Oznaka:

Robert Oven

Robert Owen 1771-1858. Potcrtavano mjestimice.

Stranost bića

„Jaz između subjektivnog i objektivnog, između transcendentalnog i fenomenalnog, fenomenologija nastoji da prevaziđe ne tako što će ih izmiriti u pojmu, već ulazeći u samo srce subjekta i njegovih intencija. Zbog toga je autoru potrebno da uhvati priličan zalet i istoriji fenomenologije, njenim izvorima i njenom preplitanju sa drugim disciplinama, posveti čak četiri prva poglavlja svoje knjige (što je dragoceno, jer na domaćoj filozofskoj sceni fenomenologija je terra incognita). Upoznajući nas, kroz analizu pojma stranosti, sa antičkim izvorima fenomenologije, te sa njenim menama u modernom mišljenju – u luku od Kanta do Huserla, preko Hegela, Marksa i Ničea, autor nam krči put ka savremenim fenomenološkim problemima i stvara pretpostavke za razumevanje odnosa između stranog i vlastitog. Od petog do sedmog poglavlja upoznajemo se sa fenomenološkim problemima u periodu od Hajdegera do Levinasa, da bi poslednja dva dela knjige zagrizla u samo srce problema: apsurd i ontološka nosivost stranosti … Ukoliko je Huserlova ideja i bila da fenomenologiju, na neki način, odvoji od ontologije, da je izbavi iz dijalektičkih vrtloga pojma, koji usisavaju sve što im se nađe na putu, računajući i samu stvarnost, Levinasov poduhvat sredstvima fenomenološkim gradi ontologiju stranog, drugog, lica, dakle jednu etiku savršeno različitu od svih usrećiteljskih etika dvadesetog veka. Knjiga Dragana Prole rađa se na mestu susreta fenomenologije i ontologije. Ova sabrana i elegantna knjiga zahteva za sebe pravo na život u ovdašnjim devastiranim prostorima filozofskim: niče iz neplodnog tla, bez potpore, bez dovoljno hranljivih materija, bez sličnih kreacija u svojoj blizini. Ali probila se i sada raste. Dragan Prole već neko vreme hoda putevima fenomenološkim. Možda i ne zavisi samo od njega dokle će stići, ali kada je već dovde došao nema razloga da ne produži. Naprotiv.” Ivan Milenković

Ekstremni teroristi

Terorizam danas Šta ako teroristi aktiviraju amaterski napravljenu nuklearnu bombu u podnožju Empajer Stejt Bildinga u Njujorku? Nuklearna eksplozivna naprava snage od jednog kilotona – majušna po standardima supersile – stvorila bi plamenu kuglu od 100 metara u prečniku, potpuno bi uništila taj oblakoder i njegovih 20.000 zaposlenih, a na tom mestu bi ostao krater prečnika 40 metara. Intenzivna vrelina pretvorila bi u paru mnoge delove zgrade, i sva ljudska bića zatečena u njoj. Udarni talas bi se počeo širiti iz tačke eksplozije, udarajući u sve ispred sebe, stvarajući pritisak koji bi nadmašio jednu tonu po kvadratnom santimetru. One komponente Empajer Stejt Bildinga koje ne bi isparile, pretvorile bi se u oluju betonskih, staklenih i čeličnih projektila, koja bi, nošena jakim horizontalnim vetrovima, poletela stotinama metara daleko.

Vic o Plavuši – Blonde Joke

Stereotipi u kojima živimo – Stereotypes We Live By. Autorice tekstova: Irena Kolbas, Laura Šakaja, Dubravka Ugrešić. Katalog izložbe u Etnografskom muzeju Zagreb 2013.-2014. Bilingual HRV-ENG.

Paradoks američke moći

Zašto jedina svetska supersila ne može sama. DIPLOMATIJA/ a) Društvena moć – SAD b) Međunarodna saradnja c) Globalizacija d) Informaciona tehnologija – Politički aspekt – SAD e) Međunarodni odnosi – Filozofski aspekt f) SAD – Spoljna politika…

Čovjek i hazard

Ostali autori: Alfred Gorny Opis: Iz sadržaja: – IGRA ZAPOČINJE – Igra u kulturi – Igra kao razonoda – Igra i matematika – Igre na sreću i račun vjerojatnosti – KOCKE SU PALE – Kockanje u staroj Indiji – Varanje u igri – Poljaci o kockarskoj strasti – Partija crapsa – KOLO SREĆE SE OKREĆE Srećke i sudbina – Počeci robne lutrije – Lotto di Genova – Iluzija sreće – KLAĐENJE NA POBJEDNIKA – Borba pijetlova – Utrke konja – Sakupljač oklada – Nogometni toto – RULETI – Izum ruleta i prve igračnice – Monte Carlo – Sistemske igre na ruletu – Nevada i Los Vegas – KARTE NA STOL – Podrijetlo i prve vijesti o kartaškim igrama – Kartaške igre u plesnoj dvorani – Pikova dama – Kartaški jezik – Bridž

Kod i drugi zakoni kiberprostora

Preveo Živan Filippi. U proljeće 1996. godine, na godišnjoj konferenciji organiziranoj pod naslovom Kompjutori, sloboda i privatnost, dva pisca znanstvene fantastike ispričala su priče o budućnosti kiberprostora. Vernor Vinge govorio je o sveprisutnosti sile zakona koju omogućuju distriubiani sustavi visoke razlucivosti – kompjutorski čipovi povezani putem Mreže sa svakim dijelom društvenog života, sa čitavim jednim dijelom namijenjenim vladinim potrebama. Taje arhitektura tada već bila u izgradnji -bio je to Internet – a tehnolozi su već opisivali njezine dosege. Budući da se ta mreža kontrole ispreplela sa svakim dijelom društvenoga života, samo je pitanje vremena, rekao je Vinge, prije nego što vlada bude zatražila pripadajući joj udio kontrole. Svaka nova generacija koda povećavat će tu moć vlade. Budućnost će donijeti svijet savršene regulacije, a arhitektura distribuiranog računalstva – Internet i njegovi dodaci – učinit će tu savršenost mogućom. Tom Maddox slijedio je Vingea. Njegova vizija bila je vrlo slična, iako je izvor kontrole bio različit. Vladina moć neće doći samo preko čipova. Stvarni izvor moći, tvrdio je Maddox, je savez između vlade i trgovine. Trgovina, poput vlade, bolje se snalazi u bolje reguliranom svijetu. Vlasništvo je sigurnije, podaci se lakše riku-Ijaju i manji je rizik poremećaja. Budućnost će biti pakt između te dvije sile društvenoga poretka. Kod i trgovina. U vrijeme kada su ta dva autora govorila, budućnost, kako su je oni opisali, još nije došla. Kiberprostor je bio sve prisutniji, ali teško je bilo zamisliti ga ukroćenoga da bi služio ciljevima vlade. A trgovina je svakako bila zainteresirana, iako su tvrtke koje su nudile kreditnokartične usluge upozoravale klijente da se drže podalje od Mreže. Mreža je bila društveni prostor eksplozije. Ali teško je bilo zamisliti ga kao prostor eksplozije društvene kontrole.