Knjiga pripovijedaka hrvatskog književnika i scenarista za filmove i stripove primjer je sofisticirano strukturirane proze u kojoj se isprepliću citati, aluzije i parafraze iz raznih umjetnosti, mitologije i drugih kulturoloških izvora. Autor na vrlo maštovit način kombinira pripovjedne modele i metatekstualne igre te likove i priče preuzete iz književnosti, filma, glazbe, likovnih umjetnosti, mitologije i drugih izvora smješta u novi, začudni kontekst. Pripovjedač uvlači čitatelja u fantastične svjetove pomaknutih stvarnosti u malu osobnu igru detekcije, potragu za nestalim likovima ili dijelovima stvarnosti. Granice stvarnosti i fikcije potpuno su zamućene. Priče predstavljaju estetski užitak za čitatelja koji je spreman upustititi se u zahtjevniju avanturu čitanja.
Neobičan krimić, o neobičnom ubojstvu, kojeg rješava još neobičniji detektiv. Riječ je o petnaestogodišnjem dječaku koji boluje od jedne vrste autizma i uz to je vrstan matematičar, što će mu pomoći u istrazi. On otkriva da je netko ubio susjedina psa i odlučuje pronaći ubojicu, ali metode su mu netipične. Zabavna i napeta knjiga puna emocija za tinejdžere, ali i za odrasle.
Tko je mogao vjerovali da bi se život Alice VVhittaker mogao tako promijeniti? Imala je trideset sedam godina, bila je bogata ali neugledna žena, nezainteresirana za bilo kakav posao… Njezin život bio je samotan, pa se tješila onim čega je imala dovoljno – novcem. A onda je u njezin život ušao šarmantni Andrew Fielding. No kako je on ušao, tako je iz njezina života misteriozno nestala njezina prijateljica Nesta ostavivši za sobom pregršt neodgovorenih pitanja i zbunjujućih zagonetki. Taj niz događaja stvorit će novi mračan svijet u kojem će se naći nekoliko ljudi koji bi, svatko svakome, mogli svašta učiniti pa čak i – ubiti. “Taština teško umire” još je jedan intrigantni triler slavne Ruth Rendell, najpopularnije i najproduktivnije suvremene britanske spisateljice kriminalističkih romana. Na hrvatski su joj dosad prevedeni romani: “Presuda u kamenu”, “Demon u mojoj zjeni”, “Živo meso”, “Ključevi ulice”, “Jezero tame” i “Brojalica”. Piše i pod pseudonimom Barbara Vine a na hrvatskom su joj objavljeni romani “Dimnjačarov sin”, “Nijedna noć nije preduga”, “Oko koje vidi u tami” i “Godišnjica”.
Rose McKenna volontira kao dežurna mama u kantini škole njezine kćeri Melly kako bi na oku imala Amandu, zločestu djevojčicu koja je stalno zlostavlja. Njezini se strahovi ostvaruju kad za ručkom ponovno počne zadirkivanje, pa Melly u suzama pobjegne u zahod. Baš kad se Rose sprema poći za svojom kćeri, u kuhinji dolazi do strašne eksplozije koja u kantini i školi izaziva kaos. Rose se mora suočiti sa strašnom odlukom da ode u zahod i iz njega spasi kćer ili da Amandu isprati na sigurno. Vjeruje da joj je uspjelo oboje, ali otkriva da se Amanda, kad je Rose nije vidjela, iz nepoznatog razloga vratila u učionicu. U trenutku se Rose od junaka pretvara u zločinca jer je mala zajednica smatra odgovornom za Amandine ozljede. Idućih se dana Rosein život počinje raspadati, Amandina majka odluči da će je tužiti, brak joj dolazi na kušnju, a još gore, kad joj se kći vrati u školu, zlostavljanje postaje još gore. Kako bi spasila sebe, svoj brak i svoju obitelj, Rose mora stvari uzeti u svoje ruke i otkriti istinu o tome što se doista dogodilo toga kobnog dana.
Ovjekovječen pod imenom Dean Moriarty od strane Jacka Kerouaca u epskom romanu Na putu, Neal Cassady bio je općepoznat po svojoj nezaustavljivoj energiji, neodoljivom šarmu, žustroj hiperaktivnosti i neobuzdanom životnom stavu. Kao drag prijatelj i suputnik Jacka Kerouaca, Allena Ginsberga, Williama Burroughsa i Kena Keseyja, da spomenemo tek nekolicinu njegovih pristaša u utiranju putova, Cassady je živio punim plućima, uvijek spreman za avanturu, tražeći nadahnuće pri svakom skretanju. Pred vama su njegovi autobiografski zapisi, nepredvidiva američka saga jedne istinski slobodne osobe. Napomena: knjiga dolazi iz otpisa javne knjižnice, stanje je uredno.
