Dobrodošli u sutrašnjicu! Amerika duguje golem novac Kini, a istovremeno ratuje s Venezuelom! Sve njene građane nadzire moćna i jedinstvena Bipartizanska stranka. Svi oko vrata nose aparat koji prenosi njihove misli i razgovore te javno emitira njihov Bonitet. Šoping je jedina zabava. Naravno, za one koji imaju novac.Glavni lik romana, sredovječni Lenny Abramov želi živjeti vječno (radi u tvrtki za Beskonačno Produženje Života) jer je zaljubljen u Eunice Park, 24-godišnju Amerikanku korejskog podrijetla, koja, iako nesklona Lennyju i često okrutna prema njemu, pronalazi u njemu srodnu dušu i utočište od svojih zapovjednički nastrojenih imigrantskih roditelja. Supertužna istinita ljubavna priča, satira da-si-prerežete-žile prožeta autorovom apsurdnom duhovitošću, slijedi današnje najzlokobnije trendove koji ga odvode dalje od ovisnosti o Twitteru i Facebooku u postpismenu, potrošački zaluđenu Ameriku koja prezire knjige, novine, pa čak i razgovore. Taj otkvačeni ruski doseljenik spaja komediju Spavač Woodyja Allena s turobnom spoznajom Orwellove 1984 te stvara roman koji razotkriva moralni bankrot naše tehno-požude. Moguće je da elektronsko izdanje nosi virus koji će vam spržiti hard disk.
Feliks Žukovski, Poljak u Parizu, relikt je prošlog doba – čovjek kojem je politika uvijek bila važnija od ljudi, a politički ideali važniji od ljubavi. Njegovo je životno postignuće vodič po zemljama Istočnog bloka, a njegov privatni život niz razočaranja i promašaja. Feliksu je 61 godina, komunizam se urušio, uklonjena je Željezna zavjesa, Istočna Njemačka nije ekonomsko čudo kao što bi on to priželjkivao, a izvjesnosti na kojima je počivao njegov život urušile su se poput Berlinskog zida. Zbunjen i zatečen, no istodobno na neki čudan način i oslobođen, te suočen sa situacijom koja će okončati njegove putopisačke izlete po Istočnoj Europi, Feliks donosi šokantnu odluku da svoj vodič proda jednoj američkoj izdavačkoj kući i time pokreće lanac događaja koji će mu iz temelja promijeniti život. Susrest će se s bratom kojeg nije vidio pedeset godina, doznati potresnu istinu o majci za koju je mislio da ga je napustila i dobiti priliku da obnovi davno izgubljenu ljubav. No nakon pedeset godina nesporazuma i razočaranja – može li život započeti iznova? Jim Powell rođen je u Londonu 1949. godine a diplomirao je na sveučilištu Cambridge. Svojim prvim romanom Razbijena jaja izazvao je pozornost i polučio oduševljenje kritike, počevši od urednika i čitatelja u dvadesetak zemalja širom svijeta gdje je knjiga do sada objavljena pa do književnih kritičara u najuglednijim svjetskim časopisima.
Kad Henryja, poznata pisca koji prolazi kroz razdoblje stvaralačke krize, pronađe pisamce jednoga njegova čitatelja, uvučen je u zagonetku kojoj neće moći odoljeti. Čovjek koji mu piše, stari je taksidermist, a pomoć koju traži sve je prije nego li obična: Henryja treba da mu pomogne dovršiti dramu, djelo na kojem radi cijeli svoj život. Ulazeći sve dublje u svijet iza izloga starčeva dućana prepariranim životinjama, Henry uskoro biva opsjednut pričom o magarici Beatrice i majmunu Vergiliju, junacima koji čudnog taksidermista (baš kao i njegovi imenjaci Dantea) vode kroz njegov osobni pakao. Pun iste one originalnosti i snage koje smo zavoljeli u Pijevu životu, Martelov je novi roman Beatrice i Vergilije alegorija, nesvakidašnje svjedočanstvo o holokaustu, živi koloplet pitanja o životu i umjetnosti, no ponajprije – priča koja će vas dirnuti i promijeniti. Knjigu je ilustirao i grafički oblikovao naš poznati ilustrator Tomislav Torjanac, koji je prethodno sa Martelom surađivao na ilustriranom izdanju Pijevog života.
