Kada Henry upoznaje Clare, njemu je 28, a njoj 20 godina. On je zaneseni knjižničar, a ona prelijepa studentica likovne akademije. činilo mu se da se tada prvi put susreću i upoznaju, no on se pojavljuje u njezinu životu od njezine šeste godine… Ljubavna priča o Henryju i Clare traži odgovor na pitanje može li ljubav biti bezvremenska. Jer Henry putuje kroz vrijeme, a Clare ne. Henry se zato, kao zarobljenik vremena, iznenada pojavljuje u Clareinu životu i jednako tako iznenada nestaje, uvijek u odgovarajućoj životnoj dobi, ali nesvjestan onoga što se događalo u prijašnjim susretima i životnim epizodama. Clare, pak, živi u jednosmjernom vremenu i čeka ga, svjesna da se on može pojaviti u bilo kojem trenutku njezina života. Roman po kojem je snimljen i filmski hit koji osvaja gledatelje diljem svijeta. U glavnim ulogama su Eric Bana i Rachel McAdams.
Roman Kako sam je volio i radostan je i tužan, to je priča o bolnoj ljubavi ispričana s upravo onoliko tankoćutnosti koliko je potrebno da vam se već večeras, kad legnete u krevet, slomi srce i da shvatite kako Anna Gavalda priča o vama samima, o vašim propustima, vašim lažima, vašoj kukavštini i vašim odustajanjima.
Projekat Književni voz Evropa 2000 trajao je šest nedelja, u junu i julu 2000. godine. Voz pun pisaca (po tri iz svake evropske zemlje) putovao je kroz Evropu, od Lisabona do Berlina, zastajući prema utvrđenom programu u raznim državama i gradovima. Pisci su usput gostovali po bibliotekama i univerzitetima, medijskim redakcijama i studijima. Iz Jugoslavije su u ovom projektu učestvovali Stevan Tontić, Aleksandar Gatalica i Vladislav Bajac. Plod ovog projekta je, izmedju ostalog i knjiga koja se objavljuje na jezicima zemalja učesnica, a u kojoj se nalaze tekstovi pisaca iz voza namenski stvarani baš za ovu knjigu. Književni voz Evropa 2000 na srpskom jeziku predstavlja zbirku 29 odabranih tekstova pisaca iz voza, učesnika projekta Književni voz Evropa 2000.
Zapisi i razmišljanja o robiji, robijašima i ljudima
Strastvena i talentirana Tea ropkinja je iz Judeje. Kupljena kao igračka zlobnoj Lepidi Poliji, Tea postaje suparnica svojoj gospodarici u borbi za ljubav Arija Barbarina, najnovijega i najsurovijega gladijatora u Rimu. Njegova ljubav daruje Tei prvu sreću u životu – ali njihova veza naglo završava kada ih razdvoji ljubomorna Lepida. I dok Lepida unosi nered u živote svojega supruga i njegove obitelji, Tea postaje školovana pjevačica koja pjeva za rimsku aristokraciju. Nehotice privlači pozornost još jednoga obožavatelja, hirovitoga i karizmatičnoga rimskog cara Domicijana. Međutim, careve igre imaju i svoju tamnu stranu, tako da će se Tea naći u borbi za vlastitu dušu i zdrav razum…
Prilozi političkoj sociologiji hrvatskog društva. Svoju posljednju, devetnaestu knjigu, objelodanio sam daleke 1989. godine. Nakon petnaest godina priredio sam, evo, novu, u čije sam korice smjestio (osim jednog izuzetka) izbor iz rasprava i komentara, objavljenih u novinama i čašo -pisima, ili podnesenih na okruglim stolovima / konferencijama, koji se odnose na hrvatsku zbilju nakon 1990. godine, kada je došlo do državnog osamostaljenja Hrvatske i ujedno do društvenog prevrata u njoj. Hrvatska se zaputila iz socijalizma, onakvog kakav je bio, a koji je dijelila sa članicama bivše jugoslavenske federacije, u restauraciju kapitalizma, onakvog kakav se oko nas pomalja. Ona još pliva na valovima tzv. tranzicije. Proteklih sam godina pratio što se u Hrvatskoj i oko nje zbiva, a u neku ruku Ino sam, i još sam, n ulozi noćobdije, onog koji bdije, ali ne može baš i utjecati na tokove zbivanja.
Igor Kokoruš Leb, jedan od najpoznatijih hrvatskih blogera, odlučio je elektronski zaslon kompjutera zamijeniti starim dobrim papirom i ukoričiti ono što ste do sada (samo djelomično i ponekad) mogli čitati na njegovu blogu Plodovi zemlje (http://leb.mojblog.hr). Njegove kratke priče koje na blogu dnevno obiđe koja tisućica obožavatelja/ica začudne su slike iz svakodnevnog života promatrane iz kuta vječnog čuđenja nad glupim, nelogičnim ili jednostavno uvrnutim iskustvom kojim nas sadašnjica obara na koljena. Uvrstivši u ovu zbirku svoje najpopularnije priče s bloga i dodavši tome, pod prijetnjom urednika, bar još toliko materijala sumnjive kvalitete koje ljudsko oko nikada nije vidjelo da titra pikselima, Leb je razveselio svoj žiro-račun skromnom svoticom, ali više od toga znači mu beskonačna slava i divljenje obožavateljica pod prozorom njegove spavaće sobe u Bjelovaru.
Kako sramotno starjeti Clare Pooley prati neobičnu skupinu starijih ljudi u londonskom domu za starije koji se suočava s prijetnjom zatvaranja zbog prodaje zgrade od strane gradskih vlasti. Glavna junakinja Daphne, na svoj 70. rođendan, shvaća da je postala nevidljiva svijetu, što joj omogućuje slobodu da krije mračnu tajnu iz prošlosti dok se udružuje s ekscentričnim članovima kluba – poput Art-a, propalog glumca i kleptomana, Ruby, pletilje u stilu Banksyja koja mašta o osveti preko prediva, i drugima – zajedno s mladom upraviteljicom Lydia te tinejdžerom Ziggyjem iz obližnje dječje bašte. Zajedno smišljaju lude i hrabre planove za spašavanje doma, poput nekonvencionalnih akcija i prikupljanja sredstava, otkrivajući kako starost donosi ne samo nevidljivost, već i neočekivanu slobodu i zajedništvo.
Priča s dva bisera Darija Miletića zbirka je kratkih priča, mudrosnica i dodijavanja, kako ih autor naziva. Većina tekstova prethodno je objavljena u časopisima poput Naša ognjišta i Zvona. Knjiga nudi koncizne, duhovite priče koje istražuju ljudske slabosti, mudrost i svakodnevne lekcije kroz narodne motive i suptilan humor.
Kuharica sakupljača gljiva Stjepana Mužića i Romana Božca, objavljena 1984. godine u izdanju Mladosti (176 stranica), praktični je vodič za ljubitelje gljiva koji spaja stručna znanja o branju, prepoznavanju, konzerviranju i uzgoju jestivih vrsta s bogatim repertoarom kulinarskih recepata. Knjiga naglašava etičko sakupljanje gljiva bez oštećivanja okoliša, upozorava na opasnosti otrovnica i mladih primjeraka
Štamparija GAJ, Martićeva ul. 2 (Palača