Watt

Written in Roussillon during World War Two, while Samuel Beckett was hiding from the Gestapo, Watt was first published in 1953. Beckett acknowledged that this comic novel unlike any other ‘has its place in the series’ – those masterpieces running from Murphy to the Trilogy, Waiting for Godot and beyond. It shares their sense of a world in crisis, their profound awareness of the paradoxes of being, and their distrust of the rational universe. Watt tells the tale of Mr Knott’s servant and his attempts to get to know his master. Watt’s mistake is to derive the essence of his master from the accidentals of his being, and his painstakingly logical attempts to ‘know’ ultimately consign him to the asylum. Itself a critique of error, Watt has previously appeared in editions that are littered with mistakes, both major and minor. The new Faber edition offers for the first time a corrected text based on a scholarly appraisal of the manuscripts and textual history.

Cascando and other short dramatic pieces

This collection of short dramatic works for various media includes the following: Cascando – a radio play, Words and music – a radio play, Eh Joe – a television play, Play – a stage play, Come and Go – dramaticule and Film – a film script.

Izabrana djela

Izbor, redakcija tekstova i pogovor dr. Jelena Berberović. Dr. Marcel Šnajder je rođen u jevrejskoj porodici 28. 1. 1900 godine u Debici (današnja Poljska) za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije. Odatle su mu roditelji, u njegovom ranom djetinjstvu, s činovničkom službom prešli u bosansko-hercegovačku provinciju. Klasično gimnazijsko školovanje započeo je u Mostaru i, u godinama Prvog svjetskog rata, nastavio i završio u Travniku. Opseg njegovog talenta i intelektualnog interesa bio je već u ovim gimnazijiskim godinama toliko prostran da ga nije mogao ispuniti program školskog obrazovanja i dosta opsežno, ali pažljivo kontrolisane školske lektire. U godinama nakon rata upisao je univerzitetske studije u Zagrebu i Beču. Studirao je godinu dana u Zagrebu, a zatim u Beču filozofiju tj. čistu filozofiju, matemutiku i fiziku.[2] 1924 godine Marcel je završio studije matematike i filozofije na Zagrebačkom univerzitetu i iste godine predao doktorsku disertaciju pod naslovom Pokušaj određenja istine, a koju je sa istaknutim uspjehom odbranio 1925 godine.[3] 1924 godine zaposlio se kao profesor matematike i filozofije na I ženskoj gimnaziji u Sarajevu, odakle je 1939 godine iz političkih razloga za kaznu bio premješten u Gornji Milanovac, gdje ga je i zatekao Drugi svjetski rat. Njegovo prisustvo odmah se osjetilo u krugu naprednih nastavnika sarajevskih srednjih škola gdje je, zajedno sa Ognjenom Pricom, Stjepanom Tomićem, Jovanom Kršićem i Kalmijem Baruhom unosio novi duh i nova shvatanja o ulozi škole i nastavnika u društvenim kretanjima. Od učenika je tražio mnogo i postizao mnogo, ne sredstvima pritiska, straha i nametnute discipline, nego svojim sistemom nastave iz kojeg je uvijek zračio i njegov pogled na svijet. Marcel nikad nije spadao među one, ne tako rijetke, intelektualce koji su svoja napredna ubjeđenja zadržavali za sebe i u sebi. On ih je smjelo iznosio u javnost u napisima i javnim predavanjima.[3] Kao simpatizer komunizma bio je trn u oku vlastima Kraljevine Jugoslavije, naročito klerofašističkih krugova. Bio je poznat kao izvrstan predavač, velike opšte kulture, i dobar znalac književnosti i umjetnosti. Vladao je ruskim, poljskim, njemačkim i francuskim jezikom. Obim Marcelovog naučno-publicističkog djela obuhvata preko 40 radova, pretežno objavljenih u časopisu Pregled« u periodu od 1932 do 1940 godine, koji se, velikom većinom odnose na filozofske i sociološke teme. U oblast matematike spadaju njegove naučne rasprave, recenzije i udžbenici, te radovi koji su objavljeni u stručnim časopisima i posebnim knjigama, ili preostali u rukopisima. Najvažniji mu je rad prevod Kantova Vječnog mira, koji je snabdio predgovorom. Posljednjih dana jula 1941 godine ustaše su uhapsile Marcela zajedno za Perom Pešutom. Odveden je i ubijen iste godine negdje u ustaškim jamama u Lici.

Biblioteka 120 godina. 10 naslova Miroslava Krleže

1. Balade Petrice Kerempuha 2. Povratak Filipa Latinovicza 3. Na rubu pameti 4. Hrvatski bog Mars 5. Izlet u Rusiju 6. Kraljevo ; Vučjak ; U logoru 7. Eseji 8. 9. Banket u Blitvi : roman u tri knjige 10. Djetinjstvo u Agramu ; Davni dani

The Soviet Political Poster: 1917-1980

The Soviet Political Poster: 1917-1980 Paperback – May 6, 1986 Russian Edition by Nina Baburina (Author), Boris Rubalsky (Translator) Offers a chronological selection of one hundred and eighty-three political posters and includes a brief profile of each Soviet designer

Ljubavni kod

Ljubav i seksualnost između tradicije i znanosti.