Djevojčica Elisa s majkom doseli u kuću velikog pjesnika. Majka će tu raditi kao domaćica, a poslodavac će njezinoj kćeri omogućiti obrazovanje. Poslodavac je poznati pjesnik Pablo Neruda. Elisa odrastajući širom otvorenih očiju promatra novi svijet oko sebe – pjesnika dok piše i zavodi žene, njegovu suprugu Deliju, samosvjesnu slikaricu svjetskih vidika, pa će od djetinjstva do zrelosti stalno nositi u sebi Islu Negru kao ishodište i utočište… Roman argentinske spisateljice isprepleće dokumentarne činjenice stvarnoga života svih protagonista s fikcijom u svojevrstan književno-povijesni dokument.
Hamburg, 1946. godine. Britanskom pukovniku Lewisu Morganu povjeren je zadatak da nadgleda obnovu razrušenoga Hamburga i denacifikaciju domaćeg stanovništva. U prekrasnoj vili na obali Elbe, koju dobiva na korištenje, uskoro mu se pridružuju depresivna supruga Rachael i jedini preživjeli sin. No umjesto da vlasnike kuće, Herr Luberta i njegovu traumatiziranu kći Fredu, prisili da napuste vlastiti dom, on ustraje na tome da obitelji žive zajedno. U napetom i tjeskobnom ozračju svatko od njih mora se suočiti s demonima prošlosti, a neprijateljstvo i tugovanje preobrazit će se u strast i izdaju…
U potrazi za obiteljskom pričom koja se proteže do vremena Drugoga svjetskoga rata, Harriet odlazi u Pariz kako bi otkrila istinu o svojoj baki Claire i njezinim prijateljicama Viviane i Mireille. Igrom slučaja, Harriet pronalazi posao u istoj modnoj agenciji za koju je nekoć radila i njezina baka, a čudesna potraga za misterioznom prošlosti odvest će je do mračne i bolne istine o sudbinama triju prijateljica od kojih je samo jedna uspjela izbjeći strahote koncentracijskog logora.
Ovo je sedma knjiga serijala iz žanra fantastike namijenjenog mladim čitateljima. Niz je to pustolovnih knjiga iz multimedijskog projekta koji obuhvaća čitanje, online igranje i skupljanje igraćih karata. Četrnaestogodišnja Amy i njezin mlađi brat Dan slijede trag koji im je ostavila tragično nastradala Irina te odlaze u Afriku. Ondje će doznati nevjerojatnu istinu o slavnom pretku, savladati drevno umijeće ratovanja… a uzbuđenja i borbe za preživljavanje neće im nedostajati. Svi zainteresirani čitatelji mogu se učlaniti na mrežnu stranicu www.the39clues.com – i zaigrati uzbudljivu igru.
S bugarskog preveo Ivan Esih.
Dječak Sebasto živi u kući izvan grada okružen prekrasnom prirodom. Nedaleko od njega, na osami, stanuje njegov veliki prijatelj, starac Da koji mu je gotovo kao djed. Zajedno provode ljetne praznike: obrađuju Daov vrt, idu u ribolov, hrane kuniće . . .
