Odvjetnica iznimnog spisateljskog talenta vodi nas u svijet najmoćnijih svjetskih odvjetničkih tvrtki i razotkriva najmračnije tajne njujorškog visokog društva. Da bi uspjela u najmoćnijoj njujorškoj odvjetničkoj tvrtki, pripravnica Alex Vogel mora biti najbolja od najboljih, uložiti izniman trud i mnogo vremena te znati više od drugih. Ali…to nije dovoljno. Put do vrha korporativne Amerike vodi preko trnovitih mjeseci rada bez odmora, brda droge i alkohola, neobičnih prijateljstava i ekscentričnih seksualnih odnosa. No istinsku okrutnost svijeta velikih odvjetničkih društava i krupnog kapitala, ali i pravila muške igre po kojima je on skrojen, spoznat će tek kad dospije na cilj. Šutjeti? Nikad.
Grafička mapa sa 12 reprodukcija grafika starog Zagreba Vladimira Kirina, s popratnim tekstom i stihovima Vjekoslava Majera. Izrađeno prema originalnoj grafičkoj mapi iz 1925. Mapa sadrži sljedeće reprodukcije: Harmica Dverce Sa tornja Stolne crkve Tkalčićeva ulica Kamenita vrata Sa Štrosmajerova šetališta Pod zidom Rauchova palača Popov toranj Pogled s Lotršćaka na staru katedralu Lotršćak Trg sv. Marka
Ovaj rukopis, napisan 1965. godine, obuhvata teme kao što su politika, diplomatija, ekonomija i bezbednost.
Ostali autori: Zoran Vidaković Vojin Hadžistević Veljko Cvetičanin Dušan Bilandžić Stipe Šuvar Šime Đodan Milan Škrbić Svetozar Vukmanović
Ova sjajna knjiga zasnovana je na jednostavnoj ali zastrašujućoj ideji : ljudska priroda će se promeniti tokom 21. veka jer se inteligencija razilazi od savesti. Nećemo u skorijoj budućnosti uspeti da napravimo mašine koje će imati osećanja poput nas: to je savest. Roboti se neće zaljubljivati jedni u druge (što ne znači da mi nismo sposobni da se zaljubimo u robote). Ali mi smo već napravili mašine – ogromne mreže za obradu podataka – koje mogu razumeti naša osećanja bolje od nas: to je inteligencija. Gugl – pretraživač, ne kompanija – nema sopstvene želje i potrebe. Ne zanima ga šta pretražujemo i naše ponašanje ga ne može povrediti. Ali zato može da procesuira naše postupke kako bi znao šta želimo pre nego što to i sami shvatimo. Sama ta činjenica ima potencijal da promeni značenje onoga što predstavlja čovek. Prethodna knjiga Juvala Noe Hararija, svetski bestseler „Sapiens“, prikazao je poslednjih 75 hiljada godina ljudske istorije kako bi nas podsetio da nema ničeg posebnog niti esencijalnog u tome ko smo. Mi smo samo slučajnost. Homo sapiens je samo jedan od mogućih načina da se bude čovek, evolutivna kontingentnost poput bilo kog drugog bića na planeti. Knjiga se završava mišlju da bi priča o homo sapiensu mogla doći do svog kraja. Na vrhuncu smo sopstvene moći i možda smo dosegli gornju granicu. „Homo Deus“ nastavlja na tu temu kako bi objasnio da nas naša neuporediva sposobnost da kontrolišemo svet oko sebe pretvara u nešto novo.
