Povijest čovjekove potrage za razumijevanjem vlastita svijeta. Autor je dobitnik Pulitzerove nagrade za povijest. hvaćeni između dviju vječnosti – prošlosti koja je iščeznula i budućnosti koju ne poznajemo – mi nikad ne prestajemo istraživati naše ponašanje i put kojim idemo. Nasljeđujemo znanost i umjetnost – djela velikih otkrivača i stvaraoca, raznih Kolumba i Leonarda i Shakespearea – o kojima smo pisali u knjigama Otkrivači i Stvaraoci. Ponosimo se njihovim otkrićima i djelima. Ali mi smo svi tragači. Svi želimo znati zašto. Čovjek je životinja koja postavlja pitanja. I dok se zbog onoga što nađemo, zbog uvjerenja da smo našli Odgovor, možemo razdvojiti i zaboraviti našu ljudskost, traganje nas i dalje spaja, ono nas čini i drži ljudima. Iako ovoj knjizi nije svrha ponuditi pregled povijesti filozofije ili religije, ona ipak opisuje način na koji su veliki filozofi i vjerski vođe Zapada tragali. Ovo nije povijest otkrića, nego traganja. Izabrao sam one tragače koji mi još uvijek živo govore i čiji nas putovi prema spoznaji u našim životima i našoj povijesti još uvijek potiču na osobno traganje….
Knjiga broj 2. Prvi je roman iz serije Rat rođaka o razdoblju dinastije Plantagenet, čija je radnja smještena u uzbudljivo i intrigantno vrijeme zavade među englekim kraljevskim obiteljima. Priča Bijele kraljice započinje kada Elizabeth Woodvile na putu prema Northamptonu čeka vojsku koju predvodi sam engleski kralj. Obitelji York i Lancaster bore se za englesko prijestolje u sukobu koji se tada zvao Rat rođaka, a danas je poznat kao Rat dviju ruža.
Ja sam… raste i sazrijeva skupa sa svojim pripovjedačem, i od kraćih štikleca iz djetinjstva, preko uvjerljivih mladalačkih epizoda, prerasta u remek-djelo zrelog pisca, njegove poetike, svjetonazora i posvemašnjeg prelijevanja vlastitog ‘ja’ s onim ‘ja’ koje je izgovoreno na kraju života. Ja sam je rasplesan, veličanstven i dirljiv roman u kojem Uzunović doslovno emotivno ubija čitatelja. Jagna Pogačnik, Best Book. Obični pisci pišu o ljudima i o gradovima, a talentirani ih oživljavaju. Ili, da upotrijebimo i tu veliku riječ, oni ih uskrsnu. Izvrsna književnost je tako bliska Božjem stvaranju. Ovo je, s jedne strane tako osobna, a s druge tako neponovljivo zajednička priča… Veličanstven roman o običnim životima. Zoran Ferić
Ostali autori: Franjo Horvat Kiš Musa Ćazim Ćatić Opis: Knjiga 67
Lydia Davis (1947.) američka je spisateljica kratkih priča, romana, eseja i zapažena prevoditeljica s francuskoga i drugih jezika. Do danas je objavila šest zbirki priča i roman The End of Story. Prevela je mnoge francuske klasike, poput Prousta, Flauberta, Blanchota, Foucaulta. Jedna od tek troje živućih autora koji su se pojavili u prestižnim izdanjima The Best American Short Stories i The Best American Poetry. Godine 2003. primila je iznimno cijenjenu stipendiju MacArthur, 2005. izabrana je za člana Američke akademije znanosti i umjetnosti, a 2013. dobitnica je Međunarodne nagrade Man Booker, i to za prozu koju obilježavaju „kratkoća i preciznost poezije“. Trenutno predaje kreativno pisanje na Sveučilištu u Albanyju, New York.
Malo je termina koje se upotrebljavaju tako često i kako izgleda s najmanjim osjećajem potrebe da se razmisli o njihovu značenju kao što je to termin moć. … Bertrand Russel osjetio se ponukanim, primoranim, da zaključi kako je posjedovanje moći, zajedno sa stjecanjem slave, i danas najviša težnja i najveća nagrada za kojom idu ili teće pripadnici ljudske vrste. (iz Uvoda)
Knjiga Ciklus svemirskih katastrofa autori Richard Firestone, Allen West i Simon Warwick Smith iznose nove znanstvene dokaze o čitavom nizu pretpovijesnih svemirskih događaja krajem posljednjeg Ledenog doba. Njihova otkrića ocjenjuju i potvrđuju legende i mitove o silnim potopima, vatrenim stihijama i ekstremnim promjenama vremena koje su nam ostavili naši preci te zorno pokazuju u kakvom se međusobnom odnosu nalaze ti legendarni događaji. Ovi znanstveni nalazi usto potkrepljuju tezu da upravo ulazimo u tisućljetni ciklus povećanih opasnosti slične vrste, a možda i u novi ciklus izumiranja.
