Oznaka:

Subota

Sjećanja su uvijek rezultat preplitanja realnosti i mašte; percepcija događaja iz prošlosti, Koliko se god trudili biti objektivni, uvijek sadrži barem zrnce subjektivnosti zbog kojeg ih ne samo prezentiramo, nego uvijek i interpretiramo. Glavna junakinja romana, starica Greta, interpretaciju vlastite prošlosti nadograđuje i svojom bolešću, demencijom, pa su time pukotine između paralelne stvarnosti i one (navodno) prave još veće. Đurđica Stuhlreiter u svome romanu ne bavi se stereotipnim prikazom bolesti, premda itekako dodiruje teme disfunkcionalnosti obitelji nakon suočavanja s majčinom/puničinom/bakinom dijagnozom. Narušeni odnosi i groteskne situacije ionako svoje korijene vuku još otprije, da bi sada samo bile vidljiviji i intenzivniji. Greta će, pomognuta neobičnim, pa i nestvarnim likovima koji joj se pridružuju na tome putu, zaboravnost u primarnoj stvarnosti itekako nadoknaditi lucidnošću u onoj drugoj, paralelnoj.

Mlada misa

Roman „Mlada misa“ predstavlja svojevrstan nastavak uspješnice „Ja nisam Švabo“ (Profil knjiga, 2015.) U Batinu, maleno izolirano mjesto u Dalmatinskoj zagori vraća se Eugen Udo Schläger koji je u prvom nastavku tražio biološkoga oca, a sad pokušava pridobiti naklonost djevojke s kojom je tada imao avanturu nakon kojega je rodila njihovo dijete. No, njihov međuodnos je u drugom planu romana. Glavni lik „Mlade mise“ je Marijan Maćun Ćivara, umirovljeni porno-glumac, umjetničkoga imena CroCum koji se vraća kući u potrazi za mogućnošću življenja ispočetka, ponovnoga otkrivanja ljubavi, zadobivanja poštovanja i promicanja solidarnosti koja nam izmiče u globaliziranom svijetu individualne kompetitivnosti. Roman propituje kulturološke razlike Zapada i tranzicijskih prostora, suvremenost koju otkrivamo u bilješkama prošlosti (kroz prvo self-help štivo Morlakije famozne „Opaszke o vladaniu zsobon i drugiem u Velikoi i Gornioi Batini, spis velikog Tvrtka praBatine iz 1743. godine), te fleksibilnost društvenih autoriteta današnjice, od Crkve do politike. Vedran Kukavica rođen je u Imotskom 1965. godine. Završio je studij filozofije i lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, dobitnik je Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu za najbolji studentski rad 1990. godine. Prve godine Domovinskog rata početkom devedesetih proveo je u Upravi za informativno psihološko djelovanje (IPD) Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Urednik je Poslovnih vijesti na Četvrtom programu Hrvatske televizije te suradnik emisije „Pola ure kulture“.

Život bezbrižan i lepršav

Knjiga izabranih priča plodne hrvatske pjesnikinje. Priče su u knjizi podijeljene u četiri cjeline poredane kronološki prema vremenu nastajanja: Predragi kutek, Animator, Prolaz smrti i Život bezbrižan i lepršav. Autorica u svakoj priči vješto plete narativ oko općeljudskih tema, muško-ženskih odnosa i nerazumijevanja, potrage za ispunjenom ljubavi, ali i aktualnih tema i društvenih pojava…

Blizina susreta

Roman govori o ženama u ratnim devedesetim, egzodusu naših žena u Italiju, na privremeni rad…

Tri žene i povijest

Sadržaj: Jezabel : Život i smrt Elizabete Kotromanić. Povijesna drama u dva čina i dvanaest slika s epilogom. Toma Bakač : Turska opasnost i Kaptolska tvrđava. Jelena Zrinska : Kći Petra Zrinskog

Daljine

Likovno oprebio Boris Dogan.

