Ostali autori: Tomislav Baković Knjiga Poznavanje robe i upravljanje kvalitetom autora prof. dr. sc. Tonćija Lazibata i dr. sc. Tomislava Bakovića, na jasan i sustavan način objašnjava važnost faktora koje proizvođači ili trgovci moraju uzeti u obzir pri komercijalizaciji i distribuciji svojih proizvoda. Autori opisuju životni ciklus proizvoda i dvije velike skupine tema. U jednoj su analize preduvjeta nužnih za pojavu proizvoda na tržištu, a u drugoj analize konkurentnosti proizvoda. (…) Iako je knjiga namijenjena prije svega studentima stručnih studija, pojedine teme (poput onih o problematici održivog razvoja), mogu biti korisne i studentima sveučilišnog studija, ali i široj znanstvenoj i stručnoj javnosti koju zanima evolucija upotrebe robe i upravljanje kvalitetom te njihovi praktični aspekti. (Iz recenzije) — Prof. dr. sc. Boris Cota Rukopis ovog udžbenika u znatnoj je mjeri izmijenjen i dopunjen u odnosu na onaj koji je prof. dr. sc. Tonći Lazibat sam napisao i 2005. godine objavio u izdanju poduzeća Sinergija – nakladništvo, d.o.o. Zagreb. Zbog toga se ova knjiga može smatrati novim, originalnim radom dvojice autora. (…) Spoznaje iznesene u udžbeniku podjednako su primjenjive u proizvodnom i uslužnom segmentu gospodarstva. (Iz recenzije) — Prof. dr. sc. Nikola Knego
Ernest Mandel bio je belgijski ekonomist i jedan od najpoznatijih marksističkih teoretičara 20. stoljeća. Rođen je 1923. u Frankfurtu, a odrastao u Belgiji, gdje je i politički djelovao. Bio je aktivan član trockističkog pokreta i sudjelovao u otporu tijekom Drugog svjetskog rata, zbog čega je bio zatvaran u nacističkim logorima. Mandel je najpoznatiji po svojim analizama kapitalizma, osobito u djelu Kasni kapitalizam (1972.), u kojem proučava razvoj kapitalističkog sustava nakon Drugog svjetskog rata. Njegov rad obilježava pokušaj da spoji ekonomsku teoriju s povijesnom analizom i političkom praksom. Bio je profesor i predavač na više sveučilišta te je snažno utjecao na suvremenu marksističku misao. Umro je 1995. u Bruxellesu, ostavivši iza sebe bogat teorijski opus koji se i danas proučava u području političke ekonomije.
Ostali autori: Hrvoje Šimović Maja Mihelja Žaja Marko Primorac
Razvoj i konvergencija u razvijenosti čine temelj tržišne demokracije i ostvarivanja sloboda u prostoru. Očito je kako je regionalni aspekt uvjetovan institucionalnim normama i njihovom aktivnošću. Regije u okviru država i integracija čine instituionalizirane forme koje imaju izvorne funkcije, dok se kolokvijalno ili za potrebe analiza povijesnih procesa termin može upotrijebiti i za ddruge prostore koji imaju određene etničke, zemljopisne i slične karakteristike pa se taj termin rabi i za kontinente. Relevantna je svakako institucionalna forma koja pruža mogućnost za dugoročne praktične aktivnosti u svrhu ostvarivanja ekonomskog napretka. Knjiga se sastoji od šest poglavlja. Prvo poglavlje posvećeno je regionalnoj ekonomici. Drugo poglavlje pojmovno i sadržajno obrađuje regionalnu ekoomsku politiku. Treće poglavlje tretira regionalni rast, faktore rasta i metode projiciranja rasta. Četvrto poglavlje obrađuje regionalnu razvijenost, isproporcije i konvergenciju. Peto poglavlje preko interakcije globalne i regionalne ekonomije ima za cilj ukazati na izražene korelacijske veze u prostoru. Šesto poglavlje bavi se regionalnim ekonomskim integracijama u svijetu.
U priručniku su prikazani elementi važni za utvrđivanje realne vrijednosti profitabilne imovine poduzeća (vrijednosnih papira, nekretnina, patenata i drugih imovinskih oblika) koje se temelji na analizi poslovanja i određivanju troška kapitala. Autorice prikazuju tri u praksi ustaljene metode procjene vrijednosti: metodu diskontiranih novčanih tokova, metodu rezidualnoga dohotka i metodu usporedivih multiplikatora. Na kraju je primjer procjene poduzeća temeljen na spomenutim metodama s obrazloženjima.
