Sloboda i demokracija

Ovaj izbor političkih radova toga velikog demokratskog mislioca sadržava najvažnije Jeffersonove političke spise, ustavne i zakonske nacrte, govore i pisma, te bilješke uz pojedine radove. U knjigu su uvršteni integralni tekstovi a ne izabrani fragmenti iz pojedinih radova. Najveći prostor i okosnicu izbora čine dva slavna spisa: pamflet MSažeti pregled prava britanske Amerike (1774.), koji prethodi Deklaraciji neovisnosti i čini uvod u nju, te još poznatija knjiga Bilješke o državi Virginiji (1752.). U toj knjizi kroz kritiku izbornog despotizma i državnog centralizma Jefferson razvija temeljne ideje svoje teorije demokracije: ideju zaštite neotuđivih sloboda i prava čovjeka, ekonomske neovisnosti pojedinca kao socijalnog temelja republikanske vladavine, diobe vlasti, decentralizacije i dekoncentracije političke moći. U izbor su uvršteni i najvažniji Jeffersonovi zakonodavni radovi, političke deklaracije i govori, neophodni za razumijevanjc njegove političke misli: Deklaracija neovisnosti (1776.); Nacrt Ustava Virginije (1783.); Prijedlog Zakona o vjerskoj slobodi (1779.), nakon dugih borbi usvojen u Virginijskoj skupštini 1786., kojim je sloboda vjeroispovijesti proglašena neotuđivim ljudskim pravom, a crkva odvojena od države; Povelja prava (1759.), nacrt dokumenta priređen uoči francuske revolucije, koji su trebali usvojiti francuski kralj i skupština (Opći staleži); značajne Kentuckyjske odluke (1795.), u kojima nasuprot ccntralističkih posezanja federalne države brani prava država, članica Unije, da čak poništc nametnute nepopularne zakone; čuveni Prvi inauguralni govor (4. III. 1801.), u kojem objašnjava načela pučke vladavine. Knjiga sadrži i neka teorijsko-politički važna Jeffersonova pisma: pariška pisma J. Madisonu o ljekovitosti povremenih narodnih pobuna (30. I. 1787.), te o potrebi donošenja deklaracije prava (15. III. 1789.); pismo J. Adamsu o prirodnoj aristokraciji i kompetentnosti naroda da obnaša vlast (28. X. 1813.); znamenita pisma S. Kerchevalu (l2. VII. 1816.) i J. Cartwrightu (5. VI. 1824.), u kojima objašnjava da svaka generacija ima pravo na vlastiti temeljni izbor, jer ništa nije nepromjenljivo osim navlastitih i neotuđivih čovjekovih prava; pismo D. de Tracyju o izvršnoj vlasti (26. I. 1811..) i W. Johnsonu o sudbenoj vlasti ( 12. VI. 1823.). Iz predgovora