Želio je postati svjetski putnik i istraživač prirode, ali je postao liječnik. Čeznuo je za istraživanjem novog područja – mikrobiologije. Nabavio je mikroskop i uskoro mu je mikroskopiranje postao glavni hobi. Jedan je od osnivača medicinske mikrobiologije. Godine 1882. u Fiziološkom društvu u Berlinu, Koch je iznio vlastitu spoznaju o uzročniku tuberkuloze, patogenom mikroorganizmu štapićastog oblika, koji je po njemu nazvan Kochovim bacilom. Bilo je to revolucionarno otkriće u borbi protiv najopasnije bolesti 19. stoljeća. Također je pronašao uzročnike kolere, ispitivao malariju i afričku bolest spavanja, te uveo liječenje kininom. Godine 1905. dobio je Nobelovu nagradu za medicinu. Dokazao je da su uzročnici bolesti živi mikrobi. Otkrio je postupke za uzgoj i proučavanje bakterija te suzbijanje mnogih zaraznih bolesti. Uveo je laboratorijski uzgoj bakterija na hranjivoj podlozi. Razradio je postupke bojanja bakterijskih stanica.
Autobiografski zapisi (1924-1942)
1. Neko je oklevetao Hegela 2. Bekstvo na Helgoland 3. Ljubavne ispovesti Sofije Malovrazić 4. U Andima Hegelovo telo 5. Mihaelov povratak Mariji 6. Kako uništiti Beograd
Dela: 1. Carica Mara 2. Mehmed – paša Sokolović 3. Karađorđe 4. Hajduk Veljko 5. Toma Vučić Perišić 6. Veliki gospodar (Miloš Obrenović) 7. Knez Mihailo
Majmun i naočari Žubor života Lica i krajolici Srebrna cesta Noćno iverje Pisma iz provincije
Luka Levadski, slavni ukrajinski ornitolog, profesor emeritus zoologije, rođen je na dan kada je umrla Martha, posljednja predstavnica vrste golub selac. Bilo je to zlokobne 1914. Sada ima 96 godina. Rođen je u ondašnjoj Istočnoj Galiciji, tada u Austro-Ugarskoj Monarhiji, kao dijete grofovskog lugara, samoubojice, i bečke ornitologinje. Nakon Prvoga svjetskog rata to područje postaje Druga Poljska Republika. Uoči Drugoga svjetskog rata majka Levadskog poziva da prekine studij u Lavovu i da se s njom skloni u Čečeniju. Sovjeti ih odande deportiraju u centralnu Aziju gdje rade u kolhozu. Upoznajemo ga u trenutku kada mu liječnik priopći da ima rak pluća. Nakon početnog šoka odluči da nikakva kemoterapija ne dolazi u obzir te da će svoje posljednje dane provesti u luksuzu i potrošiti cijelu ušteđevinu koju godinama nije dirao. Cijeli je život živio skromno, posvećen radu, u malom stanu prepunom knjiga, a jedini je luksuz upoznao prije osam godina kada je u Beču odsjeo u najskupljem hotelu, “Imperijalu”, povodom kongresa o grivastom ibisu kojega je upravo on vratio u domovinu i zbog toga stekao velike zasluge. No Beč nije samo mjesto luksuza, on je i grad njegova djetinjstva, kamo su se majka i on sklonili k njenim tetkama za vrijeme Prvoga svjetskog rata. Tu je razvio svoju prvu veliku ljubav – ljubav prema glazbi.
