Metak u petak

Knjiga kolumni Zdravka Zime oživljava minule godine s njihovim neuralgičnim točkama, političkim igrama, Thompsonima i Severinama, tučnjavama nakon utakmica, nasrtajima skinheadsa na romske djevojčice i sličnim događajima koje bismo najradije zaboravili, a s druge strane, tu su povodi i datumi vezani za glasnogovornike nekih drukčijih vrijednosti u svijetu koji polako gubi sluh za sve što nije moda, spektakl ili poza. U hranidbenom lancu proizvođača i potrošača tekstova mogli bismo reći da je Zimina uloga odgojna te da je on uvijek svjestan da će nad njegovim stupcima znatiželjno zastati i jedva obrazovani čitatelj, kao i fakultetski profesor sofisticiranog literarnog nepca. Zdravko Zima rođen je 1948. u Malinskoj na otoku Krku. Kritičkim i esejističkim radovima zastupljen je u više zbornika i antologija na hrvatskom i stranim jezicima. Član je Hrvatskog društva pisaca i Hrvatskog centra PEN kluba. Objavio je knjige: Noćna strana uma (1990); Zvjezdana prašina (1992); Zagreb je kriv za sve (1993); Purgeri u purgatoriju (1995); Porok pisanja (2000); Zimsko ljetovanje (2001); Močvara (2002); Prikazi, prikaze(2003), Gondolijer na Vltavi, (2004). Za knjigu Zagreb je kriv za sve dobio je nagradu magazina Gratis, za knjigu Porok pisanja nagradu Julije Benešić, a za Gondolijera na Vltavi u kategoriji knjiga eseja godine dobio je lani u Puli strukovnu nagradu Kiklop.

Zlatarovo zlato

Zlatarovo zlato prvi je roman Augusta Šenoe napisan 1871. godine. To je ujedno i prvi hrvatski povijesni roman, koji govori o zagrebačkoj povijesti šesnaestog stoljeća (nakon Gupčeve Seljačke bune). Baziran na povijesnim činjenicama predstavlja sliku života u Hrvatskoj, posebice u Zagrebu. U njemu je Šenoa dao čitavu galeriju osoba – plemiće, svećenstvo i građanstvo. Okosnicu romana čine vječiti sukobi plemstva, koje propada, i građanstva koje polako prodire i preuzima ključne pozicije. Ilustracije, vinjete i naslovnu stranicu potpisuje Josip Vaništa.

Tigrero

Preveo : Jovan Mladenović. Omotnu stranicu izradio Zlatko Prica. Rasklopiva karta na kraju knjige. Sasha Siemel je jedinstven kao lovac i kao čovjek, koji će prihvatiti izazov i borbu sa svakim živim stvorenjem. Nakon što je ubio kopljem tigra, dobio je nadimak Tigrero.

Uspomene urednika erotskog magazina

Srećo moja, svi mi živimo bujnim životima u kojima smo imali nebrojeno uzbudljivih događaja, opasnih pustolovina, zadivljujućih pothvata, uzvišenih-ljubavi i strasnih seksualnih okršaja. U dalekim prekrasnim krajevima, na egzotičnim otocima, u svjetskim prijestolnicama, u dubinama mora i prostranstvima svemira jahali smo divlje konje, mačevali, pucali, pobjeđivali zmajeve i čudovišta, govorili sve jezike i maestralno svirali sve instrumente, razgovarali sa životinjama, povijesnim ličnostima i vlastitim precima, letjeli, bili nevidljivi, pobjeđivali na olimpijskim igrama, glumili u filmovima i dobivali glavne premije na lutriji. Bili smo popularne zvijezde i omiljeni u društvu, predvodnici naroda, neprikosnoveni vladari, dobročinitelji čovječanstva, osloboditelji potlačenih naroda i bajoslovni bogataši, ispravljali smo nepravde, spašavali ugrožene i kažnjavali krivce, usrećivali dobre i prijatelje, liječili neizlječivo i ostavljali povijesne tragove. Bili smo vječno mladi, zdravi, i u najboljim godinama, najljepši, najspretniji, najpametniji, najjači, najobrazovaniji, obdareni jedinstvenim i nadnaravnim moćima, duhoviti, dovitljivi, mudri, obožavale su nas mase, voljeli najpoželjniji, a pohotu nam zadovoljavali nedostižni, kao i dugogodišnji poznati, tuđi partneri, svakodnevni kolege i slučajni prolaznici. Stanovali smo u vilama, palačama, na vlastitim otocima, raskošnim jahtama, vozili najbolje automobile, teške motore, vesele vespe, avione i helikoptere, putovali smo u ukrašenim kočijama, na leđima dupina, kroz vrijeme, rikšama i nosilima sa zavjesama, trgovali smo mirodijama, dragocjenostima i tajnama, otkrivali nove krajeve, svjetove i planete, izumljivali neviđene strojeve i donosili zakone ili smo naprosto dobivali ono što smo zavrijedili….

Tanguy

Preveo Ivan Čaberica.

Gospodin Tadija ili Posljednji nasrt u Litvi

Gospodin Tadija ili Posljednji nasrt u Litvi : plemićka pripovijest iz god. 1811-1812. u dvanaest knjiga u stihovima. Biblioteka : Olimp : najslavniji svjetski spjevovi S poljskog preveo Đorđe Šaula Likovno opremio Edo Murtić.

Groblje rđe

S mađarskog preveo Ivan Ivanji. Zaštitni ovitak : Željko Marjanović.

Uspomene milicijskog narednika

S portugalskoga preveo Josip Tabak. Nacrt za korice i ovitak Valerija Pavić. Kako jedan vragolan koji nije nečastan, ali u koga ima malo tko povjerenja, postaje milicijski narednik? Mnoštvo događaja u stilu pikaresknih romana, zanimljiva fabula kao kod Dumasa, plastično prikazani likovi i ambijent kao u djelima Dickensa – radnja u doba kraljevstva u Brazilu, početkom xix st.

Carrie

S engleskog preveo Vlatko Šarić. Likovna oprema : Edo Murtić. Kritika kapitalističkog društva i buržoaskih uvjeta života, koja jasno obilježuje Dreiserova djela, u prvim njegovim romanima, kao što su Carrie (1900)…