Jovan Mirić bio je jugoslavenski politolog i društveni teoretičar koji se bavio odnosima između rada, politike i socijalističkog samoupravnog sustava. Njegov rad pripada širem kontekstu jugoslavenske marksističke misli, s naglaskom na ulogu radničke klase u političkom odlučivanju i društvenom razvoju. Knjiga „Rad i politika“ analizira vezu između sfere rada i političke moći, posebno u uvjetima socijalističkog samoupravljanja. Mirić istražuje kako radnici, kroz sudjelovanje u upravljanju poduzećima i društvenim institucijama, mogu postati aktivni politički subjekti, a ne samo izvršitelji rada. Djelo problematizira i napetosti između formalne političke strukture i stvarne participacije radnika, ukazujući na izazove u ostvarivanju demokratskog upravljanja društvom.
Antologijske priče, izabrane između tisuću njih otisnutih u 20 godina postojanja ‘Učinkovitog menadžera’, brendirane knjige planera, koja svake godine oduševi tisuće vjernih čitatelja. O knjizi: Priče u ovoj knjizi kreću na svoj “drugi let”. Sve su one, naime, već objavljene, čitane, prepoznate i prihvaćene. Odabrane su među tisuću otisnutih u dvadeset godina (1995. – 2014.) izlaženja godišnjaka ‘Učinkoviti menadžer’. U jesen 2012. poželio sam iz svega objavljenog složiti jedan novi vez, sačiniti knjigu “odabranih priča”, dati im novu obradu. Da se tim dobrim sastavcima daju nova krila, da uz našu potporu prolete još jednu sadašnjicu i dočekaju neke buduće čitatelje, da ih se otme (normalnom) ljudskom zaboravu. Šteta bi bila to ne učiniti jer to su dobre i poučne priče, ako smijemo “navijati za svoje” Goran Tudor (iz uvodnika) Iz sadržaja: Ljudi su dobri (čišćenje snijega) Božić na fronti Možda krijesnice znaju Pjesma o Gilgamešu i životu Gerschwin – posao životnog smjera Atenjani kao ideja dobrog života Eko, eko – prestali smo brati kukurijeke NORDSTROM: izazivamo oduševljenje u kupca! Svećenički marketing Živjeti sada i ovdje (učiteljeva priča) Naša koza ili – volim ono što imam Sreća je dar misli (Košulja sretnog čovjeka)
Knjiga ja namjenjena manadžerima kao putokaz za upravljanje. U svim poglavljima se zastupa teza da će najvažnije društvene promjene, koje dovode do stvaranja novoga društva, biti glavni problem s kojim će se suočiti menadžeri u sljedećih deset-petnaest godina, a možda i dulje. To će biti najveća prijetnja i najveći izazov za svaku organizaciju, veliku ili malu, profitnu ili neprofitnu, bilo da je ona u Sjevernoj ili Južnoj Americi, Europi, Aziji ili Australiji. Otud je u svakom poglavlju prisutno da društvene promjene mogu biti vezane za uspjeh ili neuspjeh jedne organizacije i njezinih rukovoditelja nego gospodarska događanja.
Zbirka Sfere, objavljena u izdanju Konzor, okuplja pjesme koje istražuju različite “sfere” ljudskog iskustva – od osobnih i emocionalnih do univerzalnih i filozofskih. Kroz motiviku prostora, krugova i granica, autor gradi slojevitu sliku stvarnosti i identiteta. Zbirka se ističe meditativnim tonom i poziva čitatelja na usporeno, promišljeno čitanje te vlastitu interpretaciju značenja.
Većina predavanje u knjizi nisu bila objavljena ni na njemačkom jeziku do 1980. godine, a Bloch ih je u različitim prigodama držao uglavnom u periodu od 1965. do 1975. godine. Središnji dio posvećen je pojmu utopije, pri čemu Bloch polemizira protiv onih shvaćanja utopije koja ju smatra praznim pojmom, krivo razumiju, ili uopće ne spoznaju.
Životno djelo Konrada Z. Lorenza, nobelovca i jednog od najznačajnijih znanstvenika današnjice. etologija je relativno nova znanstvena disciplina koju bismo najkraće mogli definirati kao znanstveni pristup proučavanju ponašanja. Lorenz je definira kao komparativno izučavanje ponašanja i dodaje: to je disciplina koja na ponašanje životinja i čovjeka primjenjuje sva ona pitanja i znanstvene metode koji se koriste kao razumljivi sami po sebi u svim ostalim g ranama biologije još od vremena Charlesa Darwina.
Georg Lukács bio je mađarski filozof, književni kritičar i jedan od najvažnijih marksističkih mislilaca 20. stoljeća. Rođen 1885., a umro 1971., Lukács je poznat po svojim analizama kapitalističkog društva, posebno po pojmu “reifikacije” (postvarenje društvenih odnosa), koji je razradio u djelu History and Class Consciousness. Bio je aktivno uključen i u politički život, osobito tijekom Mađarske sovjetske republike 1919. Knjiga Etika i politika nije jedno jedinstveno sustavno djelo, nego zbirka tekstova i eseja u kojima Lukács promišlja odnos između moralnih načela i političkog djelovanja. U tim tekstovima raspravlja o tome kako revolucionarna politika često dolazi u sukob s tradicionalnim etičkim normama te postavlja pitanje može li cilj (npr. društvena emancipacija) opravdati sredstva. Središnja ideja djela je napetost između individualne moralnosti i kolektivne političke borbe: Lukács istražuje koliko je pojedinac odgovoran za političke odluke i može li se etika prilagoditi zahtjevima povijesnih promjena. Njegovi tekstovi i danas su važni za rasprave o političkoj odgovornosti, ideologiji i ulozi intelektualaca u društvu.
