Roman čija se radnja zbiva u opkoljenom, ratnom Sarajevu. Nakon uvodnoga dijela u kojem se polemizira o etičkim i egzistencijalnim dilemama potenciranima ratom, pri čemu se preispituje čitav jedan susatav vrijednosti, pripovjedač u drugom poglavlju uvodi u samu radnju: on, naime, upoznaje Serafinu Bilal, ženu od šezdesetak godina, koju, zajedno s njezinom kćerkom, treba izvesti iz opkoljenoga Sarajeva, što ona odlučno odbija, ali pristaje na odlazak kćerke. Serafina, koja je sebe prozvala Sarom iz osjećaja solidarnosti s prijateljicom Židovkom u Drugom svjetskom ratu, zapravo je u nutrini tragično podijeljena osoba , a njezina dva imena zapravo obilježuju i dvije njezine prirode: Sara je snažna žena , koja odiše dobrotom, ljubavlju i svjetlošću, okrenuta prema unutra. Kroz njezinu osobnu sudbinu prelama se i sva tragika ratova uopće, tragika ljudskoga postojanja raspetoga između težnje za ljepotom, dobrotom i duhovnim vrednotama – i ljudske zloće, koja uvijek te iste vrijednosti uništava.
Najmonstruoznije čudovište je čudovište s plemenitim osjećajima. Ova nevjerojatno oštra i napeta priča pokazuje da je Fjodor Dostojevski, unatoč tome što je bio poznatiji po svojim obimnim i opsežnim romanima, bio majstor čvršće fokusirane forme novele. Vječni muž zapravo može sačinjavati njegovu najklasičnije oblikovanu kompoziciju, s najđavolskijim zapletom: muškarac odgovara na kasnonoćno kucanje na vratima i nalazi se u napetom i zagonetnom sukobu s mužem bivše ljubavnice – ali nije jasno zna li muž za aferu. Ono što slijedi je jedno od najljepših i najpronicljivijih razmatranja ikada napisanih o dualnostima ljubavi: blistav psihološki dvoboj između dvoje muškaraca oko znanja koje mogu ili ne moraju dijeliti, što ih oboje dovodi do potresnog zaključka.
Komparativna povijest hrvatske književnosti : zbornik radova XV. : (ne)pročitani Krleža: od teksta do popularne predodžbe sa znanstvenog skupa održanog od 26. do 28. rujna 2012. godine u Splitu / uredile Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andreja Meyer-Fraatz Krleža i Nazor / Pavao Pavličić Krleža, Andrić i bosanski krstjani / Perina Meić Nije važno što je sve zbrkano do neprepoznatljivosti, svejedno je to istina : o recepciji Krležinih djela u Mađarskoj / Zoltán A. Medve Krležina nepročitana Hungarica (nepoznati hungarološki tekstovi u rukopisnoj ostavštini Miroslava Krleže) / Jolán Mann Hrvatski bog Mars u slovačkom kontekstu / Daniela Kurucová Galicija – ukrajinska i Krležina : suodnos stvarnosti i stvaralaštva / Jevgenij Paščenko Miroslav Krleža v slovenskih prevodih / Fedora Ferluga-Petronio Dolazak Filipa Latinovicza u Španjolsku A.D. MMVII / Francisco Javier Juez Gálvez Matvejevićev francuski prijevod Krležine lirike i tumačenje Krležinih eseja / Cvijeta Pavlović Krleža u posvetama od Rudolfa Pannwitza do Edgara Morina / Vlaho Bogišić Njemačka gledana Krležinim očima / Reinhard Lauer Legende o Antikristu : Krleža, Nietzsche i tekstualne krivotvorine / Morana Čale Krležin život s mrtvima kao horizontalna eshatologija / Daniel Miščin I melankolija može da provali iz čovjeka kao lava : politika afekta u Zastavama / Tatjana Jukić Krleža i Pannonius / Ljiljana Avirović Skladni zvuci kaosa : Krležine aliteracije / Branko Vuletić Balade Petrice Kerempuha u štokavskom prijevodu Milovana Antuna Tomića (i Marka Grgića) / Ivan Bošković Oblici ispovjednog iskaza Krležinih Davnih dana / Sintija