Klasteri i njihov utjecaj na rast konkurentnosti predmet su istraživanja prvog poglavlja ovog udžbenika. Konkurentnost je dinamična koncepcija koja se stalno mijenja, prilagođava i usavršava. Stvara se u mikro i mezo ekonomskim strukturama: poduzećima i klasterima, ali utječe i na makroekonomski rast i razvoj. Na konkurentnost utječu i razvijenost makroekonomskih politika i institucionalne strukture neke zemlje. U doba globalizacije sve veći utjecaj na nju imaju inovacije, znanje, informacije i drugi neopipljivi resursi te koncepcija klastera. U koncepciji konkurentnosti poduzeća i klasteri igraju središnju ulogu, jer se u njima generira ekonomska dodana vrijednost. Klasteri se danas koriste u industrijskom i regionalnom planiranju diljem svijeta, prije svega kao bitan izvor rasta konkurentnosti. Ova se koncepcija često koristi kao sinonim za mnogobrojne druge oblike udruživanja. Prema Porteru, klasteri su geografske ili industrijske grupe međusobno povezanih poduzeća i povezanih institucija koje povezuju sličnosti i komplementarnosti. Nakon određenja koncepcije pojma klastera, u drugom poglavlju ukazuje se na značaj industrijskih i regionalnih klastera. Industrijski klaster usredotočen je na konkurentnost unutar nekoga industrijskog sektora. Sastoji se od poduzeća i drugih sudionika koji zajedno razvijaju, proizvode, trguju različitim tipovima dobara i usluga, razmjenjuju informacije i znanje. Industrijski klaster ne mora biti prostorno ograničen samo na jedno geografsko područje. Regionalni klaster predstavlja geografsku koncentraciju neovisnih poduzeća i ponuditelja znanja/tehnologija i predstavlja važan instrument za promoviranje regionalne konkurentnosti i rast novog zapošljavanja. U nastavku se također ukazuje na značaj kreativnih klastera, koji nadrastaju industrijske i regionalne klastere. Njihov osnovni cilj je postati inovativnijima i kvalitetnijima, a ne većima. U sebe uključuju neprofitna poduzeća, institucije kulture, umjetnosti i pojedinačne umjetnike. Klasteri predstavljaju iznimno plodno tlo za inovacije jer su sačinjeni u skladu s modernim inovacijskim procesom i kao takvi utječu na konkurentnost. U trećem se poglavlju objašnjavaju nastanak i razvoj teorije klastera. Teorijske osnove koncepcije klastera mogu se naći u različitim pristupima analize aglomeracije, teoriji distrikta, ali snažno uporište ona ima u Porterovoj analizi dijamanta konkurentnosti. Pritom značenje neekonomskih čimbenika predstavlja ključno pitanje u povijesti i razvoju klastera. Koncepcija klastera je vrlo široka i sažima različite perspektive i aspekte iz drugih koncepcija koje postoje već duže vrijeme. U ovom poglavlju se polazi od teorije aglomeracije, industrijskih distrikata i centara rasta te nastavlja sa suvremenim teorijama koje se razvijaju u okviru različitih teorijskih pristupa klastera. Posebno se ističe Porterova teorija klastera i njegov dijamant konkurentske prednosti. U četvrtom poglavlju analiziraju se metode istraživanja klastera. Prije toga se obrazlažu procesi identificiranja i nastanka klastera te njihove bitne dimenzije koje treba identificirati tijekom istraživanja. Slijede objašnjenja značajki dvaju bitnih pristupa u nastanku klastera: pristupa “odozgo prema dolje” i “odozdo prema gore”. Prvi pristup za analizu klastera koristi metode industrijske i lokacijske disperzije i koncentracije – lokacijski kvocijent, Gini lokacijski indeks te input-output analizu, a drugi rabi kvalitativne metode – ankete, intervjue i studije slučajeva.
