Oznaka:

Sloboda : odvažnost da budete svoji

Iz knjige Sloboda: odvažite se da budete svoji, naučite kako biti slobodan pomoću filozofije jednog od najvećih duhovnih učitelja dvadesetog stoljeća. U knjizi Sloboda, Osho ističe tri stadija slobode. Prvi je sloboda od, to jest, sloboda koja proizlazi iz odbacivanja onoga što naziva psihološkim ropstvom, nametnutim izvana od strane roditelja, društva ili religija…

Glavni grad

Ovo je priča o jednom kontinentu, jednom gradu i njegovim stanovnicima, koji traže svoj put kroz zbrku 21. stoljeća. Ovo je briljantna i silno zabavna satira, kriminalistička priča i komedija običaja… I nipošto na kraju: ovo je lov na jednu misterioznu svinju. Sada je sigurno: prvi veliki roman o Europskoj Uniji napisao je Robert Menasse! Pet junaka i pet priča što se u nagrađivanom bestseleru Glavni grad maestralno isprepleću na ulicama Bruxelessa vode nas u samo srce europske političke jave i europskog političkog sna. Čemu (podsjetimo se) Unija? Kako se događa svojim građanima? Što su njezine slabosti, a što njezina snaga, i kako se u njima ogledaju povijest, sadašnjost i budućnost svake od zajednica kojima pripadamo? Pristigli sa svih strana Staroga kontinenta, noseći svako svoje nasljeđe jezika, vjere, nacije, klase, svjetonazora i iskustva – Menasseovi junaci unose ih u grad u kojemu se kali neka nova Europa. Kakvi će (a i svi mi skupa s njima) izići iz toga kotla? Prodorni pogled jednog od najznačajnijih suvremenih pisaca njemačkog jezika ni na trenutak ne skreće, niti oprašta: Menasseov talent, znanje i razorni humor u Glavnom gradu podarili su nam satiru najviše kvalitete, izvanredan roman koji nam nije mogao stići u bolji trenutak.

Dječak kakvog nema

Gospođica Ona Vitkus živjela je povučenim i ni po čemu iznimnim životom, s pomno skrivenim tajnama i mukama. U svakom slučaju tako je bilo dok nije naišao on, čudnovati dječak opsjednut Guinnessovom knjigom rekorda, poslan da joj svake subote pomaže oko kuće. Ona ima 104 godine, on samo 11. Dječak svojom znatiželjom i zaraznim zanosom razbija njenu pomalo čangrizavu, nepovjerljivu čahuru i uspijeva je natjerati da govori o sebi, da se prisjeti dalekih litavskih korijena, pa čak i da pokuša oboriti rekord »najstarijeg vozača s valjanom vozačkom dozvolom«. I malo pomalo, premda se u drugom stoljeću života nije nadala novim prijateljstvima, Ona shvaća da je potpuno očarana tim dječakom. Rastuži je kad se on jedne subote ne pojavi. Ni one poslije. Naposljetku joj na vrata pokuca nepoznati muškarac. Quinn, dječakov otac, došao je dovršiti posao koji je započeo dječak…

Prirodoslovlje, Knjiga IX., O vodenim bićima

Knjiga O vodenim bićima prvi je cjeloviti dvojezični latinsko-hrvatski prijevod IX. knjige „Prirodoslovlja“, u kojoj Plinije Stariji kroz 88 poglavlja donosi opise različitih dijelova morskoga svijeta: riba, školjaka, puževa, ježinaca, rakova i dr. Uključivši u prijevod i odabrane ulomke iz XXXII. knjige, urednica i prevoditeljica Inge Belamarić omogućila je čitatelju potpun uvid u Plinijev svijet vodene zoologije i sve ono što je on s njome povezao, popraćeno mnoštvom slikovnih prikaza. Knjiga je opremljena opsežnom uvodnom studijom, bogatim komentarima, kazalom autora koje donosi Plinije uz njihovu kratku biografiju, zatim latinsko-hrvatskim i hrvatsko-latinskim kazalom vodenih bića te kazalom vlastitih imena.

