Oznaka:

Smrt Zapada

Podnaslov: Dramatično upozorenje kako izumiranje i imigracijske najezde vode u propast Ameriku i cjelokupnu zapadnu civilizaciju. Patrick J. Buchanan, bivši savjetnik trojice američkih predsjednika, pisac knjiga i kolumni za razne novine i utemeljitelj triju istaknutih američkih emisija o javnim pitanjima, u ovoj svojoj knjizi objašnjava uzroke nastajanja zapadne civilizacije, kulture i moralnog poretka. Osnovu tog procesa vidi u raspadu obitelji i vrijednostima na kojima ona počiva što rezultira depopulacijom zemalja Zapada. Nasuprot depopulaciji na Zapadu, broj stanovnika siromašnih zemalja Azije, Afrike i Latinske Amerike stalno raste prijeteći imigracijskim najezdama. Druge dvije opasnosti za Zapad autor vidi u multikulturalizmu i pojavi svjetske socijalističke naddržave. Nedugo nakon ovbjavljivanja, knjiga je postala bestseler izazivajući brojne rasprave i reakcije u Americi, ali i šire.

Mitteleuropa

Ovo je djelo zamišljeno kao ogled o povijesnoj semantici. Autor je francuski germanist. Germanist je u tom smislu da povijest »mentalnih karata« Mitteleurope germanskog nadahnuća (njemačkog i austrijskog) zauzima središnje mjesto. Francuz pak u tom smislu daje izvan svakog oblika rasprave o samoodređenju, bilo kritičkog ili nacionalističkog, mjesta i uloge Nijemaca i Austrijanaca u Srednjoj Europi. Germanist u širem smislu: nakon utemeljenja potkraj 19. stoljeća, studiji germanistike u Francuskoj objedinjuju više disciplina (književnost, lingvistiku, povijest, filozofiju itd.) kako bi omogućili da se razumije kulturno ozračje zemalja njemačkog jezika. Takav pristup omogućuje također da se suprotstave tekstovi različitog karaktera: čini mi se da jedan pisac (na primjer Hofmannsthal) to kaže isto toliko kao i jedan političar (na primjer Naumann). Francuz koji razmišlja o Srednjoj Europi osobito je osjetljiv na medukulturni karakter te geopolitičke stvarnosti: medukulturni zato što svaka nacija, ponekad i svaka kulturna sredina unutar jedne nacije, ima svoje viđenje Srednje Europe; medukulturni također i zato što sam identitet Srednje Europe drži na trajnom raskrižju narode i jezike.

Klasični jezik arhitekture

Klasični jezik arhitekture (139 ilustracija). John Summerson smatra se najvećim britanskim povjesničarom arhitekture. U ovoj njegovoj knjizi Klasični jezik arhitekture sakupljeno je šest predavanja emitiranih na BBC-u 1963. godine, u kojima analizira elemente i modele koje su ostavili antički graditelji, te razmatra njihove transformacije tijekom stoljeća.

Um i sloboda

Spisi iz filozofije istorije, prava i države

Ruska ideja

Napomena: knjiga dolazi iz otpisa javne knjižnice. Stanje uredno.

Sloboda i demokracija

Ovaj izbor političkih radova toga velikog demokratskog mislioca sadržava najvažnije Jeffersonove političke spise, ustavne i zakonske nacrte, govore i pisma, te bilješke uz pojedine radove. U knjigu su uvršteni integralni tekstovi a ne izabrani fragmenti iz pojedinih radova. Najveći prostor i okosnicu izbora čine dva slavna spisa: pamflet MSažeti pregled prava britanske Amerike (1774.), koji prethodi Deklaraciji neovisnosti i čini uvod u nju, te još poznatija knjiga Bilješke o državi Virginiji (1752.). U toj knjizi kroz kritiku izbornog despotizma i državnog centralizma Jefferson razvija temeljne ideje svoje teorije demokracije: ideju zaštite neotuđivih sloboda i prava čovjeka, ekonomske neovisnosti pojedinca kao socijalnog temelja republikanske vladavine, diobe vlasti, decentralizacije i dekoncentracije političke moći. U izbor su uvršteni i najvažniji Jeffersonovi zakonodavni radovi, političke deklaracije i govori, neophodni za razumijevanjc njegove političke misli: Deklaracija neovisnosti (1776.); Nacrt Ustava Virginije (1783.); Prijedlog Zakona o vjerskoj slobodi (1779.), nakon dugih borbi usvojen u Virginijskoj skupštini 1786., kojim je sloboda vjeroispovijesti proglašena neotuđivim ljudskim pravom, a crkva odvojena od države; Povelja prava (1759.), nacrt dokumenta priređen uoči francuske revolucije, koji su trebali usvojiti francuski kralj i skupština (Opći staleži); značajne Kentuckyjske odluke (1795.), u kojima nasuprot ccntralističkih posezanja federalne države brani prava država, članica Unije, da čak poništc nametnute nepopularne zakone; čuveni Prvi inauguralni govor (4. III. 1801.), u kojem objašnjava načela pučke vladavine. Knjiga sadrži i neka teorijsko-politički važna Jeffersonova pisma: pariška pisma J. Madisonu o ljekovitosti povremenih narodnih pobuna (30. I. 1787.), te o potrebi donošenja deklaracije prava (15. III. 1789.); pismo J. Adamsu o prirodnoj aristokraciji i kompetentnosti naroda da obnaša vlast (28. X. 1813.); znamenita pisma S. Kerchevalu (l2. VII. 1816.) i J. Cartwrightu (5. VI. 1824.), u kojima objašnjava da svaka generacija ima pravo na vlastiti temeljni izbor, jer ništa nije nepromjenljivo osim navlastitih i neotuđivih čovjekovih prava; pismo D. de Tracyju o izvršnoj vlasti (26. I. 1811..) i W. Johnsonu o sudbenoj vlasti ( 12. VI. 1823.). Iz predgovora

