Francuska književnica i povjesničarka u ovom osebujnom romanu nastavlja sa sagom bogate obitelji Brunel započetoj u prethodnom autoričinom romanu Ženska odaja u čijem su središtu žene obitelji. Na podlozi povijesnih činjenica, a vraćajući se u drugu polovinu 13. stojeća, autorica gradi priču prepunu intriga dvorskog života, ljubavnih iskušenja i uživanja opjevanih u trubadurskoj poeziji, no kad se pojave tri kriminalca grijesi prošlosti vraćaju se na naplatu… NAPOMENA: otpis iz knjižnice
Ovo je prvi pokušaj dramskoga istraživanja produktivnoga talijanskog pripovjedača srednje generacije. Prvi dijalog povezan je s autorovim pjesničkim uzorom, portugalskim književnikom Ferdinandom Pessoom, a drugi je pokušaj revitalizacije destruirane iluzije o sebstvu. S talijanskog prevela Tatjana Peruško.
Lara je Irkinja nemirnog duha koja s ljubavnikom i sinom živi nomadski, premještajući se prostranstvima Južne Amerike prema prilikama i raspoloženju. Nakon što u vrevi brazilske tržnice netragom nestaje njezin četverogodišnji sin, a ljubavna se veza raspline pod opterećenjem dvogodišnje mučne i neuspjele potrage, ona se vraća u Irsku u nastojanju da preboli gubitak i vrati izgubljeni mir. No ondje je sve opterećeno prošlošću, a prijatelji su izmijenjeni i pomalo strani, i Lara umjesto mira pronalazi pogrešnu strast u preljubničkoj vezi s prijateljem Christyjem, oženjenim njenom rođakinjom Sorchom. Svatko u tom trojcu vođen je drugačijim porivima: Sorcha će sve riskirati zbog obitelji, Christy pak zbog dugo zatomljivane strasti, dok će Lara shvatiti da je njen povratak samo intermezzo u potrazi za sinom. Svi su oni tragično upravljani, nošeni valovima svojih emocija.
Jedan govor o odvjetnicima koji bi trebali štititi siromašne, braniti nevine i oslobađati potlačene u Odvjetničkoj komori Teksasa promijenio je iz temelja život Scotta Femmeya. Do tada je on bio ugledni i bogati pravnik u odvjetničkom uredu, zarađivao 750.000 dolara na godinu, živio u kući vrijednoj 3,5 milijuna dolara i vozio novi Ferrari. A onda ga je sudac Saveznog suda odabrao da brani crnu prostitutku optuženu za ubojstvo senatorova sina i kandidata za Bijelu kuću budući da ona treba izdržljivog odvjetnika koji ne odustaje, koji može izdržati pritiske i primati udarce…
Kiran Desai, kći poznate spisateljice Anite Desai, najmlađa je dobitnica Bookerove nagrade do sada. Dobila ju je za svoj drugi roman Nasljeđe gubitka. Ovo je njezin prvi roman kojim se naslućuje spisateljica velikih mogućnosti. Istinski užitak pružit će tananost i suptilnost opisa indijske sredine i kulture s jedne strane te u literaturi poznati motiv bijega – življenja na drvetu, u ovom slučaju agavi.
Napomena: knjiga dolazi iz otpisa javne knjižnice. Stanje uredno.
Napomena: knjiga dolazi iz otpisa javne knjižnice. Stanje uredno.
Napomena: knjiga dolazi iz otpisa javne knjižnice. Stanje uredno.