Sve ću ti oprostiti

Zbirka pod nazivom Sve ću ti oprostiti sastoji se od tri duže novele čija se poveznica očituje već u naslovnoj sintagmi koja je značenjski prisutna u sve tri pripovijesti koje čine ovu knjigu. Priče su locirane u tri vremenska razdoblja u rasponu od pedesetak godina i govore o teškom životu u Slavoniji. Svaka od novela nosi naslov po glavnom liku koji kroz mukotrpno probijanje kroz život, zlostavljanja najbližih ili okoline, pokušava zaboraviti nepravdu koja mu je nanesena i oprostiti. Sve tri novele tematski su određene oko pogrešnih ljubavnih izbora koji je kako saznajemo i najvećim krivcem tragedije Matijevićevih likova. Pa ipak, bez obzira što je riječ o ljubavnom zapletu, autor svoje likove vodi kroz radnju bez sladunjavosti i sentimentalizma svojstvenih trivijalnim ljubavnim romanima. U prvoj od spomenutih novela pod nazivom Mara, Matijević donosi književnu interpretaciju događaja koji su se stvarno dogodili negdje pedesetih godina u njegovom rodnom mjestu prateći ta zbivanja kroz vizuru djevojke Mare od njenog djetinjstva pa sve do duboke starosti. Središnja pripovijetka Liza također prati život žene koja iz rodne Slavonije s obitelji odlazi trbuhom za kruhom u daleku Kanadu. Nakon početnih nesnalaženja i teškog života u tuđini upoznaje budućeg muža, također Hrvata i s njim zajednički nastavlja život, pri tom nikada ne zaboravljajući svoju rodnu grudu. Završna i literarno najambicioznije napisana novela ove zbirke pod nazivom Mata govori o složenim međunacionalnim odnosima i raspadu braka uslijed ratnih događanja na istoku Slavonije.

Utjeha noćnog neba

Utjeha noćnog neba je drugi dio romaneskne trilogije Dževada Karahasana posvećene Omaru Hajjamu, velikom perzijskom matematičaru, astronomu i pjesniku. Dok je prva knjiga, Sjeme smrti, tematizirala život mladog Hajjama koji tek započinje znanstvenu i umjetničku karijeru, u ovoj knjizi je on predstavljen na vrhuncu uspjeha: doživio je velika priznanja kao autor novog kalendara, za koji mnogi autoriteti tvrde da je najbolji i najprecizniji dotad. To mu osigurava status dvorskog astronoma i velike prihode. Zasnovao je i sretnu obitelj, doživljava i osobnu sreću. Međutim, u državi započinju nemiri: pobunjenici otkidaju velik dio carstva i osnivaju posebnu državu. Nekoć moćno carstvo potresaju dvorske spletke; pojavljuju se i terorističke skupine, ispočetka pod kontrolom vezira, ali koje se potom osamostaljuju. Karahasan pokazuje kako su se upravo u Hajjamovoj eri začeli mnogi fenomeni koji će nas pratiti do naših dana (terorizam, fundamentalizam, pokušaji da se u formi države ostvare komunističke ideje). Istodobno prati i junakov intimni život koji sve više poprima tragične dimenzije. Rasulo u državi i obiteljski slom, povod su mnogobrojnim refleksijama Hajjamovim/Karahasanovim o povijesti, o ulozi nužnosti u povijesnom toku, o mogućnosti spoznaje, o individualnoj slobodi i njezinim ograničenjima. Sve te refleksije artikuliraju se u nizu filozofskih mikroeseja. Ovaj se roman odlikuje vrhunskim stilom i velikom erudicijom, na zanimljiv način spaja tradiciju i mudrost Istoka s duhom Zapada; Karahasan doista (što su primijetili mnogi kritičari na Zapadu) u suvremenoj europskoj književnosti preuzima ulogu pisca koji ponajbolje u svojem djelu amalgamira pozitivna kulturna iskustva tih svjetova u kojima mnogi prepoznaju samo nepremostive razlike.

