Nejc Zaplotnik je sasvim sigurno jedna od najkarizmatičnijih osobnosti slovenskog alpinizma. Za tvrdnju nije dovoljno imati niz značajnih uspona u domaćim i inozemnim planinama. Nije, također, dovoljno da medu njima budu i tri teška prvenstvena smjera na osamtisućnjake, koja su ga 1979. smjestila uz bok slavnom Messneru. Ono najvažnije je da je Nejc svoj život živio tako iskreno kako ga je opisao u Putu. Iz tog razloga se tom majstorskom tekstu nema što dodati niti oduzeti.
PLETENJE je jedina knjiga o pletenju koja će vam ikad trebati. Svejedno je li vam pletenje potpuna novost ili ste već vješti rukotvorac, knjiga Pletenje je prava enciklopedija koju doista trebate imati ako želite plesti prekrasne i moderne kape i šalove, rukavice, veste te druge predmete od vune. Doznajte koje su najbolje pletaće igle i ostali sitni pribor potreban za lakše pletenje. Istražite golem izbor danas dostupnih vuna i konaca. Brzo savladajte osnove te s lakoćom usvojite sve postojeće tehnike pletenja. Kod pletenja je čarolija u stalnoj nadogradnji i igri bodovima koja omogućuje stvaranje prekrasnih novih uzoraka. U ovome ćete fantastičnome priručniku brzo i lako pronaći korak po korak upute za izradu najrazličitijih uzoraka. Dovoljno je pretražiti bogatu galeriju fotografija u boji s predivnim uzorcima i bodovima, i za tren oka ćete pronaći nadahnuće, ali i detaljne upute koje će vam pomoći napraviti modernu i kvalitetnu vunenu odjeću koja će moći parirati onima iz najboljih trgovina. Priručnik Pletenje još je jedan u nizu priručnika izdavača Dorling Kindersley koji svakoj knjizi pristupa enciklopedijski. To znači da ćete ovdje pronaći baš sve što vam je potrebno za uspješno pletenje. Uživajte u pletenju i izradite sebi, obitelji i prijateljima najljepšu vunenu odjeću! U knjizi ćete naći: sve tehnike pletenja savjete pri odabiru pletaćih igala, vune i konaca uzorke za više od 120 bodova korak po korak fotografije i opis svake tehnike detaljno opisanu i ilustriranu izradu pojedinih odjevnih predmeta
Kako dobiti hopsavo jaje? Zar možemo u svojoj sobi napraviti stalaktite? Ispeci svoj sladoled, napravi plastične vrećice od mlijeka, aktiviraj svoj mali kućni vulkan ili ostavi tajnu poruku ispisanu nevidljivom tintom. 101 fora znanstveni pokus priručnik je za znatiželjne umove koji će oblikovati svijet budućnosti! Svaki ovaj pokus možeš izvesti u svojem domu ili školi od svakodnevnih predmeta koji su lako dostupni!
Knjiga 9 Jean-Baptiste Grenouille je bešćutna nakaza savršena njuha koji u potrazi za stvaranjem najčarobnijeg mirisa čovječanstva ne preza od monstruoznih zločina jer za savršeni miris fali mu ključni sastojak – mlade djevojke. Na povijesnoj pozadini Francuske osamnaestoga stoljeća, Süskind oblikuje svojevrsni »olfaktivni« triler koji secira izopačeno u pojedincu i društvu, pri čemu se čini da je podli nitkov i zlikovac zapravo uvijek posljedica pokvarenog društva. Parfem je prodan u 15 milijuna primjeraka i preveden na 45 jezika, uključujući i jedno izdanje na latinskom.
Bogato ilustriran katalog-monografija izložbe objavljen u povodu XIII međunarodnog kongresa za starokršćansku arheologiju Split-Poreč 1994. Izložba je bila postavljena u prostoru Arheološkog muzeja u Splitu. Knjiga se objavljuje kao drugi tom triptiha o Saloni, prvi dio je objavljen s naslovom Starohrvatski Solin. Poglavlja su popraćena sažecima na francuskom i njemačkom jeziku.
Što se događa kada četvero ljudi sjedi u vagonu podzemne željeznice u kasni sat? Uspijevaju li uspostaviti kontakt ili ostaju samo slučajni prolaznici? Kakve su njihove sudbine? Tko su oni? Sladoled od vanilije opisuje nekoliko trenutaka u životu triju žena i jednoga muškarca kojima se u vožnji podzemnom ne događa gotovo ništa, ali ih nekoliko sitnica, poput odbačenog papirića od bombona, vodi u njihove prošlosti, u propitivanje vlastitih života, promašaja, uspjeha, porijekla… Između njih se ispod površine odvija intenzivan dijalog u kojem razmišljaju o onome drugome i o sebi. Stalnim promjenama perspektiva pripovijedanja od jedne osobe do druge i nazad Đurđa Knežević stvara iznimnu atmosferu kroz koju ispisuje živote i dileme svakoga od nas. Sladoled od vanilije roman je o običnim ljudima, o njihovim sudbinama, dvojbama i strahovima, o ljudima kojima se dogodio život i koji trebaju krenuti dalje svatko sam sa sobom, sa svojom prošlošću i neizvjesnom budućnošću.