Zbirka satira, “skoro-pa-igrokaza” i proze Čista opačina (Die lautere Bösheit, 1992) suvremenog njemačkog pisca Lutza Rathenowa (1952) sadrži 58 kratkih satiričnih priča razvrstanih u sljedeća poglavlja: “Kastrirani krimići”, “Osilila sila silne”, “Iz jedne iščezle zemlje” i “Turbulencije. Kazalištarije”, a završava podužim autorovim pogovorom koji izravno (autobiografski) svjedoči o književnoj i represivno-političkoj atmosferi u bivšoj Demokratskoj Republici Njemačkoj. U zbirci su objedinjene autorove crtice i pripovijetke napisane između 1976. i 1989. godine koje nije mogao objaviti za trajanja istočnomjemačkog policijskog režima, nego su one tada živjele isključivo u okviru, uvjetno rečeno, “javnih” čitanja, koja su bila organizirana u privatnim stanovima, crkvama i drugim prostorima u kojima se, kako kaže autor, “moglo smijati”. Za te autorove groteske i satiričku kratku prozu, školovanu i odnjegovanu na poljskoj, češkoj i mađarskoj književnosti, nije se u tadašnjem rigidnom političkom ozračju našao izdavački prostor. Satire iz ove zbirke, književno istkane tako da se autoritarni oblici ponašanja domišljaju sve do svojih apsurdnih konzekvenci, pogađale su neuralgična žarišta režima. Primjerice, “Zla priča sa sretnim završetkom”, pročitana 1978. godine u svojoj prvoj verziji, razgolitila je tabu-temu o Ministarstvu državne sigurnosti. Govorne konstrukcije, mišljene tako da stvore distancu, i neusiljeni ton govora o nečemu čija se moć upravo sastojala od izazivanja strahova, a osobito “otpisivanje” tog “ministarstva straha” – bili su provokativni i preopasni ne samo za državne književne dušobrižnike. I ostali tekstovi u knjizi gomilanjem apsurdnosti izvrgavaju ruglu djelatnost represivnih državnih organa. U knjizi su donijeti, uglavnom kratki, politički vrlo kritički tekstovi (“satiričke peticije”), čemu je razlog vrlo prozaičan: krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina autor je zbog kontroliranih uvjeta umnožavanja pisao kratke tekstove, jer ih se moglo kopirati u većoj “nakladi”. Stilski te tekstove odlikuje odustajanje od zamršenih rečeničnih struktura i jasni ironički signali.
Larbaud je majstor psihološke analize. Poput Pirandella i Prousta on traži svoju vlastitu istinu, koju zove self-sapience. Dvije novele: Ljubavnici, sretni ljubavnici i Savjetnik moj najtajniji.
Knjiga je ptpisana iz javne knjižnice. Uredna.
Pogovor napisao Ivo Hergešić.
Shug – ili, punim imenom, Annemarie Wilcox – uvjerena je da na ovom svijetu ne postoji ništa groznije nego imati 12 godina. Za sebe misli da je očajna – nekako je prebrzo izrasla u visinu, a puno presporo (točnije nikako) joj se ne razvijaju… pa… ženske obline. Uza sav taj jad još ima i previše pjegica. Ukratko, Shug je uvjerena kako ne da nije ni po čemu posebna, nego da na njoj nema ni jedne jedine dobre stvari. A sad još kreće u viši razred. Prijatelji za koje je dosad bila uvjerena da su joj bliski i dragi, to više uopće nisu. Pogotovo Mark.
Bilo je to vrijeme otkrića i dekadencije, kad je život postao kocka, a zlato koje se nije prestajalo slijevati u seviljsku luku srozalo je vrijednost novca, braka i same ljubavi. Sred tih varljivih vremena rođen je Juan Tenorio, a zatim ostavljen u samostanskoj štali. U tajnosti su ga podizale opatice među kojima je naučio voljeti i obožavati sve žene, koje su posljednji potez Božjeg stvaranja. Želio je jedino postati svećenik, sve dok se nije zaljubio u jednu od časnih sestara. Kad je njihova veza otkrivena, Juan zauvijek napušta Crkvu. Uskoro ga moćni markiz de la Mota novači kao uhodu i uči ga da bude najveći svjetski slobodnjak i zavodnik. Ali kad je nestala kraljevska zaštita, don Juan je suočen s ubojitom zadrtošću inkvizitora koji se bori protiv svakog razvrata, zastrane i hereze. Istovremeno se zaljubljuje u ženu zbog koje, uvjeren je, može zaboraviti sve ostale.