Dante

Santagata ostavlja pred čitateljem potpuno otvorenu perspektivu, nikada ne docira niti donosi krajnje zaključke, osim kad upozorava na Danteovo upravo „revolucionarno“ razmicanje misaonih i književnih postupaka, gotovo nezamislivo u srednjem vijeku. Strindberg je krajem XIX. stoljeća predvidio kako će buduća književnost biti potpuno autobiografska, pisat će se u „ja-formi“ i svaki će roman zapravo biti biografski. I bez obzira na to što je svojim proročanstvom više-manje pogodio, danas je, zahvaljujući Santagati, jasno kako je ponovno „otkrio“ već davno otkrivenu Ameriku. Cijela je „Božanstvena komedija“ velika i nedostižna autobiografija. Putovanje je bilo obavezna forma medievalne književnosti pa stoga često i banalizirana. Dante ga je nalazio svuda oko sebe, u hagiografijama, prikazanjima i brojnim sličnim svjetovnim i sakralnim djelima te je dugo od njega bježao glavom bez obzira, utječući se stilnovistima, Amoru i skladanju soneta i kancona u slavu Beatrice. Vjerojatno bi takvim i ostao, izuzetno marljiv i obrazovan filozof, nadahnut pjesnik i tvorac prve pjesničke autobiografije u europskoj književnosti (La Vita Nuova), da mu se u životu nije dogodio strašan lom. Baš kao i Dostojevski, šest stoljeća poslije, koji bi, da nije bio osuđen na smrt i dospio pod vješala, vjerojatno ostao „napuhanim mjehurićem“ ruske književnosti, kako ga je dotad nazivao Turgenjev, tako je i Dante, osuđenik na smrt, morao u izbjeglištvo, morao je prihvatiti i na nov način osmisliti putovanje te od samoproglašena ljubavnog vizionara postati istinskim putnikom-prorokom. I od toga je „La Divina Commedia. Osobnom osjećaju časti pridružit će se čast i slava među potomcima: „Komedija će odvesti Dantea u budućnost prema kojoj će izgnanstvo na koje su ga osudili suvremenici biti puka sitnica. Prema kraju „Raja Dante se nada, pa čak je i uvjeren u to da će mu se u Firenci javno odati počast kao pjesniku-proroku na pučkom jeziku. U svom San Giovanniju on će biti okrunjen kao pjesnik, no postoji i jedan nezanemariv detalj: povratak u Firencu, ako se ikad zgodi, zgodit će se isključivo zbog njegovih, Danteovih zasluga; „tor” mu ne može vratiti nikakav papa, car ni moćni gospodar, nego samo spjev.

O zlatu, ljudima i psima

Godina je 2084. Svijet je to bliske i nimalo lijepe budućnosti, poharan ratovima, apokaliptičan i beznadan, svijet koji je u svojoj novoj knjizi opisao ponajbolji suvremeni pisac naših prostora Josip Mlakić. Njegov svijet obuhvaća prostor današnje Bosne i Hercegovine u toj budućnosti, nakon niza ratova, čvrstim, opasanim granicama podijeljen na tri države, tri staništa za tri naroda. Svijet kojim lete dronovi, a ljudi najčešće putuju pješice. O zlatu, ljudima i psima triptih je o beznađu i potrazi za nadom tamo gdje ona ne postoji. U svakom dijelu Mlakić precizno opisuje svijet u kojem čovjek nije čovjeku vuk, već podivljali pas. U njemu nema nade, no ipak je svaki od njegovih junaka traži, bez obzira na to je li riječ o starcu, hrvatskom ratnom veteranu, koji naivno misli kako će njegov vođa, mesija, izliječiti njegova retardirana sina, ili pak o dječaku Mirzi koji slučajno preživljava diverziju kod spomenika velikome muslimanskom vođi i uspijeva se dokopati odavno odbjegla oca koji uzaludno traži i ispire zlato, ili o regrutu Petru koji odbija izvršiti besmisleno ubojstvo, da bi upravo zbog toga bio primljen u vojnu elitnu jedinicu koju vodi Pukovnik. Svaka slika u knjizi O zlatu, ljudima i psima savršeno ocrtava pesimističan i razoren svijet budućnosti, koji je pak samo alegorija i do krajnjih granica dovedena naša sadašnjost.

Tvoja priča zvuči suludo

Zbirka priča „Tvoja priča zvuči suludo“ sastoji se od dvadesetak priča koje su međusobno neovisne, no povezuje ih obraćanje tinejdžerskoj publici, jer glavni junaci svake priče su tinejdžeri, mlađi i stariji. Teme koje se u pričama obrađuju, suvremene su i tu kraj nas (i tinejdžera), od odnosa prema roditeljima, starijima, zaljubljenosti, empatiji, kolegijalnosti i u školi i van škole, odnosu prema novim tehnologijama, pravdi, pa i politici. Jer, ne zaboravimo kako su mladi ljudi mudri ljudi, te ovoj zbirci ne pada na pamet dociranje, već vesela i kritička obrada stvarnosti, svijeta koji okružuje i njih i autoricu, a koja je proživjela i preživjela 4x tinejdžersko doba. Sve priče su podjednake duljine tako da se postiže određeni ritam poentiranja, taman toliko koliko je mladom čitatelju drago da primi čitalačku infuziju a koja sadrži sve odlike kratke priče. Zbirka „Tvoja priča zvuči suludo“ ocijenjena je kao vrijedna i prije dovršetka, a to je moguće zaključiti jednim dijelom i po tome što je ista i njena autorica dobila stipendiju ministarstva kulture za pisanje ovog djela.