Priča o duhovima studija je o raspadu braka, nepremostivim daljinama i sumnjama koje dodatno ruiniraju već posrnulu bračnu zajednicu. U središtu razvaline nalazi se sredovječna nastavnica klavira Anne i njezin duhom odsutan suprug Thomas, organizator filmskih festivala. Priča je ispričana gotovo u cijelosti s njezina stajališta intuicije koja predosjeća da je Thomas prekršio davno dano obećanje vjernosti i predanosti. U tom trenutku otvara se nova dimenzija stvarnosti, iluzorna inačica, u kojoj Anne zamišlja pa onda i primjećuje prisutnost njegove ljubavnice u njihovu stanu, kako nastanjuje i koristi prostor koji Anne smatra svojim. Nakon posla Thomas tiho ulazi i zatvara se u svoju sobu, bez pozdrava ili potvrde da je primijetio Anneinu prisutnost. Ta fizička odvojenost i zatvaranje vrata simbol su odnosa u kojem partneri žive odvojenim životima. Oni samo nastanjuju isti prostor, ne dijele ga.
Roman o fanatiku opsjednutom misijom da “popravi svijet” tako da mu vrati mističnu pobožnost kemijskim putem, dovodeći pritom zabačeno vestfalsko selo na rub katastrofe. Pripovjedač u prvome licu, liječnik kojemu saznajemo samo prezime – Amberg – budi se teško ozlijeđen u bolnici njemačkoga grada Osnabrücka. Utvrđuje da ima prostrijelnu ranu od metka i ozljedu glave za koju se poslije prisjeća da je nanesena mlatom za žito. Bolničarka što bdije nad njim i primarius zadužen za njegovo liječenje nepoznati su mu, ali zato mu je poznat čistač koji također nosi trag zaliječene ozljede i primariusov asistent – s njim je zajedno radio na biološkome institutu. I dok se Amberg postupno prisjeća neobičnoga i složenog tijeka događaja s početkom prije pet tjedana, dvojica liječnika usrdno ga uvjeravaju da je sve to samo umišljaj i da zadobivene ozljede potječu od naleta automobila pred kolodvorom u Osnabrücku. No u Ambergovim sjećanjima važno mjesto zauzima i tajanstvena lijepa žena s nadimkom Bibiche, ali i barun Malchin, ekscentrik koji tvrdi da je u svojim eksperimentalnim istraživanjima uspio stvoriti supstancu koja može pobuditi gorljivi žar mistične vjere. Ta kemijska supstanca povezana je s epidemijom biljne bolesti poznate pod nazivom “snijeg svetog Petra”
U prvome su vrtu rasle datuljine palme. Pčele su punile saća u košnicama, a šafran nudio svoj plod. Neka prvo jelo bude začinjeno vino, i neka ga bude dovoljno da svi u njega urone pehare. Neka Gozba počne… Godina je 1625. Oko kolibe na osami razdražena gomila vitla bakljama i zaziva vješticu i njezina sina. Dok se iza njih viju dim i plamenovi, Susan Sandall pronalazi put među prastarim stablima Buccline šume, otvara Knjigu i jedanaestogodišnjem Johnu predaje njegovo najdragocjenije nasljedstvo – priču o drevnoj Saturnovoj gozbi, koja se u tajnosti slavi već generacijama… Tako počinje uzbudljivi, bogati i senzualni Norfolkov roman o Johnu Saturnallu, siročetu koje se od kuhinjskog momka uzdiže do najvećega kuhara svoga vremena. Stranice burne engleske povijesti John će ispisati na svoj način – hranom, a u kuharici njegova života naći će se mjesta za godine obilja i za godine rata, za veličanstvene bankete i za stratišta. Mladić “s demonom u dnu grla”, koji je kuhao za moćnike i siromahe, a hranom stjecao poštovanje i zavist, pomoću nje će spoznati i ono najvažnije – okus prave ljubavi, no da bi ga sačuvao, morat će ustati protiv drevnog proročanstva i ispuniti zavjet koji je dao majci: morat će sačuvati Gozbu. Gozba Johna Saturnalla Lawrencea Norfolka svojim će jelima i slastima čitatelju učiniti ono što je Süskindov Parfem činio mirisima: natjerat će ga da ih osjeti, poželi, i da s njima putuje kroz stoljeća.