Ostali autori: R. E. Müller
Hugh Armstrong Clegg (1920–1995) bio je britanski sociolog i stručnjak za industrijske odnose. Smatra se jednim od vodećih teoretičara u području proučavanja sindikata i kolektivnog pregovaranja u Ujedinjenom Kraljevstvu. Predavao je na Sveučilištu u Oxfordu, gdje je imao važnu ulogu u razvoju akademskog proučavanja industrijskih odnosa. Njegovi radovi analiziraju odnose između radnika, poslodavaca i države, s posebnim naglaskom na institucionalne okvire i razvoj sindikalnog pokreta. Clegg je također sudjelovao u javnim raspravama o reformi radnog zakonodavstva te je svojim istraživanjima značajno utjecao na razumijevanje modernih radnih odnosa.
Adolf Dragičević bio je jugoslavenski ekonomist i sociolog, poznat po radu u području političke ekonomije i društvene teorije. Bavio se analizom socijalističkog ekonomskog sustava, odnosa rada i kapitala te pitanjima društvenog razvoja u Jugoslaviji. Radio je kao sveučilišni profesor i autor stručnih i teorijskih radova iz ekonomije i sociologije. Njegov opus povezuje ekonomske procese s društvenim i političkim kontekstom, s naglaskom na kritičko promišljanje tadašnjih ekonomskih modela.
Kritika teorije nerazvijenosti.
Iza neobičnog a razložnog naslova krije se nekoliko znanstvenih studija o talijansko-hrvatskim kulturnim i jezičnim dodirima. Knjigu otvara vrlo opsežan prilog o hodočasnicima (koji su se upućivali u Svetu zemlju) po Jadranu u XV. i XVI. stoljeću, iz kojeg se prepoznaje i kulturno nasljeđe toga vremena (narativno i deskriptivno izloženo), a koji obiluje i mnogim praktičnim znanjima. U knjizi su studije o Marulićui njegovu svestranom opusu. Napose je tu srudija o Dabu Bobaljeviću i njegovim poznatim talijanskim prijevodima, Albertu Fortisu na Cresu, Nikoli Tomaseu, petrarkizmu u sadržaju jednog starog zadarskog rukopisa (I. a.44) te talijanskom i hrvatskom jeziku na istočnoj obali Jadrana.
Istraživanje u zagrebačkoj regiji
O knjizi IZA GLOBALIZACIJE – Geoekonomija međunarodnih odnosa Djelo je važna novost u relativno skromnoj hrvatskoj literaturi posvećenoj pitanjima suvremenih međunarodnih ekonomskih odnosa. Proces globalizacije autorica promatra kao fazu u razvoju svjetskih odnosa. No, globalizacija ne znači “kraj geografije”, “kraj politike”, “kraj države i nacije”, “kraj vanjske politike i diplomacije”, ali znači promjene u svim tim kategorijama. Sustavno su predočene posljedice globalizacije na području vanjske politike država. Autorica izlaže teorijski koncept geoekonomije kao nove paradigme međunarodnih odnosa i nastajanja nove vrste diplomacije.
Ostali autori: Antun Ivanošić Matija Petar Katančić Priredio za štampu i uvod napisao T. Matić. Stari pisci hrvatski, Knjiga XXVI Napomena : neobrezani arci.
Originalna serija lijepo ilustriranih knjiga o velikim filozofima namijenjena malim čitateljima (ili još bolje malim slušateljima kojima će ih čitati njihovi roditelji). Sokrat (470. – 399. pr. Krista) Početkom Peloponeskog rata, Sokrat je zagovarao načelo slobodnoga, neovisnog mišljenja odnosno potpune samostalnosti misli. Sokrat je poučavao ljude da u sebi moraju pronaći i prepoznati ono što je čestito i dobro, te da su čestite i dobre stvari po prirodi univerzalne. Sokrat je poznat kao učitelj ćudoređa, o kojemu je prvi sustavno razmišljao. ( Prema Hegelu, Lekcije iz povijesti filozofije, 1825. ) *** Jean Paul Mongin stručnjak je za njemačku filozofiju. Iako je neko vrijeme radio kao nastavnik, više voli pisati priče. Otkako je postao otac, čvrsto vjeruje da će djeca promijeniti svijet. Yann Le Bras vrijeme provodi u svom atelijeru, gdje slika za djecu, a radi i u Međunarodnom centru za ilustraciju, smještenom u Muzeju Tomi Ungerer u Strasbourgu.