Francuski antropolog Marc Auge vodi čitatelja kroza sve faze osobnog i urbanističkog odnosa prema biciklu i pokazuje kako nas se većina biciklističkih tema tiče bez obzira na to kojim se prometalom najradije služimo. Bicikl je zapravo sjajna metafora za više ili manje prijateljsko lice mjesta u kojem živimo, osobito ako je riječ o gradu – jer i Grad je, naravno, metafora. Bicikl nepogrešivo pokazuje kakvog su mentalnog sklopa ljudi koji upravljaju gradom i našom svakodnevicom: grad, velik ili malen, u kojem se biciklisti osjećaju dobro, sretno je mjesto za sve svoje velike i male građane. Grad bez gužve i grča, grad bez stresa i prljavštine, tolerantni grad s mnogo prijateljskih susreta, s mnogo prijateljskih prizora i vidika… utopija koja je u rukama (i pod pedalama) nas biciklista-birača! Strpljiv i vjeran, bicikl je drugo lice onoga kome pripada; ne želimo se rastati od njega što god bilo, veza koju imamo s njim podsjeća pomalo na vezu koju Aristofan navodi u Platonovoj Gozbi; pravi biciklist potpun je samo kada pronađe izgubljenu polovicu svog prvotnog bića, on je jedno s njom. Veza koja spaja biciklista i njegov bicikl ljubavna je veza i, doslovno, veza puna zahvalnosti koju vrijeme ne uništava, već produbljuje, po potrebi u obliku sjećanja i nostalgije kada ih život razdvoji.
Drama Nevjesta od vjetra Slobodana Šnajdera (1948), jednog od najznačajnijih, a devedesetih godina i proskribiranih, suvremenih hrvatskih dramatičara, praizvedena je na njemačkom jeziku u kazalištu Stadttheater Bochum 1998. godine. Drama je nastala prema motivima iz života zagrebačke glumice Gemme Boić, slavljene na pozornicama Austrije i Njemačke, koja u Beču 1914. godine oduzima sebi život. Živjela je »usred jednog doba koje je ornament držalo najvišom manifestacijom svoje umjetnosti, pa i svoje biti«.
Noć, pa bila i izrešetana stroboskopima, laserima i svjetlima noćnog kluba te ozvučena megavatima narodnjaka, doba je kada se iz mutne dubine bića kreće prema svjetlu, kada demoni kucnu o lubanju, pravo doba za osobnu i društvenu speleologiju. Zbijena do bilderske mišićavosti, radnja romana događa se tijekom jedne noći u narodnjačkom klubu, negdje u Zagrebu. Crni, bivši redar – odnedavno pisac krimića, a sada već u nekim novim životnim usijanjima – dolazi pozdraviti staru ekipu. Baš te noći u klub Jacuzzi dolaze i dvije sukobljene i dobro naoružane skupine mladih i divljih mafijaša. Situacija je na rubu pokolja, Crni je promatra s boksačkom poludistancom i usput sve vrijeme ljubuje i razgovara s Djevicom Marijom, koja je nakon 2000 godina odabrala svog muškarca – njega osobno. U Klubu se pojavljuju i tajanstveni noir muškarci u sivim balonerima, pocupkuje galerija likova iz raznih slojeva hrvatskog društva, a u kaotičnu situaciju zaglušenu narodnjacima i napumpanu testosteronima i steroidima upada i racija… Pripovijedanje Nenada Stipanića je kao ciljano muvanje po gužvi kluba, od šanka do vrata i van, s češanjem o tijela i teme kao što su supkultura izbacivača, noir filmovi, internet, turbofolk, seks i crni humor, pri čemu njegov junak Crni vrlo osobno, čak osobenjački pretresa religijske i društvene mitove. Cijeli roman kao da je posipan bijelim prahovima, kokainom i fosforom, čeka se kada će planuti – a možda i neće, ima i takvih noći – u orgijastičnoj atmosferi pucaju kosti i nebesa kao da se otvaraju. Nije baš jasno da li prema raju, kraju ili je to pakao? Eh, još da Crni nema taj problem s memorijom i orijentacijom… Izbacivači Majke Božje triler je u kojemu se susreću, dobro naoružane i spremne na sve, osobna, društvena i nebeska poremećenost. Pritom samo osobna poremećenost želi promijeniti status quo i pitati quo vadis Hrvatska?