Ovih pet kratkih pisama sačinjavaju jedan od malog broja dokumenata o krajnostima u ljudskom ponašanju i otkrivaju strast koja tokom dva veka nije izgubila ništa od svoje srčanosti – strast tako jaka da osećamo da skoro poznajemo njenu… njenu izuzetnu nežnost i neverovatno čist plamen njene ljubavi predstavljao je čudo i divotu muškarcima i ženama u svakoj dobi. Potankim istraživanjem Mirijam Sir je ubedljiva u dokazivanju da kaluđerica Marijana Alkoforado zaista jeste napisala pisma i njena priča je jedna od najpotresnijih u istoriji zabranjene ljubavi. Sirova nam oživljava velelepni, a ipak ograničeni život unutar samostanskih zidina i uzbudljivu, nesigurnu prirodu rata koja ta neverovatna pisma obogaćuje istorijskim detaljima. Nakon različitih vladavina i vekova, pisma nam još uvek govore o ljubavi koja je prevazišla društvene prepreke i nadživela samo vreme. Hrabro objavljujući da je Marijana autor ovih neverovatnih izraza, Sirova je smešta u panteon najvećih ljubavnih pesnika.
Roman opisuje fiktivni vojni udar ispričan iz perspektive svrgnutoga vođe Predsjednika, njegova brijača, potom portretista i na kraju kuhara. Kroz njihove priče i kružno ispripovijedana poglavlja u kojima se izmjenjuju i isprepliću političko-rodbinski odnosi ovoga trojca i svrgnutoga vođe, ispod površine isplivava tekst o režimu, komentar našeg vremena, te upozorava na elementarnu zabrinutost: politika je moć, moć je sve.
Majstorski napisan, rekli bismo nezaboravan, ovaj roman opisuje jedan od važnijih trenutaka moderne povijesti Afrike: strastvenu borbu Biafre za osamostaljenje od Nigerije potkraj 1960-ih. Polovica žutog sunca naizgled je ratna priča, no Chimamanda Adichie na svjež i literarno umješan način u prvi plan stavila je likove i literaturu te lakoćom rođene pripovjedačice dala sjajan, nemilosrdan opis ljubavi, nasilja i izdaje u vrijeme biafrijskog rata. Mladi Ugwu sluga je sveučilišnog profesora Odenigba, zanesenog revolucionarnim idejama. Olanna je profesorova prelijepa, obrazovana djevojka koja ostavlja privilegije visoke klase i pridružuje mu se u malom gradu. Richard, sramežljivi Englez, u vezi je s Olanninom blizankom. Kako nigerijske trupe napreduju, njihovi životi sasvim se preokreću. Prateći njihove sudbine u ludilu rata, ulazimo u svijet afričkog grada i sela, jezika i tradicije. Na svakoj stranici ove strastvene proze upijamo čulnost, mirise, i boje Afrike. Ona vodi čitatelja duboko u afričku realnost i duše njezinih stanovnika, u dio svijeta o kojem se govori tek kad je posrijedi kakva katastrofa golemih razmjera. Chimamanda Adichie ovu je obiteljsku sagu napisala zato što je odrasla u sjeni Biafre i oba je djeda izgubila u tom ratu, ali i zato što je željela skrenuti pozornost na mnoge probleme, uključujući ostavštinu kolonijalizma, koji su doveli do njega i koji ni do danas nisu riješeni. Polovica žutog sunca podsjeća svijet na njegovu ravnodušnost, ali ga ne osuđuje. Ona tek bolnim uspomenama daje glas koji daleko seže i u srcu Afrike slavi ljubav, onu posvuda ipak neslomljivu vezu među ljudima
U romanu Glas moje majke Abdelkader Benali se vraća svojim korijenima i književnosti koju je otkrio kao dvadesetogodišnjak. Književnosti koja mu je oblikovala život i kojom pokušava odgovoriti na pitanje kako je biti prva ili druga generacija emigranata. Fotograf se sjeća roditeljskog doma u Rotterdamu gdje njegova majka leži bolesna. Godinama ona iz sebe nije pustila ni glasa; jela je, i pila, i molila se u tišini. A kad se njen sin čuje ne samo s očajnim ocem, već i s njom, zna da je došlo vrijeme da se vrati kući. Kad stigne kući, polako shvata zašto je majka toliko dugo živjela u tišini. Imala je dva sina, blizance, (koji su se lijepo dopunjavali poput leptirovih krila), i jedan je poginuo u tragičnoj nesreći u Maroku kad je bio vrlo mlad. Šta se događalo postepeno se otkriva kroz bilješke koje je dječak pisao na nagovor svog učitelja nizozemskog o putovanju žutim mercedesom, s roditeljima, bratom i teglom kikiriki maslaca. To zlokobno putovanje dovelo je do njegove smrti, unesrećilo njegovog oca, bez glasa ostavilo njegovu majku, i natjeralo njegovog brata blizanca, budućeg fotografa, da napusti roditeljski dom, ispunjen krivicom i ogorčenošću. Tragična priča je skok u mrak koji prave emigranti kako bi uspjeli u novom svijetu. Ili kako bi se vratili iz novog u stari svijet.
