Oznaka:

Gouldova knjiga riba

Napomena : knjiga je otpis iz javne knjižnice. Uredna. Nekoć davno, u vremenu zvanom 1828., prije nego što su sva živa bića na kopnu i ribe u rnoru uništene, živio je čovjek po imenu Wiliiam Buelow Gould, robijaš u Van Diemenovoj zemlji koji se zaljubio u jednu domorotkinju i prekasno otkrio da voljeti nije sigurno. Šašavi Billv Gould, australski osvajač, lažac, ubojica, krivotvoritelj, osuđen je na život u najokrutnijoj kažnjeničkoj koloniji u Britanskom carstvu, i ondje mu je naloženo da oslika knjigu riba. Nekoć davno, čuda su se događala… Richard Flanagan (1961.) s Tasmanije vrlo je poznat pisac u australijskom književnom krugu, a ovaj roman izniman je primjer fantastične proze. U njemu se govori o stvarima koje je prekrila prašina vremena i čovjeku koji se u duhu promijenio. Pisac otkriva na začuđujući način njegove bivše osobine, identitet, oblike života i simbole. Priča seže u 19. stoljeće, otkrivajući život jednog uznika u britanskoj kažnjeničkoj koloniji gdje je zatvoreni kriminalac i ubojica dobio zadatak od zatvorskog liječnika da oslika knjigu riba koja će postati izvorom tajni o zatvorenom Gouldu, ali i o književnoj spoznaji. Širinu fikcije otkriva sama zagonetka vjerodostojnosti knjige riba u romanu, ali postavlja i stvarna pitanja čovjeku.

Sentimentalno putovanje. Uspomene, 1917.-1922.

Da se nekom neobjašnjivom revizionističkom pogreškom ruska kultura 20. stoljeća svede samo na prva dva desetljeća, to bi i dalje bilo sasvim dovoljno da se ona upiše u registar svjetske baštine. U tom registru jedno bi ime bilo nezaobilazno, ono čuvenog ruskog formalista Viktora Šklovskog – izgrednika, vojnika, terorista i teoretičara – koji je s jednakom strašću vozio oklopna vozila na bojištima diljem zemlje, spašavao što se spasiti moglo u Perziji, dizao u zrak mostove u rodnom Sankt-Peterburgu, bježao od Čeke te istovremeno držao revolucionarna predavanja koja su promijenila znanost o književnosti. Da je Šklovskij imao ne samo jednu nego mnoštvo valjanih činjenica da napiše memoarsku prozu, nazvanu Sentimentalno putovanje, sa svega dvadeset i devet godina – koliko je imao kada je završio posljednji dio knjige – ponajbolje je sažela književna povjesničarka i teoretičarka Marietta Čudakova, rekavši da je život Šklovskoga bio avanturistički roman. – Ivana Peruško Vindakijević

Damoklova mračna komora

Napomena : knjiga je otpis iz javne knjižnice. Uredna. Damoklova mračna komora Willema Frederika Hermansa smještena je u okupiranu Nizozemsku tijekom Drugog svjetskog rata. Glavni lik je mladi trgovac Henri Osewoudt koji se, uz pomoć tajanstvenog Dorbecka, uključuje u aktivnosti otpora prema nacistima. Nakon oslobođenja, Henri se suočava s optužbama za kolaboraciju jer nitko ne može potvrditi postojanje Dorbecka, koji je ključan za njegovu obranu. Roman istražuje teme nejasnoće, dvojbi i mračne složenosti ljudske osobnosti i stvarnosti u ratnim okolnostima, simbolično nazvane mračna komora kao metafora za epistemološku neprozirnost svijeta koja može čovjeka izložiti opasnosti.

Psalam na kraju puta

Napomena : knjiga je otpis iz javne knjižnice. Nekorištena. Psalam na kraju puta priča je o tragičnom putovanju “nepotopivog” Titanika, ispričana iz perspektive sedmorice izmišljenih brodskih glazbenika različitog porijekla, ali iste sudbine. Autor slijedi zanimljive i dirljive živote svojih likova. Njihova osobna putovanja odražavaju se i uokviruju u sudbini samog broda koji plovi prvi i zadnji put. Dok ”nepotopivi” brod tone, brodski glazbenici sviraju šlagere i psalme, sviraju posmrtni marš Europi i svijetu koji će nakon Titanicove tragedije doživjeti svije najtragičnije i najkrvavije stoljeće. Autor se opredijelio za realistički koncept pripovijedanja, s time što se taj realistički koncept ovdje umnogome proširuje, poprimajući mitske dimenzije. Piscu je Titanicova tragedija poslužila kao okvir u koji je smjestio, a sve kroz prču o sedmorici glazbenika, sliku Europe u previranju, s kraja XIX. i početka XX. Stoljeća.

