Oznaka:

Od Weimara do Vardara

Već niz godina uporno i iznova Vuk Perišić svojim kolumnama, analizama i esejima objavljivanima u različitim elektroničkim ili tiskanim publikacijama izaziva podijeljene reakcije: od užasnutih komentara do ushita i divljenja. Perišić u svojim tekstovima upravo čini ono što intelektualac, pisac, politički misleća osoba i treba činiti. On propituje svijet oko sebe, a najviše ga zanima balkanska krčma – glib u kojem su naša društva zaglavila. Njegova hrabra pozicija pojedinca nasuprot masi, s jasno formuliranim idejama nasuprot potrošenim frazama, pozicija slobodnoga gradanina nasuprot monolitu nacije izaziva i plaši, jer ne ide niz dlaku, već redovito pliva protiv struje. U 32 eseja Perišić dekonstruira i čini smiješnim politiku shvaćenu kao mjesto vlastitoga ekonomskog probitka. Opušten i hrabar jer ne robuje nikome i ničemu osim sebi samome i idejama najvećih filozofa, Perišić beskompromisno zagovara istinsku slobodu koju mogu garantirati samo suvremene države temeljene na pravu pojedinca, na pravu drugoga da bude drugačiji te na zaštiti tog njegova prava u svakom trenutku. Od Weimara do Vardara otvara teme nacionalsocijalizma, fašizma i komunizma, prikazuje sve ništarije i gadove, sve velike meštre sviju hulja koji vode društva u nesmiljenu propast te propituje teme jugoslavenstva i postjugoslavenskih država. Ova je knjiga ravnodušna prema svakom političkom pozicioniranju, a prepuna strasti u pisanju i istraživanju, analizi i dokazivanju, tjerajući nas da se zapitamo o pitanju vlastite slobode ili neslobode, tome temeljnom pitanju svakog pojedinca.

Ljubavi Georgea Washingtona i druge drame

Knjiga LJUBAVI GEORGEA WASHINGTONA I DRUGE DRAME sadrži četiri rane drame Mire Gavrana: Ljubavi Georgea Washingtona, Kad umire glumac, Kreontova Antigona i Urotnici. Ove lektirne uspješnice obradovat će čitatelje, ljubitelje kazališta te studente književnosti i srednjoškolce koji se često susreću s njihovim autorom. U ovim dramama Gavran obrađuje teme ljubavi, samoće, političke manipulacije, života u kazalištu, velikih zanosa i razočaranja. Snažni sukobi, duboke emocije, intrigantne fabule i briljantni dijalozi karakteriziraju Gavranov dramski svijet. Ugledna teatrologinja Mira Muhoberac za knjigu Ljubavi Georgea Washingtona i druge drame napisala je analitički pogovor u kojem razotkriva bit Gavranova kazališnog rukopisa. Miro Gavran je suvremeni hrvatski pisac i najizvođeniji je suvremeni hrvatski dramatičar. Djela su mu prevedena na 35 jezika. Njegove knjige imale su više od 150 izdanja u zemlji i inozemstvu. Po njegovim dramama i komedijama nastalo je više od 250 kazališnih premijera diljem svijeta, a vidjelo ih je oko 3 milijuna ljudi. Jedini je živući dramatičar u Europi koji ima kazališni festival njemu posvećen, izvan zemlje rođenja.