Serge Moscovici (1925.–2014.) bio je francuski socijalni psiholog rumunjskog podrijetla i jedan od utemeljitelja moderne socijalne psihologije u Europi. Najpoznatiji je po teoriji socijalnih reprezentacija, kojom objašnjava kako društva oblikuju i dijele znanja, uvjerenja i vrijednosti. Njegov rad često se bavio odnosom pojedinca i kolektiva, posebno utjecajem manjina, mase i društvenih pokreta. Knjiga Doba gomile analizira fenomen masa u 20. stoljeću. Moscovici se nadovezuje na klasične autore poput Gustave Le Bon i reinterpretira njihove ideje u svjetlu modernih političkih i društvenih promjena. U djelu istražuje kako mase nastaju, kako funkcioniraju i zašto imaju snažan utjecaj na politiku i društvo. Posebno naglašava ulogu vođa, ideologije i medija u oblikovanju kolektivnog ponašanja. Moscovici pokazuje da mase nisu samo iracionalne i manipulirane, nego i ključni akteri društvenih promjena. Središnja poruka knjige jest da razumijevanje “doba gomile” pomaže objasniti pojave poput totalitarizama, masovnih pokreta i suvremene demokracije, gdje javno mnijenje i kolektivne emocije imaju presudnu ulogu.
U Dubrovniku se u ranu jesen 1949. kolo sreće ponovo zavrtjelo. Ljudi nestaju, odlaze u noći, bez obzira bili istaknuti partijici ili tzv. mali ljudi. Nekadašnjoj buržujskoj obitelji koja je ostala živjeti u vlastitoj vili zahvaljujući udaji lijepe nećakinje Petrunjele za partizanskog admirala Bolanču, sprema se promjena. U Grad se na motorkotaču, nitko ne zna zašto, vratio Mile Močibob, nekada domobran, a sada udbaš. Tijekom jednoga sudbonosnog dana iz perspektive devetnaestogodišnjeg, inteligentnog i senzibilnog Mirka saznat ćemo povijest i stradanje njegove obitelji, složene odnose među generacijama, bivšim buržujima i proleterima od kojih je svatko nekad bio gori, a nekad doli. Roman Duša od krumpira bez sumnje je najkompleksnije djelo istaknutog prozaika i pjesnika mlađe generacije Rade Jarka. U romanu se isprepliću politika, povijesna i vojna pitanja, pjesništvo, nogomet i američki stripovski superjunaci, a krumpir je metafora svega dobroga, namirnica koja je nahranila milijune, no ako se pokvari, nepodnošljiva je mirisa – on dakle predstavlja pravu dušu pojedinca, grada i sistema. Roman Duša od krumpira, ispripovijedan suvereno, s mnogo pritajenog humora, velikim osjećajima i poznavanjem topografije Grada, donosi novu i uzbudljivu sliku jednoga vremena. Drugi roman ovog 35-godišnjeg Dubrovčanina, natoč slanom imenu, prava je poslastica… Milana Vuković Runjić, Cosmopolitan Svakako treba reći kako ovaj roman odlikuje iznimna elegancija pripovijedanja, na kakvu smo skoro zaboravili u kontekstu recentne domaće produkcije. Jagna Pogačnik, Jutarnji list U skraćenoj verziji Jarak je napisao izvrstan kratki roman koji se može čitati, recimo to zbog neke ironije, na plaži… a ovaj produktivni body snatcher već najavljuje sljedeći roman. Vladimir Brljak, Radio 101 Rade Jarak se romanom Sol definitivno dokazao kao konstanta domaće književne scene te kao jedan od rijetkih hrvatskih pisaca koji se bez problema snalazi na svim literarnim područjima. Jelena Gluhak, Vijenac Rade Jarak za razliku od mnogih svojih domaćih kolega ne igra na prvu loptu. on ne nastoji šokirati niti provocirati, nego ustrajava na svom prepoznatljivom, istančanom, sofisticiranom rukopisu. Božidar Alajbegović, Lupiga.com
Pismo: ćirilica. Kapitalno djelo sociologije. Maks Weber spada u nekoliko najvećih naučnika na polju društvenih nauka, posebno sociologije. I mada je umro pre više od pola veka, njegovo delo je potpuno savremeno, a njegov uticaj mnogo veći nego u prvo vreme posle njegove smrti.
Programirano društvo i njegova sociologija, Stare i nove društvene klase, Dokolica, društvena participacija i kulturne inovacije. Pisma studentici. Za sociologiju: Deset ideja za jednu sociologiju, Sistemi i sukobi, Društveni odnosi i sukobi u postindustrijskom društvu, Društveni identitet i društveni pokreti
Martin Kuzmić, Aristotelova poetika (1912.)
S pogovorom Predraga Vranickog.
U nas tradicija rimskog prava nije nepoznata, ali se manje znade o nastanku moderne europske pravne kulture i ulozi i utjecajima rimskog prava. Knjiga obrađuje teme o odnosu rimskog prava i antike, srednjovjekovnog prava, prirodnog prava, sve do 20. stoljeća. Za ovo izdanje pripremljen je pogovor koji govori o recepciji rimskog prava u hrvatskoj pravnoj tradiciji.
