Oznaka:

Grčka tragedija

Grčka tragedija Zdeslava Dukata detaljna je analiza klasične grčke tragedije kao književnog i kazališnog oblika. Autor istražuje njezin povijesni razvoj, tematske i strukturalne karakteristike, te utjecaj na zapadnu dramsku tradiciju. Kroz interpretaciju djela velikana poput Eshida, Sofokla i Euripida, Dukat donosi uvid u filozofske, moralne i estetske dimenzije grčke tragedije. Ova knjiga predstavlja važan doprinos proučavanju antičke književnosti i nezaobilazno je štivo za studente, istraživače i ljubitelje klasične drame.

Osloboditi prava čovjeka

Istaknuti francuski borac za prava čovjeka iznosi u knjizi temeljnu filozofiju ljudskih prava. Prateći razvoj ljudskih prava kroz filozofiju, povijest, pravo, gospodarstvo, znanost i politiku on ističe da proširenje prava čovjeka nije linearan proces nego naporan i nesiguran uspon kroz osporavanje, nerazumijevanje, podcjenjivanje, sukobe interesa i razlike u shvaćanjima. I znanost sve dublje zadire u područja od vitalne važnosti za opstanak čovječanstva ali bez jasnih kriterija dopustivosti i odgovornosti za posljedice. Najveća odgovornost za zaštitu i širenje prava čovjeka je ipak na političarima. Uz do sada priznata prava autor predlaže i dopunsku listu novih prava, npr.: pravo na sigurnost i blagostanje, pravo na mir, pravo na zdravi okoliš, pravo na fizički, mentalni i genetski integritet, …Knjizi su dodani izvorni tekstovi do sada donesenih deklaracija o pravima čovjeka i Povelja temeljnih prava Europske Unije koja se ne nalaze u francuskom izdanju ove knjige. Kad se govori o pravima i slobodama čovjeka njih ne treba uvjetovati obvezama, odgovornostima. Prostor obveza širi je od prostora slobode. Slobode i prava čovjeka proizlaze iz njegove prirode kao slobodnog bića i iz njegova dostojanstva kao pripadnika ljudske vrste.

Prijepor o komunizmu

Claude Lefort (1924.–2010.) bio je francuski politički filozof i jedan od ključnih teoretičara demokracije i totalitarizma u 20. stoljeću. Posebno je poznat po analizi modernih političkih režima i po ideji da je demokracija “mjesto praznine moći”, odnosno sustav u kojem nijedna vlast nije konačno utjelovljena u jednoj osobi ili skupini. Knjiga Prijepor o komunizmu okuplja njegove tekstove u kojima kritički analizira iskustvo komunizma, posebno u odnosu na Oktobarsku revoluciju i kasnije komunističke režime u Europi. Lefort ne promatra komunizam samo kao politički sustav, nego kao oblik društvene imaginacije koji nastoji ukinuti razliku između države i društva. Središnja ideja djela jest da je komunizam težio “zatvaranju” društva – uklanjanju pluralizma, konflikta i političke nesigurnosti – što ga razlikuje od demokracije, koja počiva na otvorenosti i stalnom prijeporu. Upravo zato Lefort naglašava da je sukob i neslaganje temeljni uvjet slobodnog političkog poretka. Knjiga je važna jer pruža duboku teorijsku kritiku totalitarizma i pomaže razumjeti zašto su pokušaji stvaranja “potpuno usklađenog” društva vodili u represiju i gubitak političke slobode.

Jugoslavenska politička klasa i federalizam

Zvonko Lerotić je hrvatski politolog i sociolog poznat po radovima o političkim elitama, jugoslavenskom političkom sustavu i federalizmu. Njegovi tekstovi često kombiniraju političku teoriju i analizu povijesnih procesa u socijalističkoj Jugoslaviji. Knjiga „Jugoslavenska politička klasa i federalizam” bavi se strukturom i ulogom političke elite u SFRJ te načinom na koji je federalni sustav funkcionirao u praksi, a ne samo formalno. Lerotić analizira kako je „politička klasa” oblikovala odnose između republika i pokrajina te kako je federalizam bio istodobno mehanizam upravljanja i izvor unutarnjih napetosti u jugoslavenskom sustavu.

Jugoslavija danas

Jugoslavija danas je naslov monografije koju je pripremila grupa autora, a objavljena je krajem 1970-ih godina. Knjiga služi kao dokument vremena koji kroz tekstove i vizualne materijale prikazuje društveno-političko, ekonomsko i kulturno stanje tadašnje države.x

Divna povijest fotografije

Napomena : knjiga je otpis iz javne knjižnice. Uredna. Sudnji dan? Možda najizopačenija pornografija? Ili, ujedno, i jedno i drugo? To sve i još mnogo toga nalazi se u romanu Divna povijest fotografije jednoga od najzanimljivijih suvremenih mađarskih pisaca Pétera Nádasa. Dinamičan, zabavan i tužan, ovaj je roman neka vrsta suvremene komedije u kojoj svaki lik igra svoju ulogu iz koje stalno pokušava izaći i promijeniti svoju poziciju ali u tome nikako ne uspijeva. Bilo da je riječ o mladoj plemkinji-fotografkinji Korneliji koja za vožnje zračnim balonom doživi šok i biva smještena u sanatorij, liječnicima u sanatoriju, njezinu ljubavniku Carlu, kuharu Albertu, njezinu zaručniku barunu koji sve to financira… U Divnoj povijest fotografije, kao u nekom tajnom obiteljskom albumu, nižu se slike koje se ne pokazuju znancima na rođendanima. Divna povijest fotografije apologija je svim fotografima, svim ljubavnicima, svima onima koji žele ovjekovječiti druge i sebe u kratkim trenucima prolaznosti.

Fenomenologija

Djelo „Fenomenologija“ autora Jean-Françoisa Lyotarda predstavlja uvodni, ali intelektualno zahtjevan prikaz fenomenološke filozofije, napisan s ciljem da objasni njezine temeljne pojmove, razvoj i značenje u suvremenoj misli.

Transformacija političkoga

Osnovna tri pitanja kojima se autor bavi su: kojim transformacijskim procesima podliježe institucionalizirana demokracija u uvjetima globalizacije i medijatizacije, u kojoj su mjeri ti transformacijski procesi rezultat objektivnih promjena, a koliko nedostatak iznalaženja novih puteva za djelovanje, te koje mogućnosti postoje u kompleksnim društvima današnjice za praksu političkog.

Razmeđa azijskih filozofija 1-2

Dvije velike azijske kulture, indijska i kineska, dosežu vrhunac svog razvoja sredinom posljednjeg tisućljeća stare ere, u razdoblju koje se u povijesti kulture naziva aksijalnim, a obilježeno je dozrijevanjem filozofske misli antičkog svijeta. …

Strukturalna antropologija

Claude Lévi-Strauss bio je francuski antropolog belgijskog podrijetla. Nakon studija filozofije posvetio se antropologiji, koju je nastojao obnoviti po uzoru na strukturalizam R. Jakobsona u lingvistici (pojam strukture, pertinencije i komutacije) te na istraživanja o komunikacijskim činjenicama u fizici i matematici, a oslanjao se na marksističku filozofiju i uzimao u obzir Freudov pojam podsvijesnoga.