Maroko 1968. Obitelj Belhaj uspješna je i prosperitetna. Otac Amine vodi obiteljsko gospodarstvo te privlači mnoge žene, njegova supruga Mathilde naizgled je uspješna, ali duboko je nesretna, a njihova djeca, međusobno toliko različita, traže sebe i svoj put. Aicha, snažna i marljiva, odlazi iz Maroka studirati medicinu u Francusku, domovinu svoje majke, a njezin brat Selim udaljit će se od obitelji i pridružiti koloniji europskih hipija koji dolaze u Maroko kako bi iskusili slobodnu ljubav i otvorili vrata uma. Aicha i Selim svoje ja traže u tzv. olovnim godinama nakon dekolonizacije. Kolebaju se između oslobođenja od okova tradicije i nastavka života više srednje klase, između kompromisa i ideala svoje generacije. Stalno bivajući drugima, te u obje svoje domovine trpeći prikriveni rasizam i osjećaj napuštenosti, proživljavaju sve strahove i uzbuđenja baby boomera. Trebaju napraviti najvažniji korak: shvatiti tko su te u kojoj i kakvoj zemlji mogu i žele živjeti, tko su im prave ljubavi i što ih očekuje u životu. Gledajte kako plešemo – drugi dio svjetske uspješnice U zemlji drugih autorice bestselera Uspavanka i U vrtu čudovišta Leile Slimani – roman je o ludim 1960-ima, o njihovu odjeku u cijelom svijetu, o oslobađanju od stega prošlosti, o istraživanju seksualnosti… Oslanjajući se na inspirativnu povijest i priču vlastite obitelji, Leila Slimani ispisala je veličanstvenu kroniku neumorne ljudske i nadasve ženske potrage za slobodom i samospoznajom.
Trudna Saffron Cutler sa svojim će se dečkom Tomom useliti u dugo priželjkivani dom u Beggars Nooku, spokojnom selu u regiji Cotswolds – i odmah se baciti na renoviranje. Ni u najluđim snovima ne očekuje da će građevinski radnici u dvorištu iskopati dva tijela. Zločin je, prema zaključcima forenzičara, počinjen prije najmanje 30 godina. Saffy nema razloga za brigu – sve dok policija ne zatraži razgovor s bivšom vlasnicom kućice. Saffynom bakom, Rose. Što se dogodilo u ulici Skelton Place na broju 9? Koju je ulogu u cijeloj priči odigrala njezina baka? I je li Saffy sada u opasnosti?
Djelo „Ne osvrći se“ Karin Fossum drugi je roman iz popularne i nagrađivane serije o inspektoru Konradu Sejeru i policajcu Jacobu Skarreu. Iako se nominalno radi o klasičnoj kriminalističkoj priči, kritički cijenjen roman Karin Fossum donosi, kao i ostatak njezina opusa, vrhunski razrađene psihološke profile stanovnika malog mjesta, kao i vješte opise raspadanja strukture nakon „događaja“, koji ne mora biti, iako u ovom slučaju jest, ubojstvo, nego bilo što što će narušiti dinamiku zajednice. Za roman „Ne osvrći se“ Karin Fossum dobila je Nagradu Riverton – najvažniju norvešku nagradu za krimiće i Nagradu Glassnokkelen, koja se dodjeljuje za skandinavski krimić godine, te je prema romanu snimljen i film. Uz navedena priznanja u Skandinaviji, Karin Fossum je za svoj rad primila i nagradu Los Angeles Timesa za najbolji roman te prestižnu Nagradu Golden Dagger, koju dodjeljuje Crime Writers’ Association. U podnožju planinskog lanca Kollen nalazi se maleno, idilično mjestašce u kojem svi dobro poznaju jedni druge, a djeca se bezbrižno igraju na ulicama. Ali sav taj spokoj zauvijek je narušen kada se na obali jezerca pronađe tijelo tinejdžerke. Pametna i draga djevojka koju su svi voljeli pronađena je mrtva. Inspektor Sejer morat će zadobiti povjerenje stanovnika i prodrijeti duboko u tajne njihovih zamršenih međusobnih odnosa kako bi rekonstruirao događaje i pronašao ubojicu. Jer ispod idilične površine, gotovo svatko krije neku mračnu tajnu…
Kriminalistički roman Mrtve duše svjetska je uspješnica i šesti slučaj inspektorice Kim Stone. Kada se tijekom rutinskog arheološkog iskapanja otkrije nalazište ljudskih kostiju, polje Black Country iznenada postaje kompleksno mjesto zločina za detektivku Kim Stone. Pronađene kosti, izlomljene i izbušene, nagovještavaju nezamislive zločine i užase, nešto u što je teško povjerovati. Prisiljena raditi s detektivom Travisom, s kojim dijeli problematičnu prošlost, Kim počinje otkrivati mračnu vezu između dviju obitelji koje posjeduju spornu zemlju u Black Countryju. No, dok je Kim uronjena u jednu od najkompliciranijih istraga koje je ikad vodila, njezin je tim uhvaćen u niz odvratnih zločina iz mržnje, a kada se jedno od njih nađe u opasnosti pitanje je je li moguće na vrijeme proniknuti u mučnu istinu koja je u pozadini svega.