Neda je rođena u zatvoru Evin. Njenoj majci bilo je dozvoljeno da se brine o njoj prvih nekoliko mjeseci, dok se jednog dana na vratima nisu pojavili čuvari i jednostavno je odnijeli. Omid, trogodišnjak, dok sjedi za kuhinjskim stolom, a jogurt mu kapa s prstiju, svjedok je hapšenja svojih politički aktivnih roditelja. Više od dvadeset godina nakon nasilnih, krvavih čistki koje su se dešavale po zatvorima u Teheranu, Sheida saznaje da je njen otac bio jedan od onih koji su pogubljeni i pokopani u nekoj od masovnih grobnica. Ambis između nje i njene majke bio je posljedica potiskivanja jezive istine. Neda, Omid i Sheida su samo tri lika među mnogobrojnim likovima u romanu Djeca džakarandinog drveta. Priča prati majke, očeve, djecu, i ljubavnike, u postrevolucijskom Iranu, od 1983. do 2011. godine, od kojih su neki povezani porodičnim vezama, a drugi naletom historijskih zbivanja. Godinama kasnije, Neda, Omid i Sheida predstavljaju generaciju koja je ostavljena s teretom prošlosti i krhkom budućnošću njihove domovine dok naviru novi talasi protesta i političkih sukoba. Baziran na zastrašujućim iskustvima Sahar Delijani, njene porodice i prijatelja, roman Djeca džakarandinog drveta je nevjerovatan pogled na intimnu stranu revolucije. I dok se likovi živo prisjećaju prošlosti koja se ne smije zaboraviti, ovo je i bezvremena dramatična priča o tri generacije muškaraca i žena koje pokreće ljubav, koji su inspirisani poezijom, i motivisani snovima o pravdi i slobodi.
Richard Flanagan (1961.) s Tasmanije vrlo je poznat pisac u australijskom književnom krugu, a ovaj roman izniman je primjer fantastične proze. U njemu se govori o stvarima koje je prekrila prašina vremena i čovjeku koji se u duhu promijenio. Pisac otkriva na začuđujući način njegove bivše osobine, identitet, oblike života i simbole. Priča seže u 19. stoljeće, otkrivajući život jednog uznika u britanskoj kažnjeničkoj koloniji gdje je zatvoreni kriminalac i ubojica dobio zadatak od zatvorskog liječnika da oslika knjigu riba koja će postati izvorom tajni o zatvorenom Gouldu, ali i o književnoj spoznaji (Možda se evolucija odvija unatrag i duže nego što slutim, te smo svi već tužne, nijeme ribe.). Širinu fikcije otkriva sama zagonetka vjerodostojnosti knjige riba u romanu, ali postavlja i stvarna pitanja čovjeku. (DV)
Devedesetosmogodišnja Grace Bradley, bivša sluškinja u Riverton Manoru živi okružena uspomenama prošlosti. U dubokoj starosti sjeća se jedne daleke večeri, ljetnikovca na jezeru i mladog pjesnika koji si je oduzeo život. Graceina sjećanja skrivaju mračnu tajnu koja će se ubrzo otkriti… Zagonetna priča o ljubavi, strasti i tajnama smještena u dekadentne godine dvadesetoga stoljeća.
