Search Results for: covjek

Pravo i prava čovjeka

Napomena : knjiga je otpis iz javne knjižnice. Uredna. Dvoji li itko ozbiljan da je ideja “prava čovjeka” regulativna ideja suvremenog čovjeka, temelj i obzor smislenosti njegove cjelokupne egzistencije? Zar se upravo njome ne legitimiraju svi slobodarski projekti našeg doba? Nije li ona simbol pobjede demokracije nad totalitarizmima u “kratkom” XX. stoljeću (1914.-1990.)? Svi su, danas, za. Nitko više ne može sebi dozvoliti da se u suvremenoj politici izjašnjava protiv “prava čovjeka”. No, je li to suglasje utemeljeno, osim na dobroj volji, i na valjanim razlozima, na primjerenom poimanju smisla i svrhe te pravnopolitičke ideje? Nije! – usuđuje se ustvrditi M. Villey (veliki francuski povjesničar prava i filozof prava, 1914.-1988.), kritički osporavajući smislenost ideje “prava Čovjeka”, univerzalnih prava čovjeka kao subjekta. Po njemu, sa stajališta strogoga pojmovnog određenja prava ta je ideja nepromišljena, irealna i ideologijska. U povijesti prava (koja je uvijek i povijest filozofije) primjeren pojam prava – u odnosu spram morala i politike – nalazimo samo u rimskome pravu i u nauku Aristotela i Tome Akvinskoga. Za stare je pravo označivalo neki odnos među ljudima, umijeće podjele dobara i vanjskih obveza koje se dodijeljuju svakom građaninu unutar neke političke skupine. Moderni fatalno brkaju pravo s moralom, subjektivne intencije morala s objektivnom logikom prava. Stoga zagovaraju ideju nekog univerzalnog prava, jednakog za sve, kao da je čovjek-subjekt jedini izvor i svrha prava. A takvoga prava, po definiciji, nema niti može biti. Sa stajališta prava, dakle, ideja “prava čovjeka” je ideologijski slogan moderne, koji pobuđuje velike ali lažne nade općeljudske emancipacije. Čari polemičke knjige Pravo i prava čovjeka u neotklonjivu su pozivu na intelektualno putovanje pojmovnim krajolicima klasične filozofije i prava, kojima nas sugestivno vodi M. Villey, a kojega se nitko ne može vratiti misaono neokrznut. Prijevod je instruktivnim pogovorom popratio Dragutin Lalović, urednik biblioteke.

Priča pravoga čovjeka

Kada bezimeni glavni junak za četrdeseti rođendan dobije dnevnik i nalivpero od žene i sina, počinje revno zapisivati pojedinosti iz svakodnevice te sva svoja razmišljanja o životu. Vrijeme je poslijedubčekovske normalizacije u Slovačkoj, a on je obični, mali čovjek, pristojno odgojen katolik koji se učlanjuje u partiju i prihvaća baš sve prilike za osobni boljitak. Baš kada mu se na poslu osmjehne sreća i dobije promaknuće, pamet mu pomuti kolegica koja ga mami u izvanbračnu vezu… Priča pravoga čovjeka još je jedna književna poslastica koju nam je pripremio Pavel Vilikovský, etablirani majstor ironije, humora i parodije. Ovoga se puta opredijelio za jedan od najzahtjevnijih žanrova – dnevnički zapis –i briljantno se stisnuo u otužno ograničeni okvir svojega protagonista. Da bi dnevnik djelovao autentično, od autora zahtijeva bezuvjetnu empatiju i poistovjećivanje sa sveukupnim vrijednosnim, jezičnim i misaonim svijetom glavnog junaka. Upravo u tome leži autorov trijumf – Priča pravoga čovjeka uistinu je vrhunski izmiješan koktel lakomislenosti, nepromišljene iskrenosti i nespretnog izražavanja glavnog lika. Problematizirajući poziciju malog čovjeka u širem socijalnom kontekstu i neminovno ispreplitanje osobne i društvene povijesti, Vilikovský je ispisao inteligentno, promišljanjima i duhovitošću protkano štivo.

