Ilegalna migrantica iz Konga, Brigitte Zébé, dolazi u Rim. Nekoliko dana luta kolodvorom Termini, ne zna u kojoj je zemlji, ne može se sporazumjeti jer ne govori jezik i kopa po smeću da bi se prehranila. Dobronamjerni neznanac upućuje je u Astalli, centar za pomoć migrantima, i pruža joj priliku za novi početak. Kad slučajno upozna spisateljicu Melaniju, Brigitte joj postupno ispripovijeda svoju priču. Istinit i dramatičan, ovaj dokumentarni roman isprepliće surovu afričku stvarnost s onom rimskom, gdje kroz Brigittinu sudbinu upoznajemo useljeničku svakodnevicu – način na koji Talijani i Europljani doživljavaju migrante. Sve što se događa Brigitte posljedica je izbora. Zato njezina priča snažnije odjekuje. Zlo nije sudbina, zlo je izbor. Pogledati izbjeglici u oči ili ostati ravnodušan također je izbor.
Dobre knjige se, između ostalog, odlikuju i time što čitaoce navode na promenu percepcije stvarnosti, makar ona bila i privremena. Poljuljaju temelje njihovih uverenja, iščaše opšteprihvaćena mišljenja, razbiju predrasude i stave do znanja da će ovaj svet ostati večita nepoznanica koja, uprkos čovekovim naporima usmerenim k njenom spoznavanju, uvek iznova otvara nova, neretko nesaznatljiva polja. – Nataša Miljković
U sam konac ljeta proslava jednog rođendana promijenit će živote mnogih članova jedne ugledne obitelji. Leonora, 75-ogodišnja starica i kćer slavnog slikara Ethana Walsha na vrtnoj će zabavi okupiti svoje kćeri i unuke. Tu će se naći njezine kćeri Rilla i Gwen, Rillina pokćerka Beth, te Gvvenin suprug i njhovo troje djece sa svojim bračnim drugovima ali i ljubavnicima. Samo jedna osoba na toj proslavi neće biti iz te obitelji: Sean Everard, televizijski redatelj koji će pokušati snimiti film o životu i djelu velikoga slikara. Kako sve obitelji imaju i svoju mračnu stranu tako ni Leonorina obitelj nije iznimka. Dvije velike i brižljivo čuvane obiteljske tajne na ovoj će se proslavi otkriti a njihove će posljedice promijeniti mnoge živote i preusmjeriti mnoge životne putove.
Roman o vremenu. Duboko pod Jeruzalemom, od pamtivijeka, počiva predmet koji bi mogao promijeniti svijet: djelić Boga… Barem u to vjeruju devetorica vitezova spremnih dati i život da taj predmet otkriju. A kad napokon, 1099., stigne dugo očekivana vijest o oslobođenju Jeruzalema, vitezovi obećaju pomoć i zaštitu tisućama hodočasnika koji kreću u Svetu Zemlju. Pod okriljem svojih redova povedu golemo hodočašće koje će im pomoći prikriti pravi cilj njihovog puta. Međutim, neposredno pred polazak, jedan od devetorice vitezova biva ubijen. Slučajno ili smišljeno, svojem nećaku Cosimu ostavlja svežanj pisama u kojima spominje tajnu što leži duboko zakopana u Svetoj Zemlji, tajnu za koju je znao još kralj Salamun… Ubrzo mladić otkriva da je njegov stric sve unaprijed uredio, kao da je znao da se iz Svete Zemlje nikad neće vratiti. Zašto? Bez spominjanja ikome ičega, Cosimo se ubaci među hodočasnike, nepokolebljiv u svojoj nakani da shvati… Za čime tragaju u Jeruzalemu?
Roman je sjećanje iz 1951. u kojima pripovjedač-sudionik živopisno ocrtava malu galeriju osebujnih likova, na pozadini istodobno političko-društvenih zbivanja. Namjerno ili pak nesvjesno izazvana sjećanja na isprepletene sudbine pojedinaca (među kojima ima i stvarnih, poslije slavnih osoba) nezamjetno se slažu u cjelovitu sliku Novog Zelanda, na kojoj pozadina – zemlja – društvo – država ne uspostavlja odnos s akterima – pojedinac – kultura.