Povijest karikature u Hrvatskoj do 1940. godine. Knjiga obuhvaća povijest karikature u Hrvatskoj od početaka do 1940. godine. Sadržaj je podijeljen na deset poglavlja. Nakon uvoda u kojem je obrazložena koncepcija i vremensko ograničenje teme, u poglavlju o teorijsko-metodološkim i povijesnim značajkama karikature pružen je uvid u najznačajnije teorijske doprinose iz svjetske literature, razmatran odnos “visoke” i “popularne” umjetnosti, predložena tipološka podjela karikature i njezina tematska raznovrsnost. Nakon sažetog pregleda svjetske povijesti karikature u Europi i Americi dio o historiografiji karikature u Hrvatskoj kritički razmatra dosadašnju literaturu i predstavlja povijesni pregled različitih pristupa ovoj temi kroz likovnu kritiku, esejistiku i malobrojne znanstvene radove. U poglavlju o pretpovijesti karikature u Hrvatskoj riječ je o primjerima koji su prethodili prvom razdoblju koje je određeno najstarijom karikaturom iz 1846. godine i 1900. godinom, kada su se izdavali pravaški humorističko-satirički listovi i časopisi koji su donosili pretiske karikatura pretežno iz njemačkog jezičnog područja. U kratkom drugom razdoblju (1901. – 1906.) značajne su uloge karikaturista Menci Clementa Crnčića u časopisima Čauš i Satir, te Dragana Melkusa u časopisu Knut, koji su se kvalitetom radova i tematskom raznovrsnošću približili srednjoeuropskoj razini i suvremenom shvaćanju karikature. U trećem, najproduktivnijem razdoblju (1906. – 1940.) razvija se čitav niz vrsnih karikaturista (Branimir Petrović, Frano Branko Angeli Radovani, Pjer Križanić, Sergej Mironović, Slavko Vereš, Ivo Režek, Jozo Kljaković, Ivo Tijardović)) koji mnoge značajne radove objavljuju u zagrebačkim Koprivama i splitskom Duji Balavcu (Emanuel Vidović, Zvonimir Rakamarić, Antun Zuppa) . Uz brojne do sada nepoznate podatke o humoristično-satiričkoj periodici te dnevnim listovima i revijama, mnoštvo do sada nepoznatih podataka o hrvatskim karikaturistima povezano je s interpretacijama njihova likovnog izraza. U zaključnom dijelu obrazložen je prijedlog periodizacije povijesti karikature, precizirane su posebnosti odnosa slike i teksta u karikaturi, istaknut je značaj akademskih slikara koji su izrađivali i objavljivali karikature, definirane su regionalne razlike i posebnosti likovnog izraza karikaturista koji objavljuju u zagrebačkom tisku i splitskog kruga karikaturista. Nadalje, povijest karikature u Hrvatskoj razmatrana je u srednjoeuropskom kontekstu te u odnosu prema stilskim stremljenjima u slikarstvu, a također je istaknuta i nužnost interdisciplinarnog pristupa istraživanju zbog složenosti konteksta. Tekstu je priloženo nekoliko tabela s podacima o karikaturistima i periodici, uz veliki broj ilustracija koje trebaju svakog karikaturistu predstaviti s dvije do pet karakterističnih karikatura.
1904.-1994.
Kratki uvod u arhitekturu bez pedigrea
Ilustrirao: Vladimir Kirin
Koji su elementi Kuliševa izraza? Kad trijezno razmotrimo njegov dosadašnji opus, naglašava Igor Zidić, reklo bi se da su to koloristički uzgon, sponanost geste, duboka veza s prirodom, lirsko nagnuće (bez naracijskoga zastranjivanja), stanovita slikovna muzikalnost (pretežno durski ugođena) i, kao posljedica, apolonski (sunčani) neoromantizam. Studiju Igora Zidića prati stotinjak reprodukcija djela Vatroslava Kuliša te hrvatskih i svjetskih slikara što čine autorov »duhovni zavičaj«, a središnji dio monografije, posvećen autorovim djelima, sadržava više od 260 reprodukcija djela Vatroslava Kuliša što su nastajala od ranih 1970-ih do danas. Brojne fotografije iz fotalbuma obitelji Kuliš ilustriraju priloge: tri razgovora što su ih Igor Zidić i Vatroslav Kuliš vodili 1991., 1999. i 2007., autorov ljetopis, izbor iz bibliografije te popis skupnih i samostalnih izložbiVatroslava Kuliša u zemlji i inozemstvu. Monografija VATROSLAV KULIŠ i njegovo djelo: pismo, figure, motiv, jezik objavljena je u suizdavaštvu Moderne galerije i Školske knjige, u dvojezičnom izdanju (hrvatsko-engleskome). Engleski prijevodGrahama MacMastera te prijevodi sažetaka Zidićeve studije na njemački (Angelina Puović), talijanski (Dubravka Dubravec Labaš) i španjolski jezik (Albertina García Corveiras) čini djelo Vatroslava Kuliša u interpretaciji Igora Zidića dostupnim i čitateljima izvan hrvatskoga govornog područja.
Eseji i kritike
Zbirka Čarobni svijet Walta Disneya
Zbirka Čarobni svijet Walta Disneya
Fotografije Vladimir Pfeifer.