Skice iz Azije

Zbirka eseja Skice iz Azije, koja je pred čitateljem, predstavlja odabrana poglavlja istraživačkog rada autorice što je započelo 1982. godine s objavljivanjem djela Čedomila Veljačića Ethos spoznaje u europskoj i indijskoj filozofiji, a nastavljeno je razradom filozofskih tema misaone baštine Indije, Kine i Japana. Tako je u izvjesnom smislu pred čitateljem presjek dvadesetpetogodišnjeg istraživanja u odabranim fragmentima najznačajnijih poglavlja azijske misaonosti, razradi metodoloških pitanja dijaloga filozofija na razmeđama, kao i pregled nekih najnovijih pokušaja susreta kultura s obje strane – zapadne i istočne. Skice iz Azije tako su odabir fragmenata iz bogate filozofske baštine Indije, Kine i Japana kojima je light-motiv i nit-vodilja uvijek iznova problematizirano pitanje za čime i kako posežemo za dalekoistočnim tradicijama mišljenja i oblika života i kako kao subjekti zapadne kulture možemo pristupati i «misliti u kodu» Istoka.

Sociologija oblikovanja literarnog ukusa

Postoji mnogo raznovrsnih faktora zahvaljujući kojima neko umjetničko djelo smatramo vrijednim, a oni su, kao što je poznato, u velikoj mjeri ovisni o raznim izvanliterarnim događajima i načinima percepcije. Za razliku od danas u potpunosti prevladana shvaćanja djela kao samoj sebi dostatne cjeline koja vlastitu vrijednost crpe ili iz genijalnosti autora ili pak nekih uvriježenih kanona koji mu osiguravaju trajnost, za suvremeno su shvaćanje literature presudni uglavnom brojnost čitateljstva, pozitivne kritičarske aklamacije, kao i agilnost izdavača i piščeva menedžera. Odnosno, dosad se povijest literature suviše bavila umjetnikom i umjetničkim djelom, a premalo oblikovanjem umjetničkog ukusa publike i sociološkim položajem umjetnika. Ova kratka, pomalo suhoparna, ali i stručno napisana knjiga počiva na tezi da podudarnost sviđanja umjetničkih djela ne proizlazi iz njihove imanentne kvalitete, nego je dio složena procesa u kojem sudjeluju razne materijalne sile, poput ideologije, politike ili određenih profanih trendova koji postaju nosioci ukusa određene epohe. S time se odmah postavljaju i dva važna pitanja: prvo, u kojoj je mjeri umjetnički stil nekog vremena unutrašnja nužnost i postoji li uopće nešto takvo kao duh vremena i, drugo, koja je to estetska instancija koja izriče sud?

Purpurni hibiskus

«Poslije mamina odlaska ležala sam u krevetu i prekapala u mislima po prošlosti, po godinama kada smo Jaja, mama i ja govorili duhom, a ne samo usnama. Do Nsukke. U Nsukkije sve počelo»… U nigerijskom gradu Enuguu petnaestogodišnja Kambili i njezin stariji brat Jaja vode povlašten život. Njihov je tata bogat i cijenjen poslovan čovjek, žive u prelijepoj kući i pohađaju ekskluzivnu misionarsku školu.. No njihov obiteljski život ni izdaleka nije skladan. Njezin otac, fanatični vjernik, očekuje nemoguće od svoje djece i žene te ih okrutno kažnjava za svako odstupanje od savršenstva. U njihovu domu vlada tišina i nesloboda. Kada Karnbilina teta Ifeoma nagovori svojeg brata da dopusti djeci da je posjete u Nsukki, Kambili i Jaja prvi put odlaze od kuće te otkrivaju cijeli novi svijet… Purpurni hibiskus je nježna priča o emocionalnim burama u adolescentskoj dobi, moćnim obiteljskim sponama i kulturnim različitostima koje nam oblikuju živote. Riječ je o prvijencu iznimno darovite spisateljice.

Umijeće snalaženja pomiću eneagrama

Knjigom Umijeće snalaženja Pavao Brajša zaključuje niz djela koja su bila posvećena različitim životnim umijećima. Na temelju svog bogatog psihoterapeutskog iskustva i iskustva u održavanju komunikoloških seminara, autor polazi od činjenice da je iznalaženje rješenja u problematičnim situacijama također vještina koju treba dobro naučiti i uspješno raditi, a ne poput noja zabijati glavu u pijesak i živjeti u iluziji da je kvaliteta naših života neovisna od naše sposobnosti snalaženja. U učenju te vještine mogu nam pomoći eneagrami. Eneagrami nude i omogućuju upoznavanje i stjecanje jednoga od umijeća životnoga snalaženja. Riječ je o drevnim uputama koje svoj korijen imaju u filozofskom i religijskom iskustvu. Brajšina knjiga Umijeće snalaženja izvrstan je priručnik eneagrama te zaključni i možda ključni zaglavak u nizu djela o umijećima.