Oznaka:

Kraj siromaštva

Ekonomske mogućnosti našeg doba. Od depresivnih predgrađa La Paza do kontroverzi s kojima se posljednjih desetak godina susreće Poljska, od ruskih oligarha i poremećenog vrijednosnog sustava ruske svakodnevice do strašnih malavijskih bolnica za AIDS u kojima po nekoliko samrtni ka dijeli postelju ili komad kartona… od diktatorskog ludila i današnjih ekonomskih uzleta Kine do indijskih demona, posljedica kolonijalne vlasti i ekstremnih društvenih podjela – sve su to samo neke od stanica na Sachsovom putovanju po ekonomskim krajnostima našega današnjeg svijeta. Hrvatskim čitateljima osobito će biti zanimljivo Sachsovo mišljenje o Jugoslaviji pred njezinim raspadom, kao i činjenica da ga je posljednji jugoslavenski premijer Ante Marković zamolio da kao savjetnik pomogne u rješavanju spiralne hiperinflacije i problema vanjskog duga. No još je mnogo pojedinosti koje ovu slavnu knjigu čine tako korisnom i istovremeno tako potresnom; osim činjenice da ju je napisao najvažniji i najpoznatiji ekonomist na svijetu kako ga zovu časopisi Time i The New York Times, njezina je osnovna želja da sve one koji su dovoljno odgovorni i dovoljno moćni (ili opremljeni s dostatnom količinom savjesti, kao Bono) potaknu na suvislo djelovanje: Sachsova je ideja da kliničkoj ekonomiji uvijek prethodi valjana diferencijalna dijagnoza i da svaki postupak monetarnog i privrednog ozdravljenja prvenstveno ne smije škoditi stanovništvu siromaštvom pogođene zemlje, bez obzira na stajališta MMF-a ili drugih vjerovnika-dušebrižnika.

Mostovi u okrugu Madison

Francesca je usamljena Talijanka, kućanica iz Iowe. Dok su njezin muž i djeca na sajmu u Illinoisu, ona upoznaje i zaljubljuje se u fotografa koji je došao u okrug Madison kako bi snimio foto-kampanju za National Geographic o mostovima iz okruga. Četiri dana koja provode zajedno su prekretnica u njenom životu, a ona svoja iskustva zapisuje u dnevnik koji pronalaze njena djeca nakon njene smrti. Ovo je priča o ljubavnoj epizodi dvoje zrelih ljudi s vlastitim obavezama i odgovornostima što sprečavaju trajnost njihove veze.

Srce Midlothiana

Srce Midlothiana je historijski roman objavljen 1818. godine, čija se radnja odvija u Škotskoj u 18. stoljeću. Djelo prati Jeanie Deans, koja hrabro putuje u London kako bi spasila sestru osuđenu na smrt, a kroz priču se oslikavaju društvene nepravde i moralne vrijednosti tog vremena. Walter Scott (1771–1832) bio je škotski pisac, pjesnik i jedan od najznačajnijih predstavnika historijskog romana. Svojim djelima snažno je uticao na razvoj evropske književnosti i popularizovao historijski roman kao književni žanr.

Reci mi to kratko i jasno

Ugledna i popularna jezikoslovka Nives Opačić napisala je novu knjigu pod naslovom Reci mi to kratko i jasno s podnaslovom Hrvatski za normalne ljude. Knjiga sadrži 1046 natuknica u kojima autorica, poznata po preciznom i duhovitom njegovanju hrvatskoga jezika, na popularan način savjetuje čitatelje kako da bolje i jasnije formuliraju svoje misli (i svladaju strah od vlastita standardnoga jezika). Sve ono što ste oduvijek željeli znati o hrvatskom standardnom jeziku (a niste se usudili pitati ili niste znali koga biste pitali) slobodno pitate na internet adresi www.novi-liber.hr Jer pitanja što ih potiče hrvatski jezik na jezikoslovnoj razini (očišćenoj od politikantskih primjesa) ima još mnogo. Stoga, primimo se posla!

Korijeni 1-2

Saga o korijenima crnačke porodice čije genealoško stablo seže do 29. rujna 1767. godine kada je mladi crni rob Kunta Kinte, zajedno sa slonovim kljovama i pčelinjim voskom, iskrcan u Annapolisu, država Maryland i ubrzo prodan bijelom gospodaru.

Podrumarstvo

Podrumarstvo Milorada Zoričića je stručna knjiga koja obrađuje tehnološke postupke prerade grožđa i proizvodnje vina, kao i čuvanje i negu vina u podrumu. Autor detaljno opisuje procese fermentacije, stabilizacije i odležavanja vina, uz praktične savete za pravilno vođenje vinskog podruma. Knjiga je namenjena vinogradarima, podrumarima i svima koji se bave vinarstvom.

Carica orhideja

“Ja, zapravo, nikad nisam bila mozak koji je upravljao bilo čime. I smiješno mi je kada ljudi govore da sam od najranije dobi željela vladati Kinom. Moj su život oblikovale sile koje su djelovale još prije nego što sam se rodila. Dinastijske su urote bile stare, a muškarci i žene zahvaćeni su koljačkim suparništvom davno prije nego što sam ja ušla u Zabranjeni grad i postala priležnicom. Moja dinastija, Ch’ing, bila je osuđena na propast otkako smo izgubili opijumski rat protiv Velike Britanije i njezinih saveznika. Moj je svijet bio gorko mjesto obreda u kojemu sam jedinu privatnost imala u svojoj glavi. Nije bilo dana kada se nisam osjećala kao miš koji je izbjegao još jednu klopku. Pola stoljeća sudjelovala sam u pomno razrađenim dvorskim obredima. Ja sam poput slike u Carskoj galeriji portreta. Kada sjedim na prijestolju ogledam ljupko, vedro i smireno. Preda mnom je zastor od gaze – proziran zaslon koji simbolično odvaja ženu od muškarca. Čuvam se pokuda, slušam, ali malo govorim. Budući da sam dobro naučila koliko su muškarci osjetljivi, jasno mi je da bi već i lukav pogled uznemirio savjetnike i ministre. Njih zastrašuje pomisao na to da bi žena mogla biti vladarica. Ljubomorni prinčevi njeguju drevne strahove od ženskoga upletanja u politiku. Dok su muškarci na dvoru pokušavali zadiviti jedni druge svojom pameću, ja sam svoju skrivala. Moje vladanje dvorom bila je neprekidna borba protiv ambicioznih savjetnika, pokvarenih ministara i generala koji su zapovjedali vojskama a da nikad nisu vidjeli rata. Trajalo je to više od četrdeset šest godina, Prošloga sam ljeta shvatila da sam dogorjela svijeća u hodniku bez prozora – zdravlje me napuštalo i bilo mi je jasno da su mi dani odbrojani.” Autorica historijskih romana, Anchee Min u romanu “Carica Orhideja“ uvodi čitatelje u srce Zabranjenog grada kako bi ispričala priču o mladoj konkubini koja postaje posljednja kineska carica. Min nam predstavlja prelijepu Tsu Hsi, poznatu kao Orhideja, satkavši epsku priču o seoskoj djevojci koja se domogla moći koristeći se zavođenjem, ubojstvom i spletkama. Kada Kinu ugroze neprijatelji ona se jedina čini sposobnom suočiti se s opasnošću. U ovoj priči čitatelje očekuje raskoš Zabranjenog grada u njegovim posljednjim danima imperijalne slave i priča i portret pokvarene a ipak neodoljive žene koja je preživjela u muškom svijetu, štoviše uspjela njime zavladati.