Forenzička patologinja dr. Kay Scarpetta načinila je gotovo pun krug i vratila se u Virginiju na mjesto glavnog patologa, u državu u kojoj je započela svoju karijeru. U poslijepandemijskom svijetu razorenom građanskim i političkim nemirima zajedno s mužem Bentonom Wesleyjem, sada forenzičkim psihologom za američku tajnu službu, preselila u Old Town u Alexandriji, a radno joj je mjesto samo osam kilometara od Pentagona. Nakon samo nekoliko tjedana na poslu, odlazi na mjesto zločina uz željezničke tračnice, kraj kojih je skandalozno izloženo golo žensko tijelo, grla prerezana do kralježnice. Scarpettu će tragovi odvesti uznemirujuće blizu vlastitom povijesnom susjedstvu. Istodobno, u tajnom laboratoriju u svemiru zbila se katastrofa i dovela u opasnost najmanje dvoje znanstvenika. Kao članica povjerljivog Odbora za sudnji dan specijaliziranog za rješavanje osjetljivih državnih sigurnosnih pitanja, Scarpetta je pozvana u Bijelu kuću da otkrije što se uistinu dogodilo. Ali čak i dok izdaleka obrađuje prvo moguće mjesto zločina u svemiru, tobožnji ubojica ponovno napada, i to vrlo blizu njezina doma.
U mračno pretpraznično jutro posljednjeg dana godine neobičan telefonski poziv upućen njezinu zamjeniku natjerat će doktoricu Scarpetta, šefcu sudske patologije, da obuče ronilačko odijelo i spusti se u mutnu, ledenu vodu rijeke Elizabeth u potrazi za tijelom poznatog novinara Teda Eddingsa.
Prije tri godine Saga Bauer primila je prijeteću razglednicu PAUK s opisom pištolja i devet bijelih metaka – od kojih je jedan namijenjen njezinu partneru, inspektoru Jooni Linni. Pošiljatelj je napisao da je Saga jedina osoba koja ga može spasiti. Saga je Jooni pokazala razglednicu, ali vrijeme je prolazilo, a prijetnja je izblijedjela kao besmislena provokacija. Do sada. Vreća s raspadnutim tijelom pronađena je kako visi s drveta kod Kapellskära, a na mjestu ubojstva izbijeljena čahura. Policija ubrzo shvaća da im svirepi počinitelj, kroz komplicirane zagonetke, daje priliku da zaustave seriju ubojstava. Joona Linna i Saga Bauer, rame uz rame, pokušavaju riješiti zagonetku i spasiti označene žrtve. No čini se da uvijek stignu trenutak prekasno. Lov postaje sve osobniji i neizvjesniji. Možda je ovaj serijski ubojica nezaustavljiv… Deveti nastavak svjetskog bestseler-serijala o policijskom inspektoru Jooni Linni šokantan je i uzbudljiv na način kako to samo Lars Kepler može postići. Njegov serijski ubojica plete đavolski zamršenu mrežu mameći Joonu sve bliže zamci iz koje možda neće moći pobjeći. Ovo spuštanje u jezivi svijet PAUKA vrtoglavi je triler o zlu koje i kad nestane, nije potpuno nestalo.
