskog razvoja. Objavio je dvadesetak djela iz tih područja, poput Povijesti političke filozofije u pet svezaka (Histoire de la philosophie politique, 1999.), Jednakost i diskriminacije (Egalité et discriminations, 2007.) i Humanizam raznolikosti (Un humanisme de la diversité, 2009.). Otprve heideggerovskog usmjerenja, potkraj 1970. počinje se baviti filozofijom morala i politike, a na praktičnom području pitanjima liberalnog socijalizma. U novijim se istraživanjima bavi pitanjima primijenjene filozofije politike, etičkim i političkim pitanjima raznolikosti te mogućnostima uspostavljanja pravednijih odnosa u svijetu.