Oznaka:

Franny i Zooey

Visoko podignite krovnu gredu, tesari i Seymour: Uvod

Odgoj djevojaka u Češkoj

Urnebesni HIT slavnog češkog pisca. Odgoj djevojaka u Češkoj učinio je Michala Viewegha svjetski slavnim piscem. Roman je preveden na dvadesetak jezika, a njegovo prvo hrvatsko izdanje krajem devedesetih bilo je mjesecima na prvom mjestu svih ovdašnjih top-lista, pa je Viewegh ubrzo postao spisateljska zvijezda čiji je status ravan onom koji je poslije stekao Dan Brown. Odgoj djevojaka u Češkoj satiričan je prikaz češkog postkomunističkog društva i prvih tajkuna koji su se uzdigli na razvalinama komunizma, ali i vrlo intrigantno ispripovijedana ljubavna priča. Glavni lik romana učitelj je kojeg lokalni bogataš angažira kako bi poučavao njegovu kćer Beatu, očajnu i neukrotivu mladu djevojku koja (iz protesta što joj je otac nasilno prekinuo ljubavnu priču s jednim njegovim zaposlenikom) danima ni s kim ne razgovora niti na bilo koji način sudjeluje u životu. Teški zadatak poučavanja dje vojke koja ga potpuno ignorira, duhoviti je Vieweghov učitelj obavio i više nego dobro, uspio se čak i zaljubiti…

Lisica

Lisica zna mnoge stvari, a jež samo jednu. Taj grčki aforizam poslužio je Isaiahu Berlinu da podijeli pisce na dvije skupine, one koji pišu i djeluju koristeći se jednom idejom – ježeve, i one koji su raznorodni, višestruki – lisice. Poigravajući se mnogostrukostima, pokazujući veličanstven rep i mijenjajući maske, putujući literarno i stvarno od Japana preko mnogih ruskih klasika do Nabokovljevih američkih avantura ili pak besmislenih predstavljanja knjiga u današnjem svijetu, Dubravka Ugrešić piše roman o pripovijedanju. Što je književnost danas, koja je njezina uloga i, još važnije, koja je uloga pisca, je li on(a) samo klaun koji putuje svijetom, mogu li se uopće još pričati priče, je li moguće samo tako stvoriti roman i ispripovjediti priču te tko ima kontrolu nad tekstom, autor ili priča sama, sve su to pitanja koja pokreću Lisicu. Poigravajući se Ich-formom, bez imalo patetike, prepuna finoga humora, suptilne ironije, književnih i teorijskih referenci, Lisica je veličanstvena posveta piscima i pisanju, onima važnima, nezaobilaznima, onima čije priče mijenjaju čitatelja. Takve priče mogu stvoriti samo briljantni pripovjedači, a jedna od njih bez sumnje je upravo Dubravka Ugrešić.

Vitez Templar

Knjiga broj 29. Trilogija o križarima, knjiga druga. Arn Magnusson imao je tek dvadeset sedam godina, a već je bio ugledni veteran među križarima u Svetoj zemlji. Mnogo se toga dogodilo tijekom tih deset godina otkako je protjeran iz Arnäsa u Zapadnom Götalandu nakon zabranjene veze sa svojom voljenom Cecilijom. Sada je njegova zadaća, kao gospodara utvrde i garnizona u Gazi, da provodi zakon i red u okolici. Tijekom vremena odslužila je i Cecilia svoju kaznu u samostanu Gudhemu. Unutar samostanskih zidina vladala je zla i stroga glavarica Rikissa, a izvan njih trajala je krvava borba za vlast između kraljevskih loza Sverkera i Erika. Cecilia je svaki dan molila za čudo da preživi zlostavljanja majke Rikisse te da se Arn živ vrati kući… Vitez templar drugi je dio iznimno popularne povijesne trilogije o dobu križarskih pohoda.