Ljubav i osveta. Džo Sloun je zanesen lepotom misteriozne Tehan. Istražujući nepoznate predele Tahitija i ondašnje ljude postaje blizak sa francuskim slikarom Gogenom. Ipak, Džo ima samo jednu želju – da neko bude kažnjen za ubistvo njegovog najboljeg prijatelja. Da li će mu umetnik pomoći da se osveti? Možda je Gogen samo još jedno prokletstvo Dimnog Ogledala, božanstva koje je Slouna progonilo čitavog života.Oživljavanje dela poznatih majstora slikarstva posredstvom uzbudljivih prica, koje dočaravaju pojedinačna dela, nova je biblioteka SUSRETI S UMETNOŠĆU izdavačke kuće Evoluta. Ona upoznaje čitaoce sa stilovima, tehnikama i uticajima velikih slikara, među kojima su Van Ajk, Leonardo da Vinči, Pol Gogen frida Kalo, Tuluz Lotrek.
Kamen u odronu smatra se katalonskim modernim klasikom, koji je prvi put objavljen 1985. Početkom 20. stoljeća trinaestogodišnja Conxa napušta svoje rodno selo u Pirinejima zbog neimaštine svoje obitelji i odlazi živjeti s tetkom koja je imućna i nema djece. Iako joj se isprva slama srce i teško joj pada odlazak od obitelji, tetka i tetak dobri su prema njoj i ona zavoli svoj novi život. Imaju veliko imanje i brinu se o zemlji i stoci. Conxa stasa u mladu djevojku te pronalazi ljubav s Jaumeom, zidarom i tesarom iz susjednog grada, udaje se za njega i osnuju obitelj. Međutim, njihov će život, kao i život brojnih drugih Španjolaca, osujetiti Španjolski građanski rat. Smješten u ruralnu Kataloniju u povijesnom razdoblju koje se proteže od početka do šezdesetih godina 20. stoljeća, Kamen u odronu intimna je ispovijest žene koja se prisjeća svog životnog puta, a istovremeno je i živopisan prikaz svakodnevnog života i običaja katalonskog sela te političkih previranja koja utječu na živote običnih ljudi. Roman je osvojio prestižne katalonske književne nagrade Prudenci Bertrana i Serra d’Or.
Roman Un’altra cosa Gianne Manzini istražuje složenosti identiteta, sjećanja i ljudskih odnosa. Protagonistica kreće na put samootkrivanja, razmišljajući o svojim prošlim iskustvima i kako ona oblikuju njezinu sadašnjost. Kroz bogatu sliku i introspektivnu prozu, Manzini hvata emocionalnu dubinu svojih likova, otkrivajući ranjivosti i snage koje su inherentne njihovim interakcijama. Naslov, koji se prevodi kao Nešto drugo, sažima bit istraživanja nijansi života i često neizrečenih misli koje prate osobna iskustva.
