Knjiga Vino sunca i čovjeka rod pomoći će Vam u proizvodnji vina zavidne kakvoće, i to, ne samo u klimatski vrlo dobrim, već i u lošim godištima. Vinara i vinogradara, bez obzira bavi li seovim poslom profesionalno ili kao amater, a jednako tako i prijatelja trsja i vina, zanimaju suvremeni postupci proizvodnje grožđa i vina, a kao odgovore na ta pitanja naći će u ovoj stručnoj, praktičnoj i popularnim stilom napisanoj knjizi.
Zbornik zapisa i dokumenata iz Narodne revolucije. Izdrao Republički odbor saveza ratnih vojnih invalida hrvatske.
Strip Indijanci kroz šesnaest različitih priča pripovijeda o američkoj povijesti između 1540. i 1889. godine. Pripovijeda o četiri stoljeća kolonizacije, koja će zahvaljujući pokoljima i bolestima koje su proširili naseljenici dovesti do genocida. Taj je genocid, iako nikad službeno nazvan tim imenom, uzrokovao smrt 14 milijuna pripadnika starosjedilačkih naroda. Ilustrirajući skrivenu stranu američkog sna, ovo djelo na ekspresivan način odaje počast potlačenim autohtonim narodima…
„Javni“ život nekoć je značio onaj ključni dio života izvan kruga obitelji i bliskih prijatelja. Emocionalno se povezati sa strancima na obostrano zadovoljstvo, a ipak ostati na distanci smatralo se načinom na koji ljudsko biće postaje društveno biće – civilizirano biće. Sennett pokazuje kako smo danas zakinuti za užitke te iščezle životne razmjene s našim sugrađanima; stranac postaje prijetećom pojavom; šutnja i promatranje postaju jedini način da se javnost, osobito život ulice, doživi i preživi; svatko vjeruje da ima pravo da ga se u javnosti pusti na miru. Tako postaje jasno da nam je zbog promjena u javnom životu stradao privatni život, u kojem ne uspijevamo razviti vlastitu ličnost: manjka nam lakoća, zaigranost, diskretnost koja bi nam omogućila realne i ugodne odnose s onima koje možda nikad nećemo intimno upoznati.
Roman Miris čovjeka donosi snažnu i introspektivnu ispovijest pojedinca suočenog s ratom, zatvorom i vlastitim unutarnjim preispitivanjima. Zupan kroz sirovu, autobiografsku prozu istražuje granice slobode, identiteta i ljudske izdržljivosti.
Zbirka priča čija se radnja zbiva uglavnom na američkom Jugu, i to u provinciji, u mjestima podalje od gradskih središta. Autorica želi čitatelja šokantnim situacijama protresti i trgnuti iz mentalne lijenosti zbog koje svagdašnjicu smatra jedinim postojećim, mogućim i razumnim svijetom. Začudnost kojom se koristi navodi na spoznaju grotesknosti stvarnog svijeta te dokazuje da je čovjek groteskno biće par excellence. Pripovjedačica karikira, pretjeruje i namjerno izobličuje ljude i situacije, naglašavajući zle i ružne strane života, kako bi istaknula iskrivljenost modernog života i poremećenost vrijednosnih kriterija. Flannery O’Connor posjeduje lakoću pisanja koja obara poput željeza, te oštro, radoznalo i nepristrano oko. Ona je istodobno divlja i profinjena. Kročite u zavodljivi svijet Flannery O’Connor. Svijet je to dubokog američkog Juga, gdje protagonisti vode živote pune brutalnog siromaštva i žestoke surovosti; gdje svakodnevni događaji lako mogu svršiti u nasilju, tragediji i beznađu.
Položaj čovjeka u kozmosu iznosi kratak, vrlo koncizan sažetak autorovih nazora o nekim glavnim točkama filozofijske antropologije. Knjiga je pokušaj odgovora na pitanje: Što je čovjek, te koji je njegov položaj u kozmosu? Čovjek je, od svojih “najnižih” nagonskih moći do najvišega duhovnog akta intencionalne ljubavi, dvostruko centrirano biće. Vitalno-nagonski (nagoni su očitovanje atributa božanskog bitka) i duhovno-osobno (osoba se shvaća kao središte svih duhovnih akata). Scheler obnavlja u to vrijeme (prvo izdanje knjige se pojavljuje 1928. godine) zapostavljenu filozofijsku antropologiju postavljajući u središte proučavanja čovjeka koji se razvija, živi i stvara kao jedinstveni samosvjesni subjekt, u kojem se prepliću nagonski impulsi, emocionalni kontakti, težnja za moći i diskurzivno mišljenje…
Margaret Thatcher pročitala je sve njegove govore dok je bila na vlasti i izjavila da on nikada nije bio u krivu. Richard Nixon nazvao ga je „prvorazrednim svjetskim državnikom. Rođen 1923. godine, bivši singapurski premijer Lee Kuan Yew cijeli život bio je uključen u međunarodne poslove. Sastao se sa svim vodećim kineskim čelnicima, od Mao Zedonga do Xi Jinpinga, i družio se s američkim predsjednicima, od Lyndona Johnsona do Baracka Obame. Na temelju svog bogatog iskustva i dubokog poniranja u događaje, Lee u ovoj knjizi nudi svoje poglede na današnji svijet i kako bi mogao izgledati za 20 godina. Ovo nije nikakva suhoparna teoretska rasprava. Nije to ni tematski prikaz preokreta u globalnim pitanjima. Umjesto toga, u ovom širokom pregledu koji obuhvaća Ameriku, Kinu, Aziju i Europu, on analizira njihovo društvo, ispituje psihu ljudi i donosi zaključke o izgledima za preživljavanje i o tome gdje bi se mogle naći u sutrašnjoj ravnoteži moći. Što pokreće društvo? Čemu ljudi u određenom društvu zaista vjeruju? Može li se društvo prilagoditi?