Čuljat Žanr, subjekt i sjužet Krležina somnilokvijskog diskursa / Lada Čale Feldman Pripovijedani monolog i problem navodnika u Povratku Filipa Latinovicza / Maša Grdešić Frajla kao inverzija monsieura : Proustova Jedna Swannova ljubav i Krležina Tri kavaljera frajle Melanije / Andrea Milanko Kostim(i) barunice Castelli / Martina Petranović Krležijanski lik umjetnika od Slamniga do Mihalića / Kristina Grgić Televizijska obrada Krležine poetike – Tomo Bakran Ive Štivičića i Eduarda Galića / Nikica Gilić Pučki elementi u novelama Miroslava Krleže / Josipa Tomašić Percepcija Krleže kod neprfesionalnih čitatelja / Lovro Škopljanac Zidne novine : Krležine parafernalije / Višnja Rogošić
Kratki roman jednog od najprevođenijih srpskih književnika, koji od početka devedesetih živi u Kanadi, sam je autor nazvao ‘knjigom o porazu’. Kritičari su ga dosad čitali kao točku zaokreta u Albaharijevoj poetici, prepoznavali u njemu odjeke aktualne politike i povijesti, tražeći, ponekad i pogrešno, otiske autobiografije samoga autora – jer pripovjedač je pisac koji u stranu zemlju dolazi s jasnom nakanom, da bi pisao. Filigranski precizna proza Davida Albaharija, pobornika postmoderne književnosti, u hrvatskom izdanju popraćena je iscrpnim pogovorom Tomislava Brleka koji pruža novo čitanje ovog iznimnog romana.
A year after little Danny’s death, his mother swore she saw him in a stranger’s car… It was a mystery she could not escape. An obsession that would lead her from the bright lights of Las Vegas to the cold shadows of the High Sierras. A terrible secret seen only by… The Eyes Of Darkness.
Poslednja pisma iz tuđine
Zbirka kratkih priča nadahnutih lektirom pojedinih pisaca (Andrić, Kiš, Borges, Babel, Harms, Conan Doyle, Chendler), kao i nekih basni i bajki, te Tisućuijednom noći. Vješto se nadovezujući na stil izabranih književnika, autor gradi svoj osebujni prozni svijet, često protkan temom patnje, ratnoga ludila i osobito smrti. Najopsežnija priča iz ove zbirke, Obiteljska slika, inspirirana je kriminalističkom prozom Raymonda Chandlera.
Pristupajući urbanizmu i postmoderni iz semiološke perspektive, autor se bavi različitim, ali povezanim fenomenima suvremenog urbanizma i arhitekture. Uzimajući kao moto situacionističku tvrdnju da je ono što netko želi učiniti s arhitekturom posve identično onome što netko želi učiniti od života, najprije nudi kratak prikaz razvoja postmodernog grada, a zatim, spajajući svjetske urbanističke trendove s hrvatskim primjerima, prelazi na niz konkretnih problema poput nekontrolirane izgradnje nebodera u Zagrebu, odnos reklamiranja i arhitekture, pouke distopijskog filma o suvremenom gradu, a na kraju se tematizira i odnos seksualnosti i grada, kao i značenje sjećanja na grad.
Zanimljiva knjiga okupljenih različitih tema iz života Zagreba od 1850. do najnovijeg doba. Između ostalog autor piše o: sjedinjenju općine Zagreb s općinama Kaptol, Nova Ves, Lapka ulica i Hervati; francjozefinskom apsolutizmu; oproštaju s banom Jelačićem; počecima plinske rasvjete: utemeljenju Sveučilišta; nastanku gradskog groblja; uspostavi gradskog vodovoda; topu koji označuje podne; počecima telefonije; glumištu i glazbenom životu; uspostavi hitne medicinske službe; elektrifikaciji grada i počecima ZET-a; osnutku Zoološkog vrta, razdoblju NDH; rađanju grada s druge strane Save i Univerzijadi 1987. Zadnje stranice knjige posvećene su suvremenom Zagrebu.