Dječja ilustrirana enciklopedija sv.8
Druga knjiga, a prva zbirka priča Nebojše Lujanovića, “S pogrebnom povorkom nizbrdo” već i naslovom dobro ocrtava dominantan ugođaj knjige: riječ je o pričama u kojima se tragično i komično smjenjuju i nadjačavaju, kao Sunce i Mjesec, i jedno ne može bez drugoga. No autoru su od svih čuda i nesklada ovog svijeta ipak najzanimljiviji ljudi. Lujanovićevi likovi su sasvim obični ljudi sa sasvim običnim problemima, no to što su sasvim obični ne čini te probleme manje strašnima, mnogi mogu čovjeku glave ili pameti doći. Kao, recimo, rudaru Arifu koji je živio kako-tako dok ga nisu uvjerili da se baš on nalazi na novčanici od deset dinara, popularnoj hiljadarki, pa je krenuo tražiti svoje pravo, pardon, copyright. Ili bivšoj časnoj sestri Delfini koja je Boga spoznala kad se najmanje nadala i svoj red potom napustila, ili ranjenom vojniku HVO-a kojega od rana i rata izliječi doktor muslimanskog prezimena. Identitet je ključno pitanje i točka ključanja kod Lujanovićevih likova. Kriza identiteta dolazi nenadano, bez kucanja, nakon nje svijet ostaje isti, ali je čovjek bitno drugačiji pa drugim okom i na svijet gleda. Apsurd je pak pokretač ovih priča koje kao da se pitaju – što činiti sa životom kad se pretvori u nešto besmislenije i smješnije od vica? Lujanovićevo pripovijedanje je klasično, dakle trajno moderno, širok raspon interesa i literarnih postupaka ne otežava čitanje, dapače, potiče ga, njegove priče se s lakoćom gnijezde u čovjeku, jer tu negdje, u čitatelju, kao da postoji prazno mjesto koje ih iščekuje. Premda se ove priče čitaju lako, stranice lete kao noge na nizbrdici, njihov efekt je sasvim suprotan – čitateljsko zadovoljstvo kreće uzbrdo.
Nabožni predmeti ili devocionalije su predmeti koji potiču i proširuju pobožnost i podsjećaju na religiozne misterije. Riječ je o medaljicama, medaljonima, križevima, brevarima i krunicama posebno popularnim tijekom 17. i 18. stoljeća. Među njima su najmnogobrojnije medaljice na kojima se nalaze prikazi Isusa ili Marije, raznih svetaca, svetih predmeta ili mjesta. Posebno su zanimljive Riječke i Trsatske medaljice za koje se pretpostavlja da su izrađivane u lokalnim radionicama.
Vektorski prostori Baza i dimenzija vektorskog prostora Opći vektorski prostori i prostori funkcija Promjena baze Unitarni vektorski prostori Normirani vektorski prostori Riješeni primjeri Linearni operatori Prikaz operatora Promjena baze i slične matrice Primjeri operatora u ravnini i prostoru Algebra operatora Minimalni polinom Sažetak o linearnim operatorima Riješeni primjeri Vlastiti vektori i vlastite vrijednosti Karakteristični polinom i vlastite vrijednosti Dijagonalizacija operatora i matrične funkcije Hamilton-Cayleyev teorem Nilpotentne matrice i Jordanova forma matrice Skalarni produkt i dijagonalizacija simetrične matrice Skalarni produkt Gramm-Schmidtov postupak ortogonalizacije Simetrične matrice Ortogonalne matrice Dijagonalizacija simetrične matrice Matrične norme, spektar i spektralni radijus matrice Operatorske norme i konvergencija matrica Funkcija matrice i teorem o preslikavanju spektra Spektralni radijus i Neumannov red Spektralni radijus i spektralna norma matrice Stabilne matrice Geršgorinov teorem o krugovima Bauerov teorem o Cassinijevim ovalima Jacobijeva i Gauss-Seidelova iterativna metoda Matrična analiza za linearne diferencijalne jednadžbe Varijacijska karakterizacija vlastitih vrijednosti hermitske matrice Fréchetova derivacija Singularna dekompozicija matrica Singularne vrijednosti matrice Singularna dekompozicija matrica i primjene Primjeri singularne dekompozicije Pseudoinverzna matrica Crtice iz povijesti linearne algebre Rješenja zadataka
Knjiga donosi uputstva za izradu niza radova od pedagoški neoblikovanog materijala. Korak po korak objašnjavaju se i fotografijama ilustriraju sve faze izrade igračaka i ukrasnih predmeta ( bubamara, oglasna ploča, drveni zrakoplov, vilinski konjic, periskop, reljefna slika sa žičarom,periskop, skakavac, indijanski šator, kućica). Primjereno djeci starijeg školskog uzrasta.