Izrael, 1959. Momik želi sastaviti svijet. Za devetogodišnjaka to je težak zadatak, no ako je dotad i raspolagao samo uzdasima i noćnim kricima roditelja, ako je mogao graditi tek na riječima koje ostaju lebdjeti nakon razgovora što se naprasno prekidaju kad ude u sobu, dolazak djeda Anschela promijenit će sve: Momik shvaća da je za rješenje zagonetke najvažnije na čistac izmamiti Nacističku Zvijer, doznati što se odraslima dogodilo u Ondjezemlju i sklopiti priču o Djeci srca. Dvadesetak godina poslije – zna da je potrebno još ponešto. Jedna bijela soba i jedna neobična enciklopedija. Jedna ljubavna priča (ona o Moru i Bruni Schulzu) i jedna nimalo ljubavna, o zapovjedniku koncentracijskog logora Neigelu i piscu Anschelu Wassermanu-Šeherezadi, koji ga – pričajući mu – pokušava inficirati Ljudskošću. Kako živjeti, voljeti i podizati djecu u svijetu nakon holokausta? U ovom zadivljujućem romanu jedan od najintrigantnijih suvremenih svjetskih pisaca istražuje pamćenje i jezik, nasilje i ljubav, postavljajući bolna pitanja i uspijevajući na sva odgovoriti jednostavnim i neobično hrabrim naputkom iz naslova. Vidi pod: Ljubav
Na trgu jednog srednjovekovnog italijanskog gradića jedna žena skinula se pred svojim voljenim. A on će umeti da odgovori na tu izjavu ljubavi. Ali, kako je to dospelo do ogromne vatikanske biblioteke i tamo palo u zaborav? Jedan usamljeni bibliotekar pronalazi zaboravljene priče, pripovesti o čudima, o ljubavi i čežnji, o taštini i iskušenju. O umetnosti i stvarnosti. Kada bibliotekar bude uronio u vatikanske rukopise, sve će se promeniti. Naga pred voljenim prvi je roman Jana Visea, objavljen 1990. godine. Publika je delo prihvatila sa oduševljenjem, a od tada je broj čitalaca neprestano rastao i u Norveškoj i u inostranstvu: roman je preveden na više od 15 jezika i štampan u preko 100.000 primeraka samo u Norveškoj.
Savršena žena uvaženog diplomate, veličanstvena večera u Parizu, i tajna iz prošlosti koja bi mogla da upropasti sve… Kler, žena udata za britanskog diplomatu u Parizu, organizuje zvaničnu večeru koja je važna za karijeru njenog muža. Dok traži namirnice za idealan jelovnik, dogovara se za cvetne aranžmane i pravi raspored sedenja, dan joj se komplikuje kada potpuno neočekivano ugleda lice koje je uporno vraća na mračnu tajnu iz njene prošlosti – tajnu koja je muči i progoni. To je lice čoveka koga je volela u mladosti. Ali, to nije moguće, jer on je mrtav već dvadeset godina… Ili je ona tako mislila? Elegantna i suzdržana Kler, savršena supruga i majka, otkriva se pred nama kao žena misteriozne prošlosti, rastrzana moralnim dilemama. Neizvesnost počinje da preti rutini njenog života i Kler mora da pronađe snage da se neprimetno izbori sa svim teškoćama i da zadrži sve konce u sopstvenim rukama.