Panonac

«Panonac» je priča o području Zagreba u vrijeme provale Huna (A.D. 450), a najveći dio radnje zbiva se između današnje Vlaške i Mirogojske ceste. Glavno je lice Marcus Valerius Pannonius Carro; mladi Rimljanin-Panonac, nobil i zemljoposjednik, vlasnik villae rusticae na podnožju Laktuke (Šalata). Obitelj Valeria živi u Submontani Pannoniae Saviae od vremena rimskog osvojenja Ilirika, dakle oko 450 godina. Iako je Marku jedina želja da u miru sa svojim famulima obraduje imanje, neumoljiva ga povijest vodi protiv njegove volje u svijet velike politike i na položaj vode naroda Submontane u času općeg kolapsa rimskog sustava. Tu je i put do Atilinih dvora u delegaciji velikog Aetia Flavia, susret s najranijim rodom Hrvata koji su stigli u Panoniju s Hunima, i prvi, surovom igrom sudbine, neuspjeli pokušaj doseljenja jedne hrvatske plemićke obitelji u savijsku Submontanu. Priča je, naravno, izmišljena no maksimalno koristi u slobodnoj interpretaciji povijesno i arheološko znanje o današnjem području Zagreba, pri čemu važnu ulogu igra ranokršćanska lampica nađena na Mirogojskoj br. 16 (spomenik joj stoji pred bolnicom Fran Mihaljević). Kako se u romanu isprepliću sudbine pojedinaca u času propasti dugovječne civilizacije, a bez jasne vizije budućnosti, «Panonac» otvara niz aktualnih tema i dilema naše vlastite današnjice. Pri pisanju romana autor je koristio desetljeća svojih znanstvenih zapažanja u mikropejsažu između Vlaške ulice i padina Medvednice. Roman je posvećen 400-godišnjici Klasične Gimnazije u Zagrebu (1607-2007), koju je autor pohađao 1952-1960.

Ima još jedna priča…

Jedno papirnato pismo obilježilo je službeni početak nove avanture već nam poznate Cleo i njenog psihoterapeuta. Kroz noćna druženja uz more oni nastavljaju sa svojim putovanjem labirintom svakodnevnih pitanja razgovarajući o životnim pričama i nedaćama s kojima se svi suočavamo. Psihoterapeut pritom umjesto davanja savjeta pripovijeda priče stvarajući tako atmosferu u kojoj i mi pronalazimo odgovore na mnoga vlastita pitanja koja nam se u ovom trenutku čine neodgovorivima

Groblje bezimenih

Boris Perić rođen je 1966. u Varaždinu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao germanistiku i filozofiju. Bavi se književnošću, književnim i znanstvenim prevođenjem, te publicistikom i novinarstvom. Radio u više javnih glasila obrađujući teme iz kulture, znanosti, unutarnje i vanjske politike. Prozna djela i prijevode s njemačkog i engleskog, te na njemački jezik objavljivao u hrvatskim i inozemnim književnim časopisima. Uvršten u više književnih antologija. Za književne prijevode i autorska djela više puta nagrađivan. Objavio je desetak djela, među kojima i: Heartland (pripovijetke, 1995.), Vampir (roman, 2006.), D’Annunziev kod (roman, 2007.), Ogledi o ekstazi (eseji, 2011.), Povratak Filipa Latinovića (roman, 2013.), Zagabrijel (roman, 2018.), Povijest paučine, Zagabrijel II (roman, 2019.) itd. Roman Povratak Filipa Latinovića ušao je u uži izbor t-portalove nagrade za najbolji roman godine. Urednik je biblioteke Prezreni na svijetu, a nedavno je ostvario veliki uspjeh s prijevodom Balada Petrice Kerempuha na njemački jezik. Član Hrvatskog društva pisaca, Društva hrvatskih književnika, te Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Živi i radi u Zagrebu kao samostalni umjetnik.

Što bi ljubav Učinila?

Ostali autori: Melita Kraus Opis: Meditacije na temu Andersenovih priča Svi smo mi blizanci po srcu. Srce je živi svjedok da je ljubav u nama, samo se treba ugledati u nju da bismo pomogli onima čija su srca oslijepila. Najljepša bajka na svijetu je ljubav. Mnogi prožive svoj život i ne znajući da su živjeli u bajci. Pjesnikinja Tina Gatalica ne priča bajku, ona diše tu bajku. Iako svjesna da je njena uloga sporedna pod zvijezdama, Tinino se lice ne razlikuje od lica Glavnog junaka. Stoga na upit ove knjige: Što bi ljubav učinila? odgovaram: Ljubav bi učinila isto što i Tina, pomogla bi još jednom srcu progledati.

La Triestina

Napomena: knjiga dolazi iz otpisa javne knjižnice, stanje je uredno.

Bogatstvo snova

Roman Bogatsvo snova posvećen je Sarajevu, gradu s kojim je autor vezan emocijama, mislima, djelima i sjećanjima