Poslije rata 1 – Povijest Europe od 1945. – Tony Judt Poslije rata najvažnije je djelo o Europi u razdoblju od kraja Drugog svjetskog rata 1945. do 2005. iz pera jednog od najcjenjenijih povjesničara s prijelaza 20. u 21. stoljeće Tonyja Judta. Ovo je prva moderna povijest o šezdeset dugih godina koje su presudno oblikovale naš kontinent, u njegovu zapadnom dijelu, kao i u zemljama koje su velik dio tog razdoblja provele iza Željezne zavjese. Nastalo na temelju istraživanja na šest jezika, Judtovo djelo provodi čitatelje kroz trideset četiri zemlje u turbulentnom razdoblju političkih i kulturnih promjena započetih Hitlerovim porazom, detaljno objašnjavajući pozadinu povijesnih tijekova koji su doveli do podjele Njemačke i Europe, Hladnoga rata koji se prelamao na europskim leđima, pada Berlinskog zida i rata u bivšoj Jugoslaviji, sve do konsolidacije Europske unije početkom novog stoljeća. Ambiciozno napisano, a lako čitljivo, Judtovo remek-djelo Poslije rata pruža rijedak užitak čitatelju i omogućava nam da bolje razumijemo današnja zbivanja u svjetlu europskog povijesno-političkog nasljeđa. “Briljantno. Knjiga koja se čita trilerskim tempom, a opsegom je enciklopedija.” The New York Review of Books “Iznimno djelo… Napisano tako da odražava puninu života, a način na koji prati male zemlje kao i one velike doslovno je nadljudski; povrh svega, od korica do korica puno je neočekivanih podataka i novih opažanja, ili pak onih već viđenih ali sagledanih u novom svjetlu.” The New Yorker
Svakodnevno svatko od nas doživljava refleksije vezane uz svijet koji nas okružuje. Te i takve refleksije dijelimo s kolegama i prijateljima, ili ih držimo za sebe. Pišući svoje kolumne za Večernji list, Neven Budak koristio je priliku da svoja razmišljanja podijeli sa širim čitateljstvom. Tekstovi prikupljeni u ovoj knjizi vremenski obuhvaćaju razdoblje od jeseni 2003. do kraja ljeta 2005. godine. Budući da započinju kratko prije parlamentarnih izbora, moglo bi se reći da pokrivaju prve dvije godine mandata vlade Ive Sanadera. Međutim, dnevnopolitička zbivanja samo su katkad polazište ovih Budakovih tekstova. Mnogo se češće autor osvrće na različite pojave iz društvena života, iz svijeta medija, civilnog društva, znanosti i obrazovanja. Vrlo često problematizira probleme na relaciji odnosa građanin – država, kritizira birokraciju, upozorava na probleme invalidnih osoba. Napomena : knjiga je otpis iz javne knjižnice, uredna.
S engleskog preveo i pogovor napisao Vojo Šindolić.
Ostali autori: Miroslav Bertoša U drugoj polovici 13. stoljeća Splićaninu Tomi Arhiđakonu maritimno se područje od kvarnerskog otočja do albanskih planina, politički razmrvljeno dominacijom ugarsko-hrvatskih kraljeva i Venecije, još uvijek činilo prirodnom, dalmatinskom cjelinom. U djelu Historia Salonitana piše: Nunc uero Dalmatia est regio maritima, incipiens ab Epyro (…) et protenditur usque ad sinum Quarnarium (…). Stoljeće nakon Tome Arhidakona, Zadarski je mir godine 1358. potvrdio teritorijalnu i političku cjelinu dalmatinskog prostora u korist ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika Anžuvinca (1342. – 1382.) koji je navedeno područje „od polovice Kvarnera do međaša grada Drača ponovno ujedinio u državno-političku zajednicu Regnum Dalmatiae et Croatiae. Dugotrajna dinastička borba između anžuvinskih pretendenata i njihovih pristaša u Ugarskoj i Hrvatskoj otvorena nakon Ludovikove smrti