Do trenutka kad je g. Pollock natjerao i posljednjeg dječaka da pročita dio Ustava na irskom i marno im ispravljao naglaske i izgovor, brat Kennedy je već nestrpljivo čekao pokraj vrata. Za domaću zadaću je g Pollock nasumce odabrao pitanja s kraja lekcije koju još nisu ni započeli, a zatim pretjerano ljubazno zamolio brata Kennedyja da uđe. Bez da ga je pogledao, brat Kennedy spustio je svoje latinske priručnike na stol, otišao do prozora i prekrižio se. Dječaci su umorno ustali i mahali rukama ispred lica. „Ave Maria, gratia plena“, započeo je brat Kennedy. Zastao je i okrenuo se dječacima što je značilo da trebaju ponavljati. Promumljali su nešto što je zvučalo kao „Ej Marija grasa zapljena.“ Irska je zemlja duge i ponosite europske katoličke tradicije. Jedan od stupova te tradicije jest crkveno obrazovanje. Ono je u Irskoj i danas gotovo u cijelosti pod patronatom Katoličke crkve. Irsko društvo prošlo je krajem prošlog i početkom ovog stoljeća svojevrsnu katarzu otkrivanjem mnogih slučajeva zlostavljanja u vjerskim, odgojnim i obrazovnim institucijama koje je vodila Crkva. Kevin Holohan napisao je roman o tome kako je izgledalo osnovno školovanje prije te katarze. Braća na okupu crna je satira o crkvenoj školi Braće Božjeg nagovora za potrebite dječake, dikensovskoj instituciji u raspadu, koju vodi bulumenta ekscentričnih, neuravnoteženih, a često i nasilnih redovnika. Školska reputacija nezaustavljivo propada i braća žeđaju za čudom, koje bi prometnulo njihovog osnivača, Velečasnog Saorseacha O’Rahilyja, u sveca. Holohan je ozbiljnoj temi pristupio iz satiričnog ugla i na taj način približio čitatelju kulturu i običaje koji su dopustili da zlostavljanje u crkvenim institucijama desetljećima prolazi bez ikakvih sankcija.
Tijekom svoga kratkog i intenzivnog života Canek Sanchez Guevara, unuk legendarnog Chea, gotovo u tajnosti stvorio je ovo djelo, koje je svijet osvojilo tek nakon njegove nedavne smrti. Raskrinkavanje Kubanske revolucije kao beskonačne, monotone vrtnje, razobličavanje ideala što se izlizao poput prečesto pokretane ploče, u trideset tri kratka poglavlja/okretaja pred nama će počiniti Guevarin bezimeni junak, kotačić u državnom aparatu, koji jednoga dana, naizgled ničim izazvan, odjednom zastaje i otkazuje poslušnost. Samac, crnac, opsesivni čitač i samotni šetač, izgubljen u tropikalizmu i progonjen morom o isljednicima te snom o bijegu, on je krivi čovjek na krivome mjestu, ali baš takav – najbolji svjedok kojega smo mogli poželjeti. 33 okretaja nije samo izvrstan povijesni roman – to je i potresno svođenje osobnog računa, obračun između vizije revolucije u koju je vjerovao Ernesto Che Guevara i one koju je, krajem prošloga stoljeća zajedno s ostatkom Kubanaca, živio njegov unuk. Nova u nizu revolucija. “Istinski roman. Kratak roman. Brz roman. Manje od dva sata čitanja. Kraće od boksačkog dvoboja. Žešće od borbe stoljeća…” – La Cause Littéraire
Bahami, 1941. Udovica Lulu Randolph stiže u Nassau istražiti guvernera i njegovu suprugu za njujorški društveni časopis čiji čitatelji imaju nezasitan apetit za vijestima o vojvodi i vojvotkinji od Windsora. Ispod sjaja braka Wallis i Edwarda krije se ružna, pa čak i izdajnička stvarnost. Usred svega stoji Benedict Thorpe, zgodnI znanstvenik ogromnog šarma i mutne nacionalne odanosti. Kada Nassauov najbogatiji čovjek bude ubijen u jednom od najozloglašenijih slučajeva stoljeća, Lulu kreće na putovanje kako bi otkrila istinu koja stoji iza zločina. Priče dviju nezaboravnih žena upletene su u ovaj izvanredni ep o žrtvi, ljudskoj ljubavi i ljudskoj hrabrosti, postavljenoj protiv šokantnog istinskog zločina … i uspona i pada legendarnog kraljevskog para.
Glavni junak novele Slučaj Aziz-Bega, koja je već postala kalsično djelo turskog stila pripovijedanja, a autorici Ayfer Tunc donijela mnogo čitalaca, profesionalni je svirač tamburice. Autorica nam oslikava čovjeka koji je vođen svojim strastima, preduvjerenjima, očekivanjima kroči kroz život. Uvodi nas u njegov svijet, svijet svirača tambure, velikog muzičara zaljubljenika u svoj grad Istanbul, iz kojeg uvijek iznova crpi svoju snagu. Aziz tako prestaje biti lik, postajući stanovnikom svakog grada, prolaznikom svake ulice.