Indijanci! Crna sjena bijeloga čovjeka

Strip Indijanci kroz šesnaest različitih priča pripovijeda o američkoj povijesti između 1540. i 1889. godine. Pripovijeda o četiri stoljeća kolonizacije, koja će zahvaljujući pokoljima i bolestima koje su proširili naseljenici dovesti do genocida. Taj je genocid, iako nikad službeno nazvan tim imenom, uzrokovao smrt 14 milijuna pripadnika starosjedilačkih naroda. Ilustrirajući skrivenu stranu američkog sna, ovo djelo na ekspresivan način odaje počast potlačenim autohtonim narodima…

Položaj čovjeka u kozmosu

Položaj čovjeka u kozmosu iznosi kratak, vrlo koncizan sažetak autorovih nazora o nekim glavnim točkama filozofijske antropologije. Knjiga je pokušaj odgovora na pitanje: Što je čovjek, te koji je njegov položaj u kozmosu? Čovjek je, od svojih “najnižih” nagonskih moći do najvišega duhovnog akta intencionalne ljubavi, dvostruko centrirano biće. Vitalno-nagonski (nagoni su očitovanje atributa božanskog bitka) i duhovno-osobno (osoba se shvaća kao središte svih duhovnih akata). Scheler obnavlja u to vrijeme (prvo izdanje knjige se pojavljuje 1928. godine) zapostavljenu filozofijsku antropologiju postavljajući u središte proučavanja čovjeka koji se razvija, živi i stvara kao jedinstveni samosvjesni subjekt, u kojem se prepliću nagonski impulsi, emocionalni kontakti, težnja za moći i diskurzivno mišljenje…

Pogled jednog čovjeka na svijet

Margaret Thatcher pročitala je sve njegove govore dok je bila na vlasti i izjavila da on nikada nije bio u krivu. Richard Nixon nazvao ga je „prvorazrednim svjetskim državnikom. Rođen 1923. godine, bivši singapurski premijer Lee Kuan Yew cijeli život bio je uključen u međunarodne poslove. Sastao se sa svim vodećim kineskim čelnicima, od Mao Zedonga do Xi Jinpinga, i družio se s američkim predsjednicima, od Lyndona Johnsona do Baracka Obame. Na temelju svog bogatog iskustva i dubokog poniranja u događaje, Lee u ovoj knjizi nudi svoje poglede na današnji svijet i kako bi mogao izgledati za 20 godina. Ovo nije nikakva suhoparna teoretska rasprava. Nije to ni tematski prikaz preokreta u globalnim pitanjima. Umjesto toga, u ovom širokom pregledu koji obuhvaća Ameriku, Kinu, Aziju i Europu, on analizira njihovo društvo, ispituje psihu ljudi i donosi zaključke o izgledima za preživljavanje i o tome gdje bi se mogle naći u sutrašnjoj ravnoteži moći. Što pokreće društvo? Čemu ljudi u određenom društvu zaista vjeruju? Može li se društvo prilagoditi?

Osloboditi prava čovjeka

Kad se govori o pravima i slobodama čovjeka njih ne treba uvjetovati obvezama, odgovornostima. Prostor obveza širi je od prostora slobode. Slobode i prava čovjeka proizlaze iz njegove prirode kao slobodnog bića i iz njegova dostojanstva kao pripadnika ljudske vrste.

Teško je naći dobra čovjeka

Zbirka priča čija se radnja zbiva uglavnom na američkom Jugu, i to u provinciji, u mjestima podalje od gradskih središta. Autorica želi čitatelja šokantnim situacijama protresti i trgnuti iz mentalne lijenosti zbog koje svagdašnjicu smatra jedinim postojećim, mogućim i razumnim svijetom. Začudnost kojom se koristi navodi na spoznaju grotesknosti stvarnog svijeta te dokazuje da je čovjek groteskno biće par excellence. Pripovjedačica karikira, pretjeruje i namjerno izobličuje ljude i situacije, naglašavajući zle i ružne strane života, kako bi istaknula iskrivljenost modernog života i poremećenost vrijednosnih kriterija. Flannery O’Connor posjeduje lakoću pisanja koja obara poput željeza, te oštro, radoznalo i nepristrano oko. Ona je istodobno divlja i profinjena. Kročite u zavodljivi svijet Flannery O’Connor. Svijet je to dubokog američkog Juga, gdje protagonisti vode živote pune brutalnog siromaštva i žestoke surovosti; gdje svakodnevni događaji lako mogu svršiti u nasilju, tragediji i beznađu.

Valentinovo špiljskog čovjeka

Prva dva romana Georgea Dawesa Greena, Porotnica i Valentinovo spiljskog čovjeka, postali su svjetski bestseleri i gotovo odmah nakon objavljivanja pretvoreni u izuzetno uspješne filmove. Gavrani su psihološka studija načina na koji žrtve mogu početi obožavati svoje mučitelje u vrtlogu ludila, straha, izoliranosti, pohlepe i tlapnji o moći i slavi, a istovremeno su izuzetno napeti triler.