Komunist Monte Cristo

Napomena : knjiga je otpis iz javne knjižnice. Nekorištena. Junak romana mladić je Sanyi koji početkom 20. stoljeća dolazi u kontakt s komunističkim pokretom i tek pri kraju života shvaća u što se zapravo upleo. Tijekom desetljeća nosi ga val raznoraznih političkih promjena, sudionik je tragičnih i tragikomičnih događaja, a uza sve to kao proleter i komunist prinuđen je živjeti inkognito, s lažnim identitetom u reakcionarnoj sredini srednje klase. Povijesni roman ima veliku tradiciju u mađarskoj književnosti, no ova knjiga ističe se ironičnim pristupom događajima i ličnostima burnog razdoblja između 1919. i 1957. godine. U romanu Noémi Szécsi defiliraju markantne povijesne ličnosti koje upoznajemo kroz prizmu spisateljičine ironije, ali pored njih čitatelji dobivaju uvid i u mikrosvijet svakodnevice malog čovjeka prošloga stoljeća. Za one koji manje poznaju ovo razdoblje mađarske povijesti, na kraju knjige dodano je kazalo imena i kronologija događaja. Roman je 2009. godine dobio prestižnu Nagradu Europske unije za književnost. O autorici: Noémi Szécsi rođena je 1976. u Szentesu u Mađarskoj. Od 1994. godine studirala je latinski, kasnije engleski i finski jezik u Budimpešti, gdje je diplomirala 2001. Na Institutu za društvene znanosti Sveučilišta u Helsinkiju studirala je 2000. godine kulturnu antropologiju i rodne studije. Ondje je 2002. napisala prvi roman Ugrofinski vampir. Tijekom 2001. i 2002. godine završila je postdiplomski studij novinarstva u Budimpešti. Pisala je kolumne za mađarski tjednik Magyar Narancs, uređivala internetski književni magazin terasz.hu. Romani različitih žanrova i tema, počevši od povijesnog i obiteljskog do romana za djecu i mlade (Ugrofinski vampir, 2002., Dnevnik buduće mame, 2003., Komunist Monte Cristo, 2006., Posljednji kentaur, 2009., Nespokojni, 2011., Ulica Madragora 7, 2012., Čitač misli, 2013. i drugi) nagrađivani su i prevođeni na engleski, talijanski, poljski, srpski, makedonski jezik. Za roman Komunist Monte Cristo 2009. godine dobila je Nagradu Europske unije za književnost. Gostovala je na mnogim književnim festivalima i sajmovima knjiga u Kielu, Frankfurtu, Birminghamu, Manchesteru, Londonu, Veneciji, Salernu, Beogradu, New Yorku, Göteborgu.

Bledski sporazumi: Tito – Dimitrov (1947)

Napomena : knjiga je otpis iz javne knjižnice. uredna. Bledski sporazumi iz 1947. (Tito – Dimitrov) bili su ključni bilateralni sporazumi između FNR Jugoslavije (Josip Broz Tito) i NR Bugarske (Georgi Dimitrov) postignuti na Bledu, a obuhvaćali su stvaranje jugoslavensko-bugarske federacije, prava Makedonaca u Bugarskoj, ekonomsku suradnju, carinsku uniju, te ukidanje viza, no Bugarska ih je jednostrano otkazala 1949. nakon rezolucije Informbiroa.

Pas ispod kože

U slučaju proznog stvaralaštva Tomislava Sabljaka može se govoriti o izuzetnim dosezima koji unutar proznog iskustva naših književnosti imaju sasvim određeno i značajno, rekao bih, inovativno mjesto. Polazeći od diskontinuiranog oblika naracije, od fantastike kao predloška, Sabljak to fantastično i paradoksalno u stvari pomiruje i literarno neutralizira, čineći ga svakodnevnim. Pretvaranje ljudi u pse, npr. u naslovnoj noveli, nije tek puki iracionalni događaj (bajka, klasična naracija koja se nastavlja i u predlošku iracionalnog) nego neka vrsta naslućenog paralelnog svijeta koji Sabljak literarno detektira, pružajući mu potom legitimitet da sasvim ravnopravno funkcionira motivaciono u noveli. Fantastično nije čudo, fantastika je način našega suvremenog življenja. Ova teza Sabljaku je jedna od premisa njegova proznog građenja koja otvara prva i najvažnija vrata: vrata koja vode u ono skriveno tog lica svakidašnjice, u ono groteskno, prikriveno, ono, rekao bih, što kao navijeni mehanizam obilježava jednom čudnom akcijom sve aktere Sabljakovih proza. Stoga je drugi motivacioni sklop za kojim je pisac posegnuo najnormalnije u ljuštenju svakidašnjih lica, sloj erotičkog, koji je Sabljaku ili jedan od oblika obilježavanja ljudskih agiranja, ili predmet neposredne književne analize.