Projekat Ostin spaja šest savremenih bestseler-autora sa šest dela Džejn Ostin: Razum i osećajnost, Nortangerska opatija, Ema, Gordost i predrasude, Pod tuđim uticajem i Mensfild park. Svaki autor, uzimajući kao osnovu ove omiljene romane, piše sopstvenu jedinstvenu interpretaciju romana Džejn Ostin. Projekat Ostin započeo je objavljivanjem viđenja romana Razum i osećajnost okom svetski poznate spisateljice Džoane Trolop, a nastavlja se obradom Nortangerske opatije iz majstorske radionice Val Makdermid i, potom, romanom Ema, iz pera Aleksandra Mekol Smita. Džejn Ostin je u rukama kraljice trilera Val Makdermid: spremite se za jednu potpuno drugačiju Nortangersku opatiju. Ona je zabavna, domišljata, prevratnička i potpuno škotska – sve je puno životne radosti. Za Ket Morland je život koji provodi u Dorsetu neizdrživo običan. Ne bi li ga nekako podnela, guta sve romane koji joj dođu pod ruku, pogotovo one s natprirodnom tematikom. Međutim, ako Ket uspe da odvoji oči od stranice koju čita, predstoji joj šok: njeni snovi postaće stvarnost. Zahvaljujući pozivu bogatih komšija da pođe s njima na Edinburški festival, put joj se ukršta s tajanstvenim mladićem po imenu Henri Tilni, s drugaricom sličnih interesovanja Izabelom Torp i njenim odbojnim bratom koji preti da uništi Ketine izglede da doživi avanturu. Ova heroina se, međutim, ne da tako lako zastrašiti, pogotovo nakon što je Tilnijevi pozovu u svoj impozantni gotički zamak zvan Nortangerska opatija. Možda u njemu ima tornjeva i vrata koja škripe, ali u zabiti škotske Pogranične oblasti Ket je odsečena od spoljnog sveta, jer njen mobilni telefon tamo nema mrežu i ne hvata internet. Sama je u prastaroj opatiji, u kojoj žive stare tajne i porodica koja nije baš onakva kao što izgleda. Hoće li stvarni život postati strašniji od sveta njene mašte?
Alis Hejl je odlučila da napusti karijeru publiciste u izdavaštvu i posveti se pisanju. Pristala je da se iz odličnog stana na Menhetnu preseli s mužem u predgrađe Njujorka. Uredno pokošeni travnjaci, nizovi istih kuća u istim ulicama… Dobro došli u Grinvil, mesto gde mladi, urbani zaposleni ljudi dolaze da umru. A onda je Alis u podrumu pronašla svesku Neli Merdok, prethodne vlasnice kuće, u kojoj je tipična američka domaćica pedesetih godina prošlog veka zapisivala recepte, ali i sve što joj je bilo na umu i duši. Ma kako mistično zvučali pečena aljaska ili kuvani keks, ovi recepti nisu ni približno tajnoviti koliko je Nelin život. Istražujući sudbinu jedne „savršene američke supruge“ s polovine prošlog veka, Alis shvata da je i sama nezadovoljna odnosom sa mužem, te da pod pritiskom okoline i patrijarhalnih konvencija gubi kontrolu nad sudbinom. I odlučuje da to promeni.
Sjetimo se pustolovnih romana koje smo u djetinjstvu gutali, u kojima se junaci upuštaju u bezumno smione pothvate: takva je pripovijest i Mutisov Admiralov snijeg — samo za odrasle. Protagonist nije savršen. Ništa mu ne jamči sretan završetak i s pravom izvojevanu pobjedu. No u konačnici se ne profilira ni kao žanrovski antijunak, nego kao trodimenzionalan, punokrvan lik s kojim suosjećamo i — uživamo. Admiralov snijeg prvi je u nizu tekstova iz ciklusa o Maqrollu što ih je kolumbijski pisac Alvaro Mutis sabrao pod zajedničkim naslovom “Pothvati i jadi Maqrolla Izvidnika”. Uz ovaj tekst u ciklus se ubrajaju i već na hrvatski prevedene priče Ilona dolazi s kišom i Posljednje pristajanje starog teretnjaka. Junaka neobičnog imena Mutis je preuzeo iz vlastite poetske radionice: gaviero je pomorski termin što označava mornara u košu glavnog jarbola, izvidnika, onoga koji je u epohi jedrenjaka vidio više i dalje od posade na skučenoj palubi. Dotični (bivši) mornar predsjedava njegovom cjelokupnom poezijom što je skupljena u knjizi Summa de Maqroll el Gaviero (1947. — 1997.).