Povijesni roman Kratkotrajna odgoda cijenjenoga turskog pisca Rehe Çamuroglua temelji se na neuspjelom pokušaju atentata 1905. godine i rasvjetljava posljednje dane Crvenog Sultana i Osmanskog Carstva, kao i zakulisne političke igre i njihove posljedice. Monsieur Charles sa suprugom Annom početkom 20. stoljeća iz Belgije bježi u Istanbul, ne bi li ondje krenuo ispočetka. Kao stručnjaku za eksploziv, ponuđeno mu je da izvede atentat na Abdulhamida II., turskog Crvenog Sultana. Charles obećava supruzi da će mu to biti posljednja misija te je na koncu uspije uvjeriti u to da će od zarade moći živjeti mirno i bezbrižno. Dok monsieur Charles priprema atentat, tajna služba doznaje da je sultanov život ugrožen pa mu predlažu da se rjeđe pojavljuje u javnosti. Događaji izmiču kontroli… Roman je pisan klasičnim stilom i predstavlja najljepše napisane stranice suvremene turske literature.
Utemeljena na istinitoj priči zaboravljenog heroja Pina Lelle, Pod grimiznim nebom je epska priča o hrabrosti mladog čovjeka u mračnim špijunskim vremenima Drugoga svjetskog rata. Roman Marka Sullivana Pod grimiznim nebom, smješten u Milano i okolicu u vrijeme zadnjih dviju godina Drugoga svjetskog rata, temelji se na istinitoj priči Pina Lelle, koji se tada, kao sedamnaestogodišnji mladić, nenadano našao okružen svijetom špijunaže, patriotizma i ljubavi. U ovaj napeti špijunski triler Sullivan je upleo brojne detalje o životu tijekom rata – uključujući stradanje Židova i ostalih koji su pali u ruke Nijemaca te stalnu napetost i strah u kojem su Talijani živjeli dok je oko njih bjesnjela bitka za Italiju, uz sve češća bombardiranja Saveznika koji su se približavali Milanu. Nasuprot ratnim strahotama Sullivan postavlja ljubavnu priču Pina i Anne, koji i dalje vjeruju u bolju budućnost i njezine bezgranične mogućnosti unatoč užasu koji ih okružuje. Napeta priča o junaštvu i tragediji, roman Pod grimiznim nebom poput jedne je od onih ikoničkih crno-bijelih fotografija iz Drugoga svjetskog rata: priča o životu malog čovjeka koji je bitno utjecao na velike događaje. Andrew Gross, autor bestselera New York Timesa
Češka i Mongolija udaljene su više od sedam tisuća kilometara, no to golemo prostranstvo na dah je skratila Petra Hůlová. Ova je mlada i brojnim nagradama istaknuta češka autorica u romanu Sve ovo pripada meni radnju izmjestila u rijetko naseljeni azijski prostor: dijelom u mongolsku stepu, a dijelom u Ulan Bator. Kraj je 20. stoljeća, pusta se stepa prostire dokle pogled seže, a u jurti, usred ničega, živi obitelj nomada. Djetinjstvo mlade Dzaje obilježeno je čuvanjem koza i brigom za mlađu sestru Ojunu koje ona prekida odlaskom u glavni grad kod tetke, ne bi li pronašla posao i okušala sreću izvan jalove stepske pustoši. No grad joj ne donosi ništa dobro, a uskoro u isti vrtlog nesreće, nasilja i beznađa upada i njezina sestra Nara. I taj se začarani krug obiteljskih intriga i posrnuća nastavlja dalje… Ovaj izuzetan roman i jedan od temeljnih unutar novog češkog vala u kojem su fokusi pisaca usmjereni na izmještene kulturne i geografske sredine nastao je kao posljedica autoričina studija kulturologije te mongolskog jezika. Petra Hůlová otvorila nam je vrata nepoznatog svijeta i stvorila djelo iznimne snage, koje i pored naglašeno sumornog tona i opipljivo turobne atmosfere hrabro, gotovo drsko progovara o položaju žena, socijalnim razlikama te ksenofobiji i šovinizmu kao duboko utisnutim društvenim pečatima. Pored smjele dekonstrukcije ‘drugosti’ koja se poput paukove mreže širi društvenom zbiljom, sraza ruralnog i urbanog, Hůlová prodire u dnevni ritam nomadskog života jednako snažno i autentično kao i u nasilnost glavnog grada koja straši. Nemoguće je zaboraviti ovo djelo koje nam udaljeni svijet približava na korak, a peteročlani ženski nomadski zbor filigranski secira pokazujući nam ga u svoj njegovoj punoći, ali i tragičnosti.