Slavni neurolog i psihijatar opisuje osobno iskustvo iz koncentracijskih logora. U svojoj kultnoj knjizi Viktor E. Frankl, slavni neurolog i psihijatar, donosi osobno, u potpunosti iskreno i ogoljeno iskustvo iz koncentracijskih logora. Kako u okolnostima posvemašnje dehumanizacije čovjeka zadržati dostojanstvo, zdrav razum i volju za životom? Frankl smatra da i u najgoroj situaciji čovjeku preostaje ona krajnja sloboda, a to je odabir stajališta. Ako patnju prihvatimo kao zadatak, ako u njoj pronađemo smisao, tada smo spašeni od očaja jer „onaj koji zna zašto može se nositi s gotovo svakim kako. U knjizi autor govori i o svojoj terapijskoj doktrini, logoterapiji, koja je okrenuta budućnosti i usredotočena na smisao ljudskog postojanja. Budući da je čovjek uvijek u potrazi za smislom, ova je dirljiva i potresna knjiga i danas, nakon milijuna prodanih primjeraka, jednako aktualna kao i u vrijeme svoga nastanka. Mi koji smo živjeli u koncentracijskim logorima sjećamo se zatvorenika koji su predano tješili druge dajući im i posljednju koricu kruha. Možda je takvih ljudi bilo malo, ali oni su čvrst dokaz da se čovjeku može oduzeti baš sve osim njegove posljednje slobode – slobode da sam odluči kako će se ponašati u svakoj situaciji ma kako ona bila bezizgledna, sloboda da sam odluči kojim će putem krenuti Viktor E. Frankl
Pregled građe glave, vrata i leđa
Pearl Zane Grey (Zanesville, 31. siječnja 1872. – Altadena, 23. listopada 1939.) – američki romanopisac Stekao je široku popularnost svojim pustolovnim romanima o svijetu kauboja i Divljeg zapada. Napisao je 50 romana, a mnogi od njih su i ekranizirani. Prvi roman Bety Zane objavio je 1904. godine. No veliku popularnost donio mu je roman Jahači rumene kadulje objavljen 1912. godine. Postao je najprodavaniji roman u SAD-u do tada, prodano je 750.000 primjeraka. Nakon toga, trudio se objaviti otprilike po jedan roman godišnje.
Knjiga obuhvaća povijest znanosti u najširem smislu, kao izraz čovjekove sposobnosti da razumije prirodu, da vlada njome, a ne da ona vlada njime.
Izabrane humoreske i satire.
Autori: Hans Ueckert, Rainer Kakuska i Jürgen Nagorny. Iz izdavačke serije (Mladost, Zagreb): Astronomija, Kibernetika, Psihologija, Fizika, Kemija, Biologija.
Autori: Hans Ueckert, Rainer Kakuska i Jürgen Nagorny. Iz izdavačke serije (Mladost, Zagreb): Astronomija, Kibernetika, Psihologija, Fizika, Kemija, Biologija.
Klasični vestern jednog od najpoznatijih američkih autora pustolovnih romana donosi priču o krvavoj zavadi dviju obitelji na Divljem zapadu. U surovom krajoliku Arizone, dugogodišnja mržnja i želja za osvetom prijete uništiti sve pred sobom, dok se pojedinci bore između obiteljske lojalnosti i vlastite savjesti. U središtu zbivanja stoji mladi junak rastrgan između naslijeđene mržnje i mogućnosti pomirenja. Zane Grey proslavio se romanima o granici civilizacije i divljine, o časti, hrabrosti i sudbini pionira. Ova napeta priča o osveti, ljubavi i iskupljenju privući će čitatelje koji vole atmosferu starog Zapada, snažne emocije i moralne dileme smještene u dramatičan pejzaž američke granice.