Preveo s engleskoga Omer Lakomica
Roman Upražnjeno mesto prati dogadjaje posle naprasne smrti jednog stanovnika idilične engleske varošice Pegford, a crnohumorna i provokativna priča puna je iznenadjenja koja čitaoca ne ostavljaju ravnodušnim.Rouling je ranije najavila da će ta njena knjiga (u originalnom nazivu The Casual Vacancy) biti sasvim drugačija od serijala o Hariju Poteru, koji je u Srbiji takodje objavio Evrodjunti.U serijalu o Hariju Poteru Rouling je napisala sedam knjiga objavljenih izmedju 1997. i 2007, prodatih u više od 450 miliona primeraka u više od 200 zemalja sveta i prevedenih na 74 jezika.Kad Bari Ferveder neočekivano umre u ranim četrdesetim, mala engleska varoš Pegford ostaje u šoku. Pegford je, naizgled, idilično englesko mestašce s pijačnim trgom popločanim kamenom kockom i s drevnom opatijom, ali ispod privlačne fasade krije se zaraćenavaroš. Imućni ratuju sa siromašnima, mladi s roditeljima, žene s muževima, nastavnici s učenicima…Pegford nije ono što na prvi pogled izgleda. A prazno mesto koje je Bari ostavio uParohijskom veću uskoro će izazvati najveći rat koji je grad doživeo. Ko će trijumfovati naizborima obeleženim ostrašćenošću, licemerjem i neočekivanim otkrićima?
Ovo su priče ispričane različitim glasovima: ulični prevaranti, svećenici, blues pjevači, osobe koje su preživjele holokaust, transdresseri, paravojni snajperisti, čak i oni koje možemo eufemistički smatrati običnima – svi su autentični i svi bi se pretplatili na maksima da je sreća precijenjena. Dijalog je vjeran govoru kako je izgovoren, prožet humorom, prodornom tugom i zagonetnom ljepotom. Da citiram važnog američkog kritičara, M.L. Rosenthal, “Njegova je jedna od rijetkih zbirki priča koje sam vidio, a koja čak počinje preuzimati metodu Dublinčana. Poput Joycea, Callaghan ulazi tako duboko i iskreno u lokalni svijet da je to međunarodno mjesto u kojem svi živimo.
Napomena: knjiga dolazi iz otpisa javne knjižnice, stanje je uredno. Autor se u ovom potresnom romanu bavi istraživanjem zločina koji su se događali u Austriji za vrijeme drugog svjetskog rata. Austrija je tada bila dio Trećeg Reicha i u njoj su osnivani nacistički logori. Priča je to o dva logora: radno-odgojnom i logoru za Rome. Nakon rata i proglašenja austrijske Druge Republike došlo je do opće amnezije austrijskog društva. Autor je za pisanje romana istražio golemu povijesnu građu i time nastavio niz austrijskih pisaca koji se obračunavaju sa nacističkom prošlošću kao što su: T. Bernhard, E. Jelinek i A. Kolleritsch.
Gulietti Battin balet je životni poziv i uz velike poteškoće i napornim treninzima dobiva mjesto u Berlinškoj državnoj operi. Baveći se trenutnim projektom, kombinacijom baleta i tanga, upoznaje zanosnog argentinskog plesača tanga Damiana Alsinu, s kojim se upušta u strastvenu vezu. Ipak, ljubavna priča ne potraje dugo jer Damian odlazi u Argentinu bez oproštaja i pod čudnim okolnostima. Giulietta kreće u potragu za odgovorima kroz vidljivi i nevidljivi svijet tanga i tragične povijesti Buenos Airesa, slijedeći jedini trag koji joj je ostavio, njegov zagonetan stil plesa. Fatalni tango neobična je i napeta priča, mješavina političkog trilera i ljubavne drame.
prevela sa španjolskog Mirjana Polić-Bobić Biblioteka Zlatni paun Prijevod djela: Lope de Aguirre, Principe de la Libertad.