Harry i Michel žive u podrumu luksuzne apartmanske zgrade i zadatak im je da čuvaju stanare. Što se događa u svijetu izvan podruma, je li ga zahvatio rat ili neka druga katastrofa, oni ne znaju. Dva čuvara znaju samo da ne smiju napustiti svoje stražarsko mjesto, jer njihovu predanost nagradit će Organizacija, a njihov je cilj postati najbolji u Organizaciji, dio elite. Ništa ne može poremetiti njihovu rutinu ni pozornost. Ali jednoga dana Organizacija pošalje trećega čuvara. Tko je on, kakve vijesti donosi izvana? U nizu kratkih poglavlja savršeno preciznim rečenicama Peter Terrin uvlači nas u svijet u kojem nema mjesta emocijama ni predahu, u svijet uniformiranih gdje je dužnost jedina sveta i nepovrediva. Čuvar je roman u kojem su strahovi suvremenog svijeta ocrtani jednako suvereno kako je Kafka pisao o paranojama svoga vremena.
Svjetlo za duhove. Drevno praznovjerje među ljudima od pozornice. Kada kazalište utone u mrak, jednu se svjetiljku uvijek mora ostaviti upaljenu, kako bi duhovi mogli izvoditi vlastite komade. Godine 1907. u dublinskom kazalištu Abbey susreće se dvoje ljudi čija će veza protresti grad šaptom i glasinama. Molly Allgood mlada je, lijepa i buntovna glumica skromna podrijetla, ali s talentom i snom o slavi. Ne nedostaje joj udvarača, ali iza zastora svoga života uvest će samo jednoga, pjesnika i mučaljivoga genija Johna Syngea. No između sredovječnog pisca i glumice ne stoji samo razlika u godinama, staleškoj pripadnosti i vjeroispovijesti – njihovoj turbulentnoj, ponekad okrutnoj, a ponekad nježnoj vezi protive se obje njihove obitelji, društvo i, konačno, sudbina sama. Dok, mnogo godina poslije, luta zimskim Londonom i rukama starice prebire po svome albumu s uspomenama, Molly iznova budi duhove – rasplamsava dva iznimna života i strast koja ih je pokretala. Predivna predstava sjena koju nam donosi Irac Joseph O’Connor, jedan od ponajboljih europskih pisaca današnjice, ljubavna je priča zasnovana na istinitim događajima, a svjetlo ovoga romana sačuvalo ju je od zaborava.
Ovaj roman nije prošao nezapažen: preveden je na dvadesetak jezika, a zaradio je i prestižnu Commonwelth Writers Prize. Naglasimo da je Eukaliptus ponajprije dokaz da ljubavni roman nije stvar prošlosti – bez oštrih rubova, fluidan, klizav, prepun finih književnih trikova, mutnih značenja, retardacijskih elemenata, a opet lako čitljiv.