godine 1382. završena je kupoprodajnim ugovorom kojim je Ludovik Napuljski 9. srpnja 1409. godine Veneciji prodao Zadar s kotarom, Pag, Novigrad i Vranu i sva prava na Dalmaciju. U nastavku svoje istočnojadranske kampanje Venecija se koncentrirala na širenje uzduž schiavonskog navigacijskog arhipelaga, koje je za neposredan cilj imalo eliminaciju starih gusarskih pročelja: Kvarnera, Omiša, Makarskog primorja i okolice bokokotorskog zaljeva. Zauzimanjem Krka godine 1480. Venecija je zaokružila Dalmaciju u neprekinutu upravno-političku cjelinu u čijem su se sastavu našle otočke i kopnene dalmatinske komune od Krka do Korčule. Mletačko osvajanje Kotora, Skadra, Ulcinja i Bara početkom 15. stoljeća omogućilo je održavanje naziva Dalmacije južno od Dubrovnika u skladu s bizantskom tradicijom gornje Dalmacije. Nakon što je Venecija godine 1479. izgubila Skadar, a tijekom 16. stoljeća i Ulcinj i Bar, preostalo područje od Boke do Budve počelo se službeno nazivati Mletačkom Albanijom premda je kotorski izvanredni providur koji je njome upravljao i dalje ostao podčinjen Zadru. (…) Tijekom 15. stoljeća Venecija se još nesmetano razmetala Jadranom zahtijevajući kontrolu nad njime i proizvodima njegove istočne obale. Osmanska osvajanja u 16. stoljeću zaustavila su gospodarski i politički razvoj Dalmacije i njezine gradove pretvorila u provincijske utvrde s pogodnim sidrištima za Levant i reprezentativnim ostvarenjima mletačke fortifikacijske arhitekture. Sve one prikupljene i usredotočene snage dalmatinske komune koje su na izmaku srednjovjekovlja počele stvaralački isijavati u velikom kulturnom i gospodarskom razvoju, osmansko je nadiranje i mletački protuodgovor potisnulo u „produženo srednjovjekovlje. Tek je osmansko slabljenje tijekom 17. stoljeća postavilo zahtjev za ponovnim ujedinjavanjem obale i kontinenta. Mletačkim osvajanjima tijekom Morejskog (1684. – 1699.) i Malog (1714. – 1718.) rata dalmatinski se granični prostor proširio u dubinu. Usprkos izlasku u prostor do lanca dinarskih planina, klasična Ovidijeva definicija dalmatinske geografije subdita montane brachia Dalmatia („ispod dalmatinskih planina zaljeva niz) obilježila je dalmatinsku povijest ranoga novog vijeka i težište mletačke akcije na Jadranu. ( iz uvodnog teksta Josipa Vrandečića )
Ostali autori: Nenad Moačanin Željko Holjevac, Nenad Moačanin: Hrvatsko-slavonska vojna krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskoga carstva u ranome novome vijeku Tri knjige pod zajedničkim naslovom Hrvatska povijest u ranome novom vijeku dio su serije Hrvatska povijest koju uređuje Neven Budak, profesor hrvatske povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zamišljeno je da preostale knjige ove prve sinteze hrvatske povijesti budu objavljene do 2011., kada će se pojaviti svezak posvećen najnovijoj povijesti, odnosno razdoblju Republike Hrvatske. Hrvatska povijest ranoga novog vijeka posljednji je put sustavno obrađena prije pedeset godina, pa ovo izdanje popunjava veliku prazninu u hrvatskoj historiografiji. Sve tri knjige popraćene su pregledima literature vezanima uz pojedina poglavlja, te povijesnim zemljovidima što ih je izradio Ivan Jurković (Sveučilište u Puli). Sve tri knjige dostupne su u tvrdom i mekom uvezu, kao što će biti slučaj i s ostalima u seriji. Serija Hrvatska povijest bit će popraćena posebnim nizovima, a prvi će od njih biti Monografije iz hrvatske povijesti. Knjiga