Čovjekovo traganje za smislom

Slavni neurolog i psihijatar opisuje osobno iskustvo iz koncentracijskih logora. U svojoj kultnoj knjizi Viktor E. Frankl, slavni neurolog i psihijatar, donosi osobno, u potpunosti iskreno i ogoljeno iskustvo iz koncentracijskih logora. Kako u okolnostima posvemašnje dehumanizacije čovjeka zadržati dostojanstvo, zdrav razum i volju za životom? Frankl smatra da i u najgoroj situaciji čovjeku preostaje ona krajnja sloboda, a to je odabir stajališta. Ako patnju prihvatimo kao zadatak, ako u njoj pronađemo smisao, tada smo spašeni od očaja jer „onaj koji zna zašto može se nositi s gotovo svakim kako. U knjizi autor govori i o svojoj terapijskoj doktrini, logoterapiji, koja je okrenuta budućnosti i usredotočena na smisao ljudskog postojanja. Budući da je čovjek uvijek u potrazi za smislom, ova je dirljiva i potresna knjiga i danas, nakon milijuna prodanih primjeraka, jednako aktualna kao i u vrijeme svoga nastanka. Mi koji smo živjeli u koncentracijskim logorima sjećamo se zatvorenika koji su predano tješili druge dajući im i posljednju koricu kruha. Možda je takvih ljudi bilo malo, ali oni su čvrst dokaz da se čovjeku može oduzeti baš sve osim njegove posljednje slobode – slobode da sam odluči kako će se ponašati u svakoj situaciji ma kako ona bila bezizgledna, sloboda da sam odluči kojim će putem krenuti Viktor E. Frankl

Etika 2 Tragovima čovjeka udžbenik etike u drugom razredu srednjih škola

Ostali autori: Marko Zec Zlata Paštar Opis: NAPOMENA: Svi rabljeni srednjoškolski udžbenici u ponudi na knjiga.hr webshopu su u vrlo dobrom stanju, a radne bilježnice nisu popunjavane. Za narudžbu srednjoškolskih udžbenika nije moguće ostvariti besplatnu poštarinu. Za najbržu i najsigurniju dostavu preporučamo kurirsku službu GLS, a važno je naručiti na adresu gdje će netko tijekom dana biti prisutan radi preuzimanja paketa. Srednjoškolski udžbenici dostupni na webshopu odražavaju pravo stanje zaliha u našem antikvarijatu, te ne vršimo rezervacije (sakupljanje udžbenika unaprijed). Rabljeni srednjoškolski udžbenici dolaze nam iz sata u sat, a otkupljujemo ih od sredine lipnja do kraja rujna. Ukoliko se ne nalazite u Rijeci možete nam ih poslati ili mi možemo na Vašu adresu poslati dostavnu službu GLS. Za sve upite obratite nam se emailom na info (at) knjiga.hr

Do posljednjeg čovjeka

Pearl Zane Grey (Zanesville, 31. siječnja 1872. – Altadena, 23. listopada 1939.) – američki romanopisac Stekao je široku popularnost svojim pustolovnim romanima o svijetu kauboja i Divljeg zapada. Napisao je 50 romana, a mnogi od njih su i ekranizirani. Prvi roman Bety Zane objavio je 1904. godine. No veliku popularnost donio mu je roman Jahači rumene kadulje objavljen 1912. godine. Postao je najprodavaniji roman u SAD-u do tada, prodano je 750.000 primjeraka. Nakon toga, trudio se objaviti otprilike po jedan roman godišnje.

Košulja sretnog čovjeka

Pročitao sam ovu knjigu i kaže mi se kao da sam sanjao jedan san (divan) koji nikada neću zaboraviti. A taj san nema granica jer u svojoj »jednovitosti« pripada jednako svemiru, zemlji i svakom čovjeku i bilju i vodi i rudama i vatri. Otvorena knjiga života (sveg živog i nedodirnog) pročitana je iz blizine jedva sagledljive svjetlosti, iz blizine bitnoga i udaljenoga. Knjiga je ezoterična i egzoterična: zatvorena i prozirna, njeni autori su mnogi a pisac je samo jedan, ona je i prepisana i napisana kao i sve što čovjek stvara. Vesna Krmpotić dala joj je auru vlastitog duha i izražajnu samostalnost riječi i poezije, u bezgranično carstvo sna uselila je vlastitu bajku. Košulja sretnog čovjeka – to je svojevrsna antologija, ali ne zbirka izabranih tekstova, nego jedan samostalni, sazreli san zajedništva svijeta. To je spoznajno-filozofsko-pjesnička riječ, homerovski krilata, opijajući kao »zvono« baudelaireovsko. l još nešto bliže, to je suvremena knjiga, jer je žedna i jer napaja. Ova knjiga složena je i skladno dosljedna u izlaganju, izbrušena kao kristal, dovršena u unutarnjoj interpretaciji i analitičkoj kritičnosti. Knjigu Vesne Krmpotić Košulja sretnog čovjeka – nesuzdržano i s vidljivim oduševljenjem – preporučujem. Jure Kaštelan