Osnova slovnice slavjanske narečja ilirskoga

Osnova slovnice slavjanske narěčja ilirskoga Vjekoslava Babukića (1836.) prva je općenacionalna gramatika, po njoj se učio hrvatski jezik pedesetak godina, a jezik koji je Sabor proglasio službenim 1847. upravo je jezik koji je opisan u njoj. Njome je prvi put kodificirana jezična i pravopisna norma koja se u kontinuitetu dotad izgrađivala već više stoljeća. Pretisak te gramatike namijenjen je ne samo kroatistima i slavistima nego i svima koje zanima povijest normiranja hrvatskoga jezika. Uz pretisak je opsežna studija Dvjestota obljetnica rođenja Vjekoslava Babukića (1812. – 2012.) Branke Tafre kojom je dostojno obilježena obljetnica rođenja jednoga od najvažnijih hrvatskih jezikoslovaca i preporoditelja u 19. stoljeću. U njoj su uspoređeni rukopisi i sva izdanja Osnove slovnice, ispravljeni pogrešni literaturni podatci, dopunjeni bibliografski podatci o Babukićevim radovima i dokazi o pravopisnome statusu dočetnoga h u imeničnom genitivu množine, otkriven je izvor za grafem dž, preispitano sporno nazivlje i neka općejezična pitanja, ali i granice književnojezične periodizacije te usput otkrivena današnja terminološka uporaba pridjeva ilirski. I ovom se prilikom Branka Tafra pokazala kao najbolji poznavatelj i tumač djela Vjekoslava Babukića i povijesti hrvatskih gramatika. Ova je studija vrlo temeljit, dorečeno pisan i sadržajan prikaz i Babukićeva života, i njegova djela i djelovanja te nastavak Tafrine knjige Gramatika u Hrvata i Vjekoslav Babukić (1993.) kojom je otvoren nov pristup povijesti hrvatskoga jezikoslovlja.

Polish for Foreigners

1500 words and essential expressions Grammar, dialogues, exercises, recordings and cultural notes New edition of bestseller 2 x CD 150 minutes of recording For beginners and intermediate students A1-B1 Audio Course Handbook + 2 x audio CD

Juridisch-politische Terminologie

Juridisch-politische Terminologie für die slavischen Sprachen Oesterreichs / von der Commission für slavische juridisch-politische Terminologie, Deutsch-kroatische, serbische und slovenische Separat-Ausgabe. Autori Predgovora (III-XIV): Dimitrije Demetar, Božidar Petranović, Matevž Cigale.

Branič jezika hrvatskoga

Pretisak izdanja Knjižare L. Hartmana (St. Kugli), Zagreb iz 1911. godine. U skupštini Matice Hrvatske pod konac mjeseca siječnja 1911. povela se riječ o tom, kako bi se najpodesnijim načinom uputili književnici i novinari na veću brigu oko pravilnosti i ljepote jezične. Nadzornik hrvatskih srednjih škola i odbornik Matičin dr. Stjepan Bosanac odštampao je svoj izvještaj i govor u feuilletonu Narodnih Novina, našto je pisac ovoga Braniča kao Član književnoga odjeljenja u uredništvu spomenutoga lista nadovezao niz članaka pod natpisom Filološki zapisi; iz uredničke bilježnice. Ti su eto članci pod novim natpisom po drugi put preštampani u ovu knjižicu. Dodani su cijeli novi odlomci za utvrdjivanje ideja iznesenih u prvom izdanju, a popravljene sitnice, koje su se piscu potkrale u novinskom slogu prve edicije. U svom izvještaju O čistoći jezika hrvatskoga upro je dr. Stjepan Bosanac pratom u jednu rak-ranu javnoga našega života, koju valja liječiti. Mnogi naši književnici zaista zanemaruju osnovna pravila hrvatske gramatike i stilistike, počinjući polako zaboravljati i one stvari, koje su već odavno prečišćene i utvrdjene tako da ih nitko ne bi smio smetati s uma.

Lexicon latinum

Andrija Jambrešić, Franjo Sušnik: Lexicon latinum Pretisak četverojezičnog enciklopedijskog rječnika u povodu 250.obljetnice izlaska prvotiska 1742.-1992. Rječnik Lexicon latinum interpretatione illyrica, germanica, et hungarica locuples … veoma je vrijedan spomenik naše kulturne baštine, posebno važan za znanstvena proučavanja u okviru hrvatske leksikografije i leksikologije, povijesne dijalektologije, komparativne slavistike. Ponovo se izdaje u povodu 250. obljetnice njegova objavljivanja zbog toga što su primjerci originalnoga izdanja veoma rijetki i teško dostupni. Premda su novija istraživanja dokazala da je autor Rječnika bio i Franjo Sušnik, na koricama i na hrptu ove knjige kao autor je naveden samo Andrija Jambrešić, kako je to otisnuto i na naslovnoj strani izvornoga teksta.

Nova abecedarka za poučavanje odraslih nepismenjaka

U jedan svezak uvezano: Nova abecedarka za poučavanje odraslih nepismenjaka, 1922., 48 str. Nova abecedarka za poučavanje odraslih nepismenjaka, 1926., 48 str. Nova abecedarka za poučavanje odraslih nepismenjaka, 1937., 48 str.