Ali, Hamid i Naima tri su generacije jedne alžirske obitelji koja je po završetku rata 1962. morala pobjeći u Francusku. Ali živi vječnu sadašnjost, koja drugima izgleda kao prošlost, Hamid živi vječnu budućnost, odrekavši se i prošlosti i sadašnjosti, a Naimu polako preuzima prošlost u kojoj kao sitom pokušava izbistriti svoj mnogooblični prelamajući identitet. Umijeće gubljenja Alice Zeniter višestruko je nagrađivani roman o bremenitoj povijesti Alžira, Alžirskom ratu, zločinima, imigraciji u Francusku, sabirnim logorima koji su čekali izbjegle, imperijalizmu, rasizmu, siromaštvu, gubitku statusa, jezika, kulture i identiteta i o velikim pukotinama koje je alžirska kolonijalna i ratna priča ostavila kako u tamošnjemu tako i u francuskom društvu, a naročito u obiteljima i pojedincima. Za ovu familienfugu Zeniter je, među ostalim, ušla u uži izbor nagrade Goncourt te osvojila nagradu francuskih srednjoškolaca Goncourt des Lycéens 2017.
Vesela nauka označava prijelaz od ranih spisa ka zrelijem stvaralačkom periodu u kojem su nastala djela poput Tako je govorio Zaratustra i Volja za moć. Prvo izdanje Vesele nauke (1882.) obuhvaćalo je četiri knjige sa uvodnim tekstom „Šala, lukavstvo i osveta” koji se sastoji od izreka i aforizama u stihu. Već u drugom izdanju (1887.) autor je dodao i petu knjigu, kao i „Pjesme princa slobodnog ko ptica na grani”, što predstavlja jedinu poeziju koju je objavio. I u ovom djelu Nietzsche govori o središnjem problemu svoje filozofije, problemu kulture, pogotovo ako je ona institucionalizirana i kao takva lišena vitalističkih osobina ili ukoliko apsorbira dekadentnu umjetnost kojoj se veliki filozof žestoko protivio. Značaj ovog djela ogleda se, između ostalog, i u tome što će u njemu prvi put formulirati čuvenu tezu „Bog je mrtav”, kojom osporava dotadašnje načelo Boga kao apsolutnog izvora moralnih principa. Nietzscheove refleksije o moralu često su bile pogrešno interpretirane, zbog čega ga je dugo pratio epitet kontroverznog mislioca. Vesela nauka pisana je u Nietzscheu svojstvenoj fragmentarnosti i, kako sam autor kaže, jezikom jugovine, što bi značilo jezikom svježine, ali i nemira, nadmenosti i radosti povratku životnih sokova, uprkos tome što je često isticao značaj bolesti u razvoju duha. Snažan poetski izraz koji dominira u oblikovanju refleksija čini ovo djelo najboljim pokazateljem Nietzscheove strastvene stvaralačke prirode.
Milivoj Solar Mirjana Miočinović Renato Baretić Igor Štiks Marko Vešović Mitko Madžunkov Elizabeta Šeleva Stevan Tontić Admiral Mahić Mihajlo Pantić Agim Vinca Jurij Hudolin Predrag Lucić Tatjana Rosić Jagna Pogačnik Olivera Ćorveziroska
Vladar sjena najintimniji je roman Javiera Cercasa, beskrajno hrabra knjiga za koju se pripremao otkako je postao pisac. A možda i dulje od toga. Javier Cercas odrastao je uz legendu o svojemu prastricu Manuelu Meni, devetnaestogodišnjaku koji je poginuo u jednoj od najkrvavijih bitaka Španjolskog građanskog rata, boreći se kao dragovoljac na strani Francisca Franca. Obožavan i pretvoren u obiteljsku ikonu, Manuel Mena za Cercasa je godinama bio izvorom srama i nelagode, tema koje se bojao i o kojoj – bio je siguran – nikada neće pisati. Sve do trenutka kad više nije imao izbora. Tko je bio mladić zamrznut na fotografijama iz vremena koje sve brže zaboravljamo? Fašistički fanatik ili idealist koji je završio na krivoj strani povijesti? Može li se biti pravedan boreći se za nepravedan cilj? Što uopće znači biti junak? Ova pitanja i odgovori na njih građa su Vladara sjena, veličanstvenog romana o pobjednicima i pobijeđenima, o našim obiteljima i tajnama koje ih čine – istinama o kojima smo naučili šutjeti. U Vladaru sjena Javier Cercas iznova pokazuje što ga čini jednim od najznačajnijih suvremenih europskih romanopisaca. Jedinstveno meandrirajući između obala dokumenta i fikcije, suvereno vladajući objema, Cercas potragu za licem iz obiteljskog fotoalbuma pretvara u napetu priču o zemlji zahvaćenoj građanskim ratom, ali i meditaciju o svakom ratu i svakom miru, o sjećanju i zaboravu od kojih su satkani.