U potrazi za staklenim gradom

Ostali autori: Borna Bebek Opis: Svatko ima svoj Stakleni Grad, svaka osoba, svaka nacija, svaka ideologija, religija. Svi stvaraju neku sliku savršenog čovjeka ili savršenog društva, idealnog grada. Svrha života bila je tražiti taj Stakleni Grad. Nije mi stari lama govorio tako nešto. No, ja sam imao osjećaj da on tako nešto misli. Govorio sam uglavnom ja. Izražavao sam misli koje su polako sazrijevale u meni tijekom puta. Govorio sam sa sobom vjerujući da vodim dijalog, dok sam ustvari vodio monolog. Mjesec je plovio nad snježnim vrhovima i zavirivao u prostoriju samostana obasjavajući naša lica. Ovdje, toliko tisuća kilometara od kuće, navirivale su mi sve te misli. Da, Stakleni Grad bio je alegorija. Tražiti Stakleni Grad značilo je tražiti svoj ideal, tražiti sebe. Je li trebalo prijeći sav taj put da bi se tako nešto spoznalo? Vodio sam cijeli taj monolog, sve mi se činilo tako logično, tako bistro, gotovo da sam bio prepametan. No ipak, nešto nije štimalo. Neki cinizam, neka blaga podozrivost ili ironija na laminom licu obasjanom mjesečinom i bljeskovima umiruće vatre nije mi dala mira. (iz knjige) Malnar i Bebek su tragali za paralelnim ili iščezlim svjetovima, mističnim tajnama i drugim uzbuđenjima. Izlagali su se ekstremnim psihičkim i fizičkim okolnostima, spuštali se u podzemne svjetove i špilje mrtvih, plovili Indijskim oceanom, penjali se na Himalaju, družili se s budističkim svećenicima, plaćenicima, kriminalcima, ljudožderima na Solomonskim otocima, indijanskim divljacima, narkokrijumčarima, propalim pankerima, pokvarenim farmaceutima, sumnjivim lovatorima. To što su Malnar i Bebek vidjeli ili iskusili stalo bi u tri ili pet običnih ljudskih egzistencija, pa i ne čudi da njihova knjiga nudi više sadržaja, avanture i zabave nego bilo koja druga knjiga na hrvatskom. Uočljivo je da su se autori trudili oko stila i jezika, pa je i danas knjiga izvanredno čitka. (iz pogovora)

Parižanke

Pariz 1940. Nacisti su okupirali grad i – hotel Ritz. Bogati, stari hotel, toliko voljen među pariškim građanima, sada prepun razmetnih vojnika, njihovih štićenika i ljubavnica. Posao sobarice u imućnom hotelu za Amerikanku Oliviju znači skrivanje svoje nacionalnosti, no kada se u hotel useli čovjek koji slovi kao Hitlerova desna ruka i uzme je za svoju ljubimicu, Olivia odlučuje svoj položaj iskoristiti kako bi pomogla Pokretu otpora – i približuje se Jacku, svom doušniku. Unutar hotela, slavna će dizajnerica Coco Chanel u novom režimu prepoznati potencijal za vlastitu dobrobit, dok će Arletty, jedna od najpoznatijih francuskih glumica, šokirati Francusku – i samu sebe – upuštajući se u zabranjenu vezu.

Naranyjin plač

Elly, lijepa manekenka udaje se za Calvina koji već ima jedan brak iza sebe. Ubrzo ostaje trudna, ali trudnoću mora čuvati. Na prijevremenom porođaju gubi dijete. Spremna je prihvatiti gubitak djeteta, ali ne i način na koji joj je objašnjena njegova smrt… Zbog neprihvaćanja stvarnosti, netipičnog ponašanja za rodilje, šalju je u umobolnicu. Prvi plač malene Naraniye, nakon što je dospjela u nečije zle ruke, odjekuje kao jeka cijelom pričom. Čudesna priča o ljubavi, mržnji, prijateljstvu, sretnim i nesretnim ljudskim sudbinama, odanosti, otmici vlastita tek rođena djeteta, dobrim i zlim ljudima.

The Girl Who Kicked the Hornet’s Nest

In the next installment of the Millennium series, with the help of Mikael Blomkvist, Salander will need to identify those in authority who have allowed the vulnerable, like herself, to suffer abuse and violence. And, on her own, she’ll seek revenge—against the man who tried to kill her and against the corrupt government institutions that nearly destroyed her life.