Zbirka šesnaest pripovijetki čiji protagonisti predstavljaju obespravljenu grčku radničku klasu, žive u nekome od brojnih predgrađa Atene i na jedvite jade pokušavaju prebroditi podmukle udarce gospodarske krize. Njihova trenutačna egzistencija obojana je zakašnjelim plaćama, čestim otkazima i propastima poduzeća, ali smjer njihove sudbine određuje grčevita borba za dostojanstvo i egzistenciju te vjera u bolje sutra, čak i u situacijama kada roditelji nemaju čime nahraniti svoju djecu…
Mediteranska prehrana Brača i Hvara : nematerijalna kulturna baština = Mediterranean diet of Brač and Hvar : intangible cultural heritage / [autorice tekstova Zorka Bibić i Andrea Matoković] ; [fotografije Zorka Bibić, Mirna Bojić, Aleksandar Kukec] ; [prijevod Nikolina Jurjević Zidrum] Publikacija je nastala u sklopu aktivnosti kojima je obilježena desetogodišnjica upisa Mediteranske prehrane na Reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine. Ovaj jedinstveni način života na području Mediterana obuhvaća skup naslijeđenih vještina, znanja, praksi i tradicija – od uređenja krajolika i folklora, pa sve do tradicionalne sadnje, žetve, ribolova, prerade, pripreme i konzumacije jela. U Hrvatskoj se odnosi na područje obale, zaleđa i otoka, a u ovoj knjizi opisuje se nekadašnji, ali i sadašnji specifičan način života na otocima Brač i Hvar. Cilj publikacije je podsjećanje na lokalni identitet, očuvanje tradicije i običaja te poticanje održivog razvoja obalnog područja istočnoga dijela Jadrana.
Prevela s talijanskog Lorena Monica Kmet.
Ostali autori: Frederic Beigbeder
Knjiga o dr. Đuri Vranešiću, hrvatskom Schindleru, koji je za vrijeme ustaških vlasti u svojem sanatoriju sklonio ukupno 87 osoba koje su bile ugrožene ustaškim progonima. Poznat je i kao čovjek koji je spasio Krležu. Istovremeno je Vranešić surađivao s predstavnicima njemačkog SS-a i Gestapoa te s ustaškom vlasti, zbog čega ga je Vrhovni sud NR Hrvatske u veljači 1946. osudio na smrt (iako ga je Krleža pokušao spasiti). Autor knjige temeljito je istražio sve okolnosti ovog slučaja koji je trajno upozorenje i svjedočanstvo dviju najstrašnijih stranica hrvatske povijesti.
Ova humoristična drama prikazuje prosječne Hrvate koji, dovedeni na rub egzistencije, pokušavaju snimiti porno uradak ne bi li se domogli zarade. Nakana o snimanju amaterskog filma kreće u sasvim drugom smjeru, te kvartovski štemeri ubrzo postaju prevareni muž, vodoinstalater papučar i isfrustrirani neurotičar. Duhovito i zabavno štivo pokazuje i dokazuje jednu staru istinu: humor je moćno oružje u obrani od jada, svakodnevnice i osjećaja nemoći.
S norveškog preveo Mirko Rumac.
Roman je priča o kanadskome gostu beogradskoga hotela koji doživljava moždani udar i pada u duboku komu te o recepcionaru toga hotela koji se opsesivno veže za gosta. Tijek naracije prati se istovremeno iz dviju perspektiva – čovjeka u komi i recepcionera – čije se priče povremeno dodirnu. Pred čitateljem je jednostavna priča o samoći, identitetu i egzilu jednoga od najpoznatijih i najplodnijih pisaca današnjice koji fascinira vrhunski ovladanim jezičnim izričajem.
Hlače za Mandeljštama Jedan čovek Crni film Književnici, književnici Poseban slučaj Druga dama Dva pogleda
Ovaj je roman objavljivan u nastavcima u omladinskom listu Polet u jesen 1980. godine. Priča je to o dečkima iz susjedstva Kantu i Rembrandtu i njihovoj svakodnevnoj borbi za preživljavanjem u urbanim uvjetima života. Vječni student filozofije Kant smisli kako će se obogatiti: iznajmiti u rent-a-caru auto i prodati ga nekom naivcu…