Transparentno društvo

S ciljem da redefinira postmodernizam kroz ponovno propitivanje i ponovno spajanje s razdobljem koje mu je prethodilo – modernizmom, Vattimo tvrdi kako je postmoderno stanje povezano s evolucijom masovnih medija i rasprostranjenošću sustava komunikacije, u isto vrijeme ne zaboravljajući istražiti utjecaj postmodernizma na suvremenu politiku i kulturu. No, Vattimo se suprotstavlja stajalištu kako razvoj društva nužno vodi u prosvjećenije, samosvjesnije i transparentnije društvo, tvrdeći umjesto toga kako ono vodi u raznolikost mišljenja i viđenja što društva čini kompleksnijim, čak – kaotičnijim. Estetika, tvrdi, pruža ključni uvid u postmoderno stanje, i funkcija umjetnosti nije da nam pruži vječne istine o ljudima i ljudskosti, već osjećaj dislociranosti i šoka.

Kabinet čuda

Roman Krznaric donosi nam korisne spoznaje o tome kako se u potrazi za kvalitetnim životom ponekad trebamo osvrnuti i na mudrost povijesti. Razmatra univerzalne teme koje su oduvijek zaokupljale čovjeka te iskustva iz prošlosti uspoređuje s našim suvremenim iskustvima. Bilo da se pitamo o ljubavi i podizanju djece, o uživanju u svom poslu, o materijalizmu i empatiji, o zdravlju i starenju ili pak smrti – povijest je dragocjen izvor. Kabinet čuda prepun je praktičnih ideja koje nam mogu pomoći u donošenju svakodnevnih odluka. Jer, možda su najbolji načini življenja već izmišljeni i samo čekaju da prekoračimo stoljeća i posegnemo za njima. Roman Krznaric jedan je od vodećih britanskih filozofa na području stilova življenja, kulturalni mislilac, osnivač i član The School of Life u Londonu. Savjetnik je Ujedinjenih naroda za primjenu empatije i razgovora s ciljem uspostavljanja društvene promjene. Na Sveučilištu Cambridge i Gradskom sveučilištu u Londonu poučavao je sociologiju i politiku te je sudjelovao u zaštiti ljudskih prava u Srednjoj Americi. Redovito drži predavanja o umijeću življenja. Ima blog posvećen empatiji. Autor je više djela prevedenih na brojne jezike.

Tehnologija materijala II.

Udžbenik namijenjen studentima Fakulteta prometnih znanosti i Tehničkog veleučilišta – Prometnog odjela.

I drugačiji kraj svijeta je moguć

Ostali autori : Raphaël Stevens Pablo Servigne Svakodnevno smo suočeni s poplavom vijesti o pogoršanju situacije na Zemlji, pripremajući se za neizvjesnu budućnost našeg planeta i vrsta koje ga nastanjuju, uključujući i nas same. Kako se nositi s rijekom loših vijesti? Kako razmišljati dalje od sadašnjeg trenutka i pronaći načine, ne samo preživljavanja, već i življenja s kolapsom? Autori ove knjige pokazuju nam da smjer koji donosi nove horizonte nužno uključuje unutarnje putovanje. Radikalno osmišljavanje nove vizije svijeta može nas osnažiti da podnesemo nadolazeće oluje, razvijemo novu svijest o nama samima i svijetu te pronađemo drugačije načine življenja u njemu. Možda ćemo tada uspjeti obnoviti život na ruševinama, stvoriti nove veze u različitim smjerovima – s nama samima i našom unutarnjom prirodom, s ljudima, drugim bićima i planetom koji nastanjujemo.