Hrvatski testament

Iznenađujuće je koliko velik broj novinara (govorim, naravno, samo o onima koje sam osobno upoznao) intervju smatra jednom od lakših novinskih formi. Na prvi pogled – jer za onaj drugi većina novinara najčešće nema vremena – doista bi i moglo biti tako: malo pročačkaš po dokumentaciji prijepodne, malo se popodne raspitaš, nađeš dvije-tri recentne izjave svoga sugovornika, i eto ti materijala za najmanje deset večernjih pitanja. Ako prosječni odgovor na njih bude petnaestak redaka, evo učas, za nepuna tri ili četiri sata posla sveukupno, imaš petinu mjesečne norme ili pak honorar kojim ćeš platiti i plin i skoro cijeli telefonski račun za protekli mjesec, skupa s troškovima opomene pred isključenje… Sasvim usput govoreći – među takvim novinarima, kao uostalom i u cijeloj novinarskoj struci, velik je postotak žena; one, dakle, populacije koja je upravo na razgovoru, baš na kvaliteti komunikacije između dvoje ljudi, uspjela izgraditi cijeli jedan paralelni ravnopravni svijet s beskrajnim mnoštvom mitova, neporecivih istina i neoborivih alibija! No dobro, ostavimo se ženskih prava na raznoliko tumačenje zbilje i vratimo se novinskom intervjuu. Ako je točno da je reportaža kraljica novinskih formi, onda je intervju zacijelo njen vječiti prijestolonasljednik. Nešto poput neke malo zgodnije i malo autoritativnije varijante princa Charlesa, da budem precizniji… Iz predgovora Renata Baretića

Neka gospođica B.

Drame: Držićev san Nevjesta od vjetra Napomena : knjiga je otpis iz javne knjižnice. Uredna.

Džin iz slavujeva oka

Među novim izdanjima ženskih autora izdavačke kuće Vuković&Runjić našao se i roman zanimljivog naslova Džin iz slavujeva oka engleske autorice A.S. Byatt. Iako u svijetu iznimno cijenjena ovo je prvi integralni prijevod nekog njezinog djela. Antonia Susan Byatt prisutna je na književnoj sceni od 1960-tih. Dvadesetak godina kasnije povlači se s profesorskog mjesta na University Collegu u Londonu i potpuno se posvećuje pisanju. Svjetsku slavu stekla je romanom Possession (1990.) za koji dobiva prestižnu Bookerovu nagradu za najbolji roman. Dijelovi toga romana izašli samo u periodici jedino su što je do ovoga romana izašlo kod nas. Džin iz slavujeva oka (1994.) sastoji se od pet dijelova ili kako kaže podnaslov pet bajki. Postava bajke okvir je u kojem se gradi, ali i iznevjerava čitateljevo očekivanje. Priča o najstarijoj kraljevni postavljena je kao klasična bajka sa arhetipskim likovima triju kraljevni, zadatkom koji trebaju ispuniti putovanjem i pomagačima koje putem susreću. Međutim likovi ove bajke svjesni su svojih funkcija u bajci i time im je dana sloboda da izbjegnu priči i postanu slobodni. Lik najstarije kraljevne svjestan je cijelo vrijeme da najstariji lik koji kreće u potragu nikad ne uspijeva, u svim bajkama zadatak izvršava najmlađi (treći brat, kraljević i slično), dok prijašnja dvojica svojom neljubaznošću spriječavaju uspjeh. Svjesna toga kraljevna zna postupiti kako treba u susretu sa škorpionom, žabom i žoharom (koji baš i nisu uobičajeni pomagači i bajkama). Odustajući od zadatka narušava zakonitosti žanra i odustaje od priče koja nije njoj namijenjena. Upravo se u tome krije šarm ove knjige, postavljanje pozornice priča po svim zakonitostima žanra bajke, a nakon toga varijacije, nadgradnja i odstupanje od konvencija ili svjesno participiranje u njima (Stakleni lijes). Zanimljivo je isčitavati kako se ponašaju likovi bajke svjesni tradicije u kojoj inače postoje. Likove bajke nismo navikli promatrati kao svjesne, oni prolaze kroz iskušenja, uspješno ili ne, ali nakraju ostaju isti, osvojivši nagradu, vraćaju se u početnu poziciju. Likovi Byattičinih bajki nadrastaju žanr u kojem se nalaze, ostavljen im je izbor da ostanu ili odustanu. Dopuštaju sebi ili pripovjedaču ironiju (Stakleni lijes).