Budući da se rodila kao djevojčica, a ne kao dugo priželjkivani sin, Atalanta još kao maleno djetešce biva ostavljena na obroncima planine da umre. No čak i tada uspijeva preživjeti. Isprva pod okriljem medvjedice, a potom pod budnim okom božice Artemide, Atalanta odrasta divlja i slobodna, uz samo jedan uvjet: pristane li na udaju, upozorava Artemida, to će značiti njezinu propast. Premda očarana divljinom svoga šumskog doma, Atalanta žudi za avanturom. Kada joj Artemida pruži priliku da se u njezino ime pridruži Argonautima, najhrabrijim borcima Helade, u potrazi za zlatnim runom, Atalanta je objeručke prihvaća. Njihovo je putovanje ispunjeno gotovo nepremostivim izazovima, ali Atalanta se dokazuje kao ravnopravna svojim drugovima. Međutim, udaljavajući se sve više od doma i sukobljavajući se s raznolikim kušnjama, Atalanta počinje propitivati božičine prave namjere kao i svoje sklonosti i želje. Može li Atalanta zauzeti svoje legendarno mjesto u svijetu muškaraca, pritom ostavši vjerna svome srcu? Jennifer Saint vješto oslikava svijet bogova i smrtnika koji oživljava pred našim očima, dok nas uvlači u vrtlog strasti, izdaje i junaštva. Pripovijedajući priču o ženi koja je odbijala biti ograničena, Saint iznova uvrštava Atalantu među najveće junakinje grčke mitologije, gdje ona i pripada.
Dijalog o bosanskom duhu je zbornik koji je objavljen 1996. godine u Sarajevu, a uredio ga je Sadudin Musabegović. Ovaj rad je dio kolekcije Mala biblioteka Dijalog i objavljen je u izdanju Međunarodnog centra za mir. Zbornik se bavi tematikom bosanskog duha, što je koncept koji se često spominje u kontekstu bosanske kulture i identiteta. Bosanski duh se ponekad opisuje kao jedinstvena kombinacija kulturnih, historijskih i duhovnih elemenata koji karakteriziraju Bosnu i njene stanovnike. Ovaj koncept je prisutan u različitim aspektima bosanske kulture, uključujući književnost, arhitekturu i tradiciju. U kontekstu književnosti, bosanski duh se često povezuje s djelima autora kao što je Maka Dizdar, koji su svojim djelima uspjeli uhvatiti univerzalne vrijednosti i specifičnosti bosanskog iskustva. Međutim, bosanska književnost je često bila pod utjecajem nacionalnih interpretacija, što je dovelo do dijeljenja i fragmentacije bosanskog kulturnog identiteta. Zbornik Dijalog o bosanskom duhu predstavlja pokušaj da se rasprave i istraže ovi kompleksni aspekti bosanskog identiteta i kulture.
Hamel, poznati poslovni mislilac i autor, donosi nam stručni pregled suvremenih statičnih korporativnih sustava upravljanja i predlaže nove smjernice za moderni menadžment. Kako bi pomogao menadžerima i liderima u ovoj misiji, Hamel donosi slučajeve i provjerene analize inovatora u menadžmentu te popis lekcija koje se iz takvih slučajeva mogu naučiti. ˝Tijekom prošlog stoljeća, ljudi su radili u menadžerskim zatvorima industrijskog doba – i na taj način tratili energiju, kreativnost i potencijal naših ljudi. Gary Hamel vrlo jasno objašnjava ograničenja takve prakse. No, povrh toga, on stvara poticajnu i prijeko potrebnu viziju budućnosti menadžmenta koja ne samo da je humanija, nego može osloboditi okova puni potencijal svih nas.˝ – Richard Florida, profesor kolegija Poslovanje i kreativnost na Rotman School of management
Što je arheologija, Kako je živio čovjek u prethistoriji, Doba antičke civilizacije, Razdoblje ranog srednjeg vijeka, Škola arheološke sekcije. Tumač pojmova. Bogato ilustrirano!
Cedrovi pod snijegom Davida Gutersona neobičan su splet napete sudske drame i sjetne ljubavne priče. Deset godina nakon Drugoga svjetskog rata neobično ubojstvo potrest će mali otok San Piedro, na samoj granici SAD-a i Kanade, gdje ribari i uzgajivači jagoda, pretežno doseljenici iz Njemačke i Japana, žive kao naturalizirani Amerikanci. Ribar Kabuo Miyamoto, bivši vlasnik polja jagoda koji je svoju već otplaćenu zemlju izgubio za vrijeme rata dok se herojski borio protiv Nijemaca u Europi, optužen je za ubojstvo ribara Carla Heinea, američkog veterana bitke na Okinawi, čiji su roditelji prisvojili Kabuovu zemlju. Kroz sudski proces koji prati lokalni novinar polako će na vidjelo izranjati davno zatomljene ljubavi, sramotne izdaje i postojanost dostojanstva mještana.
Radnja romana napisanog 2004. godine prati tragičnu ljubavnu priču između kršćanke Filomene i muslimana Ibrahima, a na povijesnoj podlozi uspona politike Mustafe Kemala Ataturka, “oca turske nacije”. Autor radnju smješta u izmaštani gradić u Anatoliji na početak dvadesetog stoljeća kada se razbuktavaju vjerske netrpeljivosti, započinje Prvi svjetski rat, raspada Otomansko carstvo … Neke od likova ovog romana čitatelji su već upoznali u Bernieresovoj uspješnici „Mandolina kapetana Corellija“.