Knjiga donosi uputstva za izradu niza radova od papira i kartona. Korak po korak objašnjavaju se i fotografijama ilustriraju sve faze izrade igračaka, ukrasnih i upotrebnih predmeta (pernica, zvrk, domino pločice, dvorac, vrtuljak, igra dame, kutije za pisaći leptir, slagalica s kockama, herbarij). Primjereno djeci starijeg školskog uzrasta.
Monumenta Bergomensia XLII
Skrivene prednosti neurednosti. Drugi autor David H. Freedman
Nina Bouraoui francuska je spisateljica, po ocu alžirskog porijekla. Autorica je deset romana: njezin prozni prvijenac La voyeuse inderdit, dobio je 1991. nagradu Livre Inter, dok je za predzadnji, Mes mauvaises pensés, dobila 2005. uglednu književnu nagradu Renaudot. Moje loše misli pojavljuju se pred hrvatskom čitateljskom publikom kao korak u, osim specijalistima, nepoznato područje. Taj je korak istovremeno i iskorak iz uobičajenih proznih putova, jer je riječ o romanu koji i u tematskom sloju i u načinu pripovijedanja, iskoračuje iz prosječnih standarda. Moje loše misli pisane su, od prve do posljednje rečenice, kao da su izgovorene u jednom dahu. Nema dijaloga, nema ulomaka, nema nikakvih vanjskih znakova koji bi tu prozu uobličavali u poglavlja i tako čitateljima olakšavali putovanje kroz njezine retke. Cijela je knjiga, doista, kao izgovorena, iz prvoga lica mlade žene koja se u imaginarnom telefonskom razgovoru obraća svojoj psihoanalitičarki. Čini se prikladnim roman Moje loše misli nazvati suvremenim oblikom ispovijedi, u kojoj je instanca Boga zamijenjena ulogom psihoanalitičarke, a vjera analitičkom metodom poniranja u sebe. Umjesto zaklonjene ispovjedaonice, mlada žena vjerojatno sjedi u fotelji, ili leži na krevetu, i drži telefon u ruci…
Zove se Azad, ali za svijet u koji je stupio prečesto nema ni lica ni imena… Zove se Azad i pobjegao je pred ratom. Sada živi u Litvi, u kampu za izbjeglice. Musliman je. Želi vizu, želi nastaviti studij. Iza njega je rat, a oko njega ravnodušnost, očaj i fanatizam. Želi. Lucy je Amerikanka, Zahra djevojka iz kampa, i ona treća, koja je ostala kući. Tri žene i tri izbora. Ne želi mobitel u kuverti, ali dobiva ga. Skriva ga pod madracem, čeka. Što je potrebno da običnog čovjeka dovede do ruba, i što ga može spriječiti da ga prekorači? Jesu li dovoljni vjera i razum? Je li dovoljna ljubav?
Gole lutke III Ravensbrück
Gole lutke II. Ravensbrück
Čedomil, Jakša (pravo ime Jakov Čuka), hrvatski književni kritičar (Zaglav na Dugom otoku, 16. VII. 1868 – Rim, 1. XI. 1928). Završio bogosloviju u Zadru 1888. Studij nastavio u Rimu, gdje je 1890. postigao doktorat iz crkvenog prava. Obavljao je razne svećeničke dužnosti kao kateheta, kapelan i kanonik u Zadru te prepozit splitskoga Kaptola. God. 1926. imenovan je rektorom Zavoda sv. Jeronima u Rimu. Uređivao Glasnik Matice dalmatinske 1900–03. Književnom kritikom prestao se baviti 1903. S dobrim poznavanjem suvremene europske kritičke misli (H. Taine, G. M. C. Brandes, P. Bourget, Ch. A. Sainte-Beuve, F. De Sanctis, E. Nencioni) Čedomil je prihvatio visoke etičke i estetske kriterije u vrednovanju književnog djela. Smatrajući tradicionalnu hrvatsku književnu kritiku slabom, težio je prevrednovanju dotadašnjih ocjena djela hrvatskih pisaca. Negativno je ocijenio roman U registraturi A. Kovačića, E. Kumičiću predbacio je romantičarsko nasljedovanje Šenoinih djela, A. Harambašića smatrao je netalentiranim i lošim pjesnikom. Vrlo je povoljno mišljenje imao o K. Š. Gjalskome kao sljedbeniku ruskog realizma, a S. S. Kranjčevića doživljavao je kao izvornog pjesnika snažna nadahnuća, koji se univerzalnom motivikom uzdigao iznad regionalnosti svojega doba. Kritike je objavljivao i u talijanskim i hrvatskim časopisima, a u tzv. sukobu starih i mladih nastojao je pronalaziti kompromisna rješenja. Izbor iz književnih kritika objavljen mu je u knjigama Prikazi i rasprave (1943) i O književnosti (1944). Pisao i o talijanskoj, ruskoj i francuskoj književnosti, a kao stručnjak za crkveno pravo izravno je surađivao na stvaranju konkordata i međuvjerskih zakona.