Svjetla juga

Književnica Nina George piše pod tri različita pseudonima, a pod ovim je najpoznatija kao autorica romana Mala pariška knjižara, prevedenog na 37 jezika. Kao i navedeni roman, i ovaj roman progovara o moći i iscjeliteljskoj snazi književnosti i knjiga. U središtu romana je vlasnik putujuće knjižare Francis Meurienne, čija osebujna pomoćnica Marie-Jeanne doslovno može vidjeti – ljubav. Autorica u romanu progovara i o mogućnosti i nemogućnosti ljubavi, ljudskoj naravi, o onome što nas zbunjuje ili veseli kod ljudi koje volimo ili ćemo tek voljeti.

Život i politika 1967 – 1978. 1-2

Život i politika (1967–1978) je memoarsko-političko delo u kome Draža Marković opisuje: političke prilike u Socijalističkoj Jugoslaviji tokom kasnih 1960-ih i 1970-ih odnose unutar Saveza komunista ključne događaje tog perioda (ustavne promene, političke krize, unutarpartijske sukobe) lična iskustva i viđenje tadašnjeg državnog vrha

Parfem

Jean-Baptiste Grenouille je bešćutna nakaza savršena njuha koji u potrazi za stvaranjem najčarobnijeg mirisa čovječanstva ne preza od monstruoznih zločina jer za savršeni miris fali mu ključni sastojak – mlade djevojke. Na povijesnoj pozadini Francuske osamnaestoga stoljeća, Süskind oblikuje svojevrsni »olfaktivni« triler koji secira izopačeno u pojedincu i društvu, pri čemu se čini da je podli nitkov i zlikovac zapravo uvijek posljedica pokvarenog društva. Parfem je prodan u 15 milijuna primjeraka i preveden na 45 jezika, uključujući i jedno izdanje na latinskom.

Leta : umjetnost i kritika zaborava

Sve kulture nastojale su slikovito predočiti fenomen zaborava. Naslov ove knjige je jedna od takvih veličanstvenih mitoloških vizualizacija: u predodžbi antičkih Grka Leta je podzemna rijeka iz koje moramo piti “da negdašnje minu nas tuge”, dakle kako bismo zaboravili što smo doživjeli u svijetu živih i tako ušli u svijet mrtvih. U grčkome jeziku suprotnost zaboravu je istina, a-letheia, “ono ne-zaboravljeno”. «Leta» je najpoznatije djelo velikog njemačkog romanista Haralda Weinricha, književnopovijesna kritika i razmatranje teme zaborava kroz priče iz svjetske književnosti. Brojni primjeri, od Platona i Sv. Augustina do Nietzschea (“zaboravni su blaženi!”) i Freuda (koji je, naravno, tvrdio kako zaboravljamo s nakanom koju pshihoanaliza može raskrinkati i iz dubine nesvjesnog izvući na svjetlo svijesti) pokazuju nam kako je ponekad upravo zaborav jedan od prvih preduvjeta stvaralaštva. Nemojmo zaboraviti da Casanova nikad ne bi postao slavan zavodnik da vino nije pripomoglo zaboravljanju propovijedi koju je mladi klerik trebao održati, ali eto, nije… A ovaj naš zakutak Europe osobito je osjetljiv na društveni zaborav, pogotovo njegovu političku dimeziju, gdje je namjera brisanje nekoga ili nečega iz kolektivne svijesti. Što nam se zbiva danas, kad mislimo da sve možemo riješiti tipkom “save”? “Jesu li uistinu svi današnji problemi sjećanja riješeni time što ih možemo proslijediti elektroničkim memorijama naših računala, gotovo neograničena kapaciteta? Živimo li, dakle, napokon u raju autentične kulture sjećanja? To bi mogla biti opasna varka.

Peta gora

Svojim romanom Peta Gora Paulo Coelho vraća nas u deveto stoljeće prije Krista na nemirno područje Bliskog istoka. Fenička princeza Izebela naredila je pogubljenje svih proroka koji su odbijali štovati poganskog boga Baala. Kako bi uspio sačuvati vjeru u svijetu kojim vladaju stalni ratni sukobi, tiranija vladara i štovanje poganskih bogova, prorok Ilija, na zapovijed Anđela Gospodnjeg, bježi iz Izraela. Utočište je potražio u feničkom gradu Sarfati, gdje neočekivano pronalazi i pravu ljubav, s mladom udovicom. No Ilijin će ljubavni zanos uskoro biti prekinut, a njegove nade i snovi konačno uništeni u vrtlogu događaja koji će ugroziti njegov život.