Hrvatska i Slavonija autora Nevena Budaka posvećena je povijesti civilne ili banske Hrvatske, ali u uvodu daje pregled povijesti čitavog razdoblje od kraja 15. do početka 19. stoljeća za cjelokupno područje povijesnih hrvatskih zemalja. U nekoliko cjelina autor obrađuje prostor, institucije, društvene i ekonomske strukture i kulturu. Knjiga završava poglavljem o protonacionalnim integracijama. Željko Holjevac (Sveučilište u Zagrebu) i Nenad Moačanin (Sveučilište u Zagrebu) obradili su u knjizi Hrvatsko-slavonska vojna krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskoga Carstva u ranome novom vijeku kontinentalni dio hrvatskih zemalja koje su se našla s obje strane granice dviju velikih carstava: Habsburškog i Osmanskog. Društvena i gospodarska povijest nadopunjene su poglavljima o etnokonfesionalnim prilikama i kulturi krajiškog društva, te o utjecajima islamskog svijeta na pretvorbu onih hrvatskih zemalja koje su se našle pod vlašću sultana. Dalmacija, Dubrovnik i Istra naslov je knjige koju su napisali Josip Vrandečić (Sveučilište u Splitu) i Miroslav Bertoša (Sveučilište u Puli). Josip Vrandečić obradio je Dalmaciju i Dubrovnik, uključivši i kratko poglavlje o Boki, dok je Miroslav Bertoša autor pglavlja o Istri. Oba su autora posvetila veliku pažnju ratovima i njihovom utjecaju na društvo, gospodarstvo i kulturu, a obojica se bave i demogarfskim aspektima prošlosti hrvatskog priobalja.
Hrvatska historiografija posljednjih trideset godina nije uspjela napraviti sintezu hrvatske povijesti, a nakladnička kuća Leykam International to nastoji ispraviti. Projektom niza knjiga o povijesti Hrvatske planira se da u zasebnim izdanjima budu obuhvaćene po jedna regija ili povijesni prostor. Knjiga Hrvatska i Slavonija u ranome novom vijeku prvi je svezak iz šire cjeline Hrvatska povijest u ranome novom vijeku, a posvećena je povijesti civilne ili banske Hrvatske. *** Hrvatska povijest u drugoj polovici 15. st., na izmaku srednjovjekovlja, obilježena je rastućom osmanlijskom opasnošću i pluralizmom vlasti na hrvatskome povijesnom području. Ne samo što je Venecija osvojila najveći dio obale i otoka od Istre do Korčule (posljednji je pod vlast duždeva 1480. potpao Krk) nego su i hrvatske zemlje pod ugarsko-hrvatskim kraljevima bile podijeljene na Kraljevstvo Dalmacije i Hrvatske i regnum Slavoniju, a na krajnjem jugu Dubrovačka Republika nastavila je graditi samostalnost, kolebajući se između vladara u Budimu i Carigradu. Središnji dijelovi Istre bili su u rukama Habsburgovaca, kao i grad Rijeka, a istočni dio savsko-dravskoga međurječja bio je izravno podređen ugarskoj kruni. Dva sabora i dva bana (hrvatski i slavonski) morali su, među ostalim, posvećivati sve veću pozornost obrani od Osmanlija.
Napomena : broširano, neobrezani arci.
Antička umjetnost, Srednjovjekovna umjetnost, Umjetnost renesanse, Moderna umjetnost, Duh oblika Uredili: Ljubo Babić i Slavko Batušić
1. Prokleta avlija 2. Na Drini ćuprija 3. Jelena, žena koje nema 4. Nemirna godina 5.Gospođica 6. Deca 7. Staze. Lica. Predeli 8.Žeđ 9. Znakovi 10. Travnička hronika
Velika vrijednost ovog rječnika je u tome što se u njemu etimologija daje na osnovi mnogih dijalektalnih i povijesnih potvrda i što je povijest riječi često povezana s analognim pojavama u ostalim slavenskim jezicima, u baltoslavenskom i uopće u indoeuropskim jezicima.
Uvod, Vremenski aspekti građe, Filmsko vrijeme, Pokušaj sinteze