Tri reda ili imaginarij feudalizma

Studija se bavi načinima na koje su srednjovjekovni, učeni, uglavnom crkveni, ljudi promišljali društvo u kojem žive, kako su imaginirali da je ono ustrojeno ili kako bi trebalo biti ustrojeno. Prateći evoluciju tog imaginiranja, Duby se usredotočuje na prijelomno 11. i 12. stoljeće, no ukupni kronološki obuhvat knjige mnogo je širi: svoju povijest feudalne ideologije Duby započinje s izmakom rimske antike, sa svetim Augustinom, papom Gelazijem I. i Pseudodionizijom Areopagitom. Od njih započinju dvo-, tro- i četveročlane diobe čovječanstva na redove, razrede, klase ili staleže pomoću kojih su kršćanski mislioci na latinskom zapadu pokušavali pojmiti društva kojima su pripadali. Duby slijedi mijene i permutacije složenog ideološkog aparata kojim su se na srednjovjekovnom zapadu željele protumačiti i opravdati ovozemne hijerarhije i njihov odnos prema vječnim hijerarhijama u kršćanski pojmljenoj onostranosti. Tek se u ranom 11. stoljeću pojavljuje zamisao o čovječanstvu skladno razdijeljenom na vršitelje triju komplementarnih i uzajam¬no korisnih funkcija: na one koji mole, one koji ratuju i one koji rade. Duby je na temelju analize ekonomskog, političkog i kulturnog života toga razdoblja pokušao odgovoriti na pitanje zašto se ta trofunkcijska podjela društva ukorijenila na sjeveru Francuske od 11. do 13. stoljeća. GEORGES DUBY (1919. – 1996.) francuski je medijevist svjetskoga glasa, čiji je rad najjače obilježio procvat istraživanja europskoga srednjovjekovlja, Jedan od najistaknutijih predstavnika nouvelle histoire, škole nastale u okviru časopisa Annales. U njegovu bogatom opusu najpopularnija su mu djela Vrijeme katedrala iz 1976. te Ratnici i seljaci iz 1973. Ipak, studija Tri reda ili imagmarij feudalizma, prvi put objavljena 1978., njegovo je ključno djelo te njegova najambicioznija i najpoznatija knjiga.

Isus i Zeloti

Studija o političkim čimbenicima u počecima kršćanstva. Knjiga Isus i Zeloti S.G.F. Brandona, profesora komparativne religije na Sveučilištu u Manchasteru, dio je trilogije (uz knjige Suđenje Isusu iz Nazareta i Pad Jeruzalema) koja vrlo temeljito i precizno, na temelju svih dostupnih dokumenata, istražuje događaje vezane Isusov život i nastanak kršćanstva s posebnim osvrtom na odnos Isusa i zelota, radikalnih izraelskih rodoljuba koji su se borili protiv rimske vlasti. U svom istraživanju Brandon polazi od činjenice da je prema danas dostupnim izvorima očito kako je iz rimske perspektive Isus bio politički pobunjenik, koji je poslije osuđen zbog poticanja na pobunu, i kanoniziranim evanđeljima nedovoljno su objašnjeni razlozi zbog kojih je Pilat donio takvu odluku. Ako su Isusa zaista smatrali Mesijom, ako je doista i sam rekao da dugo očekivani osloboditelj Izraela, onda on sigurno nije mogao izbjegavati očitovanje o pitanju legitimiteta rimske uprave nad Judejom, tvrdi Brandon. Kako onda objasniti činjenicu da novozavjetni Mesija nije imao nikakvih političkih gledišta? Leži li možda razlog u činjenici da je Markovo evanđelje, koje je starije, bilo upućeno ranoj Rimskoj crkvi (Christianos Romanos), pisac nastojao ukloniti bilo kakvu povezanost Isusa sa židovskim unjenicima, koji su se borili protiv Rimljana? Ogovore na ovo i druga slična, još uvijek aktualna i delikatna, pitanja vezana za Isusov život i razdoblje u kojem je živio i djelovao, možete pronaći u ovoj zanimljivoj studiji S. G. F. Brandona, sigurno i danas jednog od najvećih autoriteta za proučavanje i razvoj ranog kršćanstva.

Funky Business

Ostali autori: Kjell A. Nordström Opis: Kapital pleše samo s darovitima