Edo Popović ostaje vjeran urbanom miljeu, mikrokozmos novozagrebačkog naselja Utrine okvir je u kojem umješno gradi priču i oblikuje likove koji su svoju mladost i zrelost ostavili negdje u 70-im i 80-im godinama. Roman je to o šestero ljudi koje, kako sam Popović kaže, svakodnevno susrećete u tramvaju, na placu, na ulici, u svom haustoru i koji, gurajući kroz ovu manje-više lošu stvarnost, pokušavaju izboriti što bolju startnu poziciju za sutrašnji dan.
U završnom dijelu serijala započetom romanom Kletva mračna i samotna, Brigid Kemmerer majstorski raspliće priču o sukobljenim kraljevstvima te ispisuje napeto finale velike fantasy sage. Sukob između kraljevića Rhena i njegova nekadašnjeg najboljeg prijatelja Greya, sada novoproglašenog nasljednika Emberfalla, primiče se odlućujućem okršaju. No dok je narod Emberfalla podijeljen između dvaju pretendenata na prijestolje, kraljevstvo tone u krizu. Ni u Syhl Shallowu situacija nije mnogo stabilnija – novookrunjena kraljica Lia Mara susreće se s nizom izazova. Njezin pristup vladanju, nježniji od onoga njezine majke, mnogima je znak slabosti a ne vrline. Ipak, najveću odbojnost i strah izaziva Greyeva magija te je narod, koji zazire od nje, na rubu pobune. I dok Harper i Lia Mara preispituju u kojoj mjeri mogu slijediti svoje srce, a Rhen i Grey svoje životne odabire i odgovornosti koje im je namijenila sudbina, iznenada se opet pojavljuje moćan neprijatelj koji svojom krvoločnom željom za osvetom prijeti uništiti oba kraljevstva…
Reporting from the Bosnian war zone, American author David Rieff indicts the West and the UN for standing by at the annihilation. Travelling extensively in Bosnia for more than two years, he made his way from Sarajevo to the other besieged cities and villages, and like the European Bosnians he could not believe, at first, what he was witnessing – a genocidal war. In this book he dissects the failures of the UN and the West as he talks with the officials and the people at the heart of the tragedy.
Kiva Meridan zna kako preživjeti. Preživjela je zatvor Zalindov i smrtonosno Suđenje kušnjom, a sada će svu svoju snagu usmjeriti na osvetu. Posljednje desetljeće provela je čeznući za svojom obitelji i planirajući kako će kazniti one koji su im uništili život, ali izvan Zalindova njezina misija nailazi na prepreke. Kiva se polagano privikava na život u glavnome gradu, ali i na spoznaju da su se njezini brat i sestra u međuvremenu promijenili, kao i njihova uvjerenja. Uskoro će biti prisiljena skrivati tajne ne samo od neprijatelja nego i od svoje obitelji. Izvan gradskih zidina raste napetost zbog pobunjeničkih aktivnosti, a šire se i glasine o prijetnji sjevernjačkih kraljevstava. Pitanje Kivine odanosti sve je važnije i ona će se uskoro naći u opasnosti. Ovoga će puta preživjeti samo ako uspije pronaći put kroz labirint laži prije nego što se obje strane okrenu protiv nje i ona izgubi sve.
Ilustrirao Branko Jovanović.