Karyn je kreirala duhovitu i iskrenu web-stranicu www.savekaryn.com na kojoj je tražila donacije kao pomoć da se izvuče iz duga. Počela je primati e-mailove iz cijeloga svijeta, od sličnih dužnika koji su joj se povjeravali te onih drugih koji su je napadali. Nij nakon četiri mjeseca internetskog prosjačenja i prodaje dragocjenih krpica preko eBaya, njezin je dug bio otplaćen! U knjizi Spasite Karyn: Kako upasti u veliki minus i iz njega se izvući — iskustvo okorjele šopingholičarke, Karyn detaljno opisuje krivudav put kojim je tekao njezin financijski i osobni život kako bi je formirao onakvom kakva je sada: sretna, zahvalna i posve oslobođena duga. U ovoj šarmantnoj i poučnoj priči, Karyn opisuje svoj glamurozni uspon, sramotni pad te spoznaju kako ljubaznost cyber-neznanaca stvarno može promijeniti stvari.
Život je karavansaraj na jedna sam ušla na duga izišla. Ustala sam po noći, otvorila sam prozor, svukla sam svoju spavaćicu, kiša je nemilice padala, čekala sam pred otvorenim prozorom da uđe hladnoća i da me ubije. Kad umrem, poći ću ravno u raj. (…) Preko mosta, koji je tanji od jedne vlasi i oštriji od noža, mogu letjeti do sedmog neba. (…) Ondje stoji jedno stablo. Allah će me upitati: Hoćeš li još? Ja ću odgovoriti: Neću. (…) Vidjela sam pred svojim očima svoje mrtvo tijelo kako leži na kiši i otišla sam s njim na groblje u Istanbulu. Za mnom dolaze moj otac, bosonog, moja majka, bosonoga, moja braća gola i bosa, moja baka (…). Padala je kiša na groblju u Istanbulu, njihovi plačljivi glasovi govorili su u zboru: Ne idi. Ne idi. Gitme, gitme. Njemačko-turska književnica Emine Sevgi Özdamar izgradila je u autobiografskim djelima magično-poetski narativ i osebujan jezik kao sintezu materinskoga turskog i svojega drugog jezika, njemačkog, na kojemu piše.
U malenom gradiću na talijanskoj obali, more je na plažu naplavilo tajanstvenu ženu. Obogaljena, nijema, na prsima pritišće zavežljaj – djetešce za koju mještani vjeruju da je prava morska sirena. Ovo može samo donijeti zlu kob te mještani unajmljuju grupu akrobata da majku i dijete prenesu drugamo. U užurbanom trgovačkom centru grada Venecije, nalazimo trgovca Paula Pindara, koji svojim ponašanjem zabrinjava svoje kolege. Otkad se vratio iz Konstantinopola, njegovi su prijatelji u njemu primijetili veliku promjenu; obuzet bijesom zbog gubitka svoje voljene Celije, izgubio je čitavo bogatstvo u lokalnim kockarnicama. No kad se u gradu pojavi neprocjenjivi plavi dijamant, Pindar prepoznaje priliku da povrati sve što je izgubio, uključujući i voljenu ženu.
Napustivši Francovu Španjolsku, mladi španjolski liječnik Martin Niboli radi na brodu Conte Biancamano koji plovi do Šangaja. Ima težak zadatak: pregledava židovske emigrante kako bi otkrio moguće bolesti koje bi se mogle razviti u epidemiju kad se lađa nađe na pučini, dakle o njemu ovisi tko će od njih uspjeti umaknuti nacističkom progonu. Na jednoj od plovidbi upozna čudan par, nalik protagonistima grčkih tragedija – starog Židova Leona Blumenthala i njegovu suprugu Noru. Zaljubivši se u mladu ženu obilježenu teškom prošlošću, Niboli ih prati i iskrcava se u Šangaju, gdje igrom slučaja postaje španjolski konzul te nastoji održati neutralnost, usto pomažući kao liječnik. Pod japanskom okupacijom u dotad mirnom, ali i dekadentnom gradu započinje vrtlog nasilja i progona koji zaprijeti svima – od kineske sluškinje zvane Namirisani Oblak do samog Nibolija.
U Bagdadskim sirenama Khadra uvodi čitatelja u um obrazovana i inteligentna mladog Iračanina koji će nakon svjedočenja smrti nevinih i poniženja svoje obitelji od strane američkih vojnika u Drugom zaljevskom ratu radikalizirati svoje odluke i pridružiti se terorističkoj organizaciji. Poznat i hvaljen u cijelome svijetu, Yasmina Khadra neumorno istražuje suvremenu povijest boreći se za pobjedu humanizma. Nakon Kabulskih lastavica (Afganistan) i Atentata(Izrael; Prix de libraries 2006), Bagdadske sirene (Irak) treći je dio te trilogije posvećene razgovoru gluhih koji suprotstavlja Istok i Zapad – ovaj roman jasno locira uzrok tog nesporazuma u mentalitetima.
Naslovna stranica Zlatko Prica.
Jean Rouaud ušao je romanom Ratišta u francusku književnost i svojim ulaskom podario joj je knjigu iznimne vrijednosti. Ne svjedoči o tome samo Goncourtova nagrada; svjedoči samo autorovo tkanje svoje priče koja malo-pomalo na krhotinama života jedne obitelji i njezinih članova maestralno ulazi u sferu Prvoga svjetskog rata, velikoga grobišta tisuća i tisuća ljudi. Okretno, lako i začudno, nikada patetično, Rouaudovo pisanje spaja obrate priče koja se razvija u zaokruženu umjetničku tvorevinu. Roman Ratišta, oslobođen svake ideologije, primjer je antiratne proze i književnosti, posvećene koliko sudbini svoje obitelji, toliko i prvoj velikoj klaonici 20. stoljeća.
Biblioteka uporednih prevoda B. Serija francuskih autora B/1-3 Albatros Preveo i pripremio Branislav Grujić.
Sjećanja na totalitarni režim 1950 – 1989.
Prodöhl je dugi niz godina radio kao sudski izvjestitelj. Najpoznatiji je kao autor televizijske serije Blaulicht koja se prikazivala na istočnonjemačkoj televiziji od 1959. do 1968. godine. Napisao je i pojedinačna izdanja serije romana Plavo svjetlo. Serija je osmišljena kao natjecanje za seriju Steel Net koja se prikazuje na zapadnoj televiziji. Međutim, budući da se prema onima na vlasti nakon ukidanja kapitalizma u DDR-u više ne bi mogli dogoditi zločini, Prodöhl je morao drugačije strukturirati svoje slučajeve. Tako je došlo do toga da su se glavni akteri uglavnom natjecali sa krijumčarima, odbjeglim kriminalcima i prevarantima koji su stigli u zapadni Berlin. Međutim, kada je 1961. izgrađen Zid, to više nije bilo moguće. Nakon devetomjesečne stanke, program je nastavljen s “Zločincima iz DDR-a”. Serija je prekinuta 1968. jer su odgovorne stalno sumnjali da potkopavaju ideale DDR-a.
Što se krije iza slova N i D uklesanih u temelje pravoslavne crkve u napuštenom bugarskom selu Gradište? Tko su i što predstavljaju kamene figure zagonetnih čovječuljaka na njezinim vanjskim zidovima i čiji duh u njoj još uvijek lebdi? Autor Staklene rijeke Emil Andreev jedno je od najvećih imena suvremene bugarske književnosti.
(iliti priča o židovskoj kiti) Susret je zakazan, ali ne samo glavnoj junakinji britkog i bespoštedno duhovitog romana Katharine Volckmer – nego i svima onima koji se ne boje knjiga sposobnih da sve konvencije prodrmaju i okrenu naglavce! U najdelikatnijem trenutku i položaju, dok leži u londonskoj ordinaciji ne videći mnogo više od tjemena doktora Seligmana, mlada će Njemica s njime podijeliti priču svojeg života: furiozan monolog o krivnji i žudnji, tijelu i sramu, ljubavi i svemu onome što se krije iza riječi sloboda. Ali, može li si tu slobodu i priuštiti? Kolika je cijena odmetanja od onoga što se čini neupitnim i zadanim? I kako joj u toj pobuni mogu pomoći jedno neočekivano nasljedstvo i čovjek poput doktora Seligmana? Urnebesni smijeh i smrtna ozbiljnost u prvijencu Katharine Volckmer isprepleteni su toliko vješto da je priču o tragediji povijesti nemoguće odvojiti od fantazija o Hitlerovu pimpeku, a breme despotske obitelji od ljekovitih svojstava vjeveričjih repova. Dok pun subverzivnog smijeha i lude seksualne energije prebire po osjetljivoj tipkovnici 21. stoljeća, roman Zakazano prozni je Molotovljev koktel bačen u bedem krutih identiteta, jedna od najduhovitijih i najzapaljivijih knjiga koje ste u dugo vremena čitali.
Oliver Friggieri bio je malteški pjesnik, romanopisac, književni kritičar i filozof. Vodio je uspostavljanje književne povijesti i kritike na malteškom dok je predavao na Sveučilištu na Malti, proučavajući djela Duna Karma, Ružara Briffe i drugih.