Trogir u srednjem vijeku I. Javni život grada

Na hrptu: Povijest grada Trogira II/1. Naslov djela: Trogir u srednjem vijeku I. Javni život grada i njegovih ljudi. Iz sadržaja knjige: Carski grad, Krhko arpadovsko vrhovništvo, Pod zaštitom i vlašću Bribiraca, Promjena vrhovništva 1322. godine. Trogirani se vraćaju pod vlast ugarskoga kralja.

Smrtonosna mizija i druge priče

On je momak s kvarta mutne prošlosti i izražene sklonosti prema filekima, usprkos činjenici da je predani vegan. No, usprkos toj neobičnoj činjenici, u njemu se krije pangalaktički heroj, koji će se, kako bi spasio damu u nevolji, hrabro boriti protiv svemirskih zlikovaca teško zamislivih rasa i vrsta. Uz malu pomoć drevnog okutnog kulta na Zemlji, neustrašivi taksijaner-šahist će se suočiti sa samim Nečastivim (premda se tu svakako radi o čistom pretjerivanju), a njegove vizije će ga odvesti u misiju u kojoj će mu prijatelji i suborci biti bića koja on inače s velikim zadovoljstvom jede. S druge strane, on pak spada u vrstu bića koju njegovi suborci smatraju poslasticom, no, na stranu s gadarijama, kada se tu malo popije bude tu i pjesme i masline i taburice. Dakako, spominje se i stina. O podcikivanju snaša i divljoj strasti, tjelesnim užicima i putenosti, da ne pričamo.

Tragom parfema

Elena je još kao dijete bila željna nježnosti i ljubavi. Odrastanje sa spoznajom da je čak i vlastitoj majci bila prevelik teret uvjerilo ju je kako u životu može računati samo na sebe. Za sve obiteljske nevolje mlada je žena oduvijek krivila opsesivno traganje za savršenim parfemom, na što su žene u njezinoj obitelji potrošile desetljeća i desetljeća strpljivo prenoseći vještinu izrade parfema s koljena na koljeno, a da nijedna od njih zapravo nije pronašla miris za kojim je tragala. Upravo je zato taj svijet Eleni silno odbojan. Kada ljubav njezina života doživi potpuni fijasko, Elena shvati da su promjene u životu za nju postale pitanje opstanka. Na prijateljičin nagovor seli se u Pariz i počinje baviti upravo onim od čega cijelog života bježi – izradom parfema. Možda njezinim pretkinjama mirisi i jesu donijeli samo bol i patnju, no one nisu na svojoj strani imale jednog posve neobičnog Caila…

Tloznanstvo u zaštiti okoliša

Priručnik za inženjere. Knjiga je namijenjena prvenstveno širokom krugu stručnjaka koje zanima gospodarenje i zaštita okoliša i ima priručničko obilježje. Zamišljena je tako da dade pregled osnovnih genetskih i ekoloških karakteristika naših tala i uvid u najaktualnije probleme njihove zaštite.

Krvna braća

Prva knjiga trilogije Sudbonosni broj sedam, O borbi strasti

Čitanka iz stranih književnosti 2

Od romantizma do naših dana, drugi svezak. Čitanka iz stranih književnosti (I. i II. knjiga) zamišljena je kao priručnik koji prikazuje kontinuitet općega književnog razvoja. Ona prije svega donosi izbor pisaca, ali uz tu osnovnu namjenu daje kratak uvid u razvoj književnog stvaranja od prvih početaka do najnovijega doba, nastojeći tako pružiti dopunsko štivo koje će pridonijeti općoj naobrazbi i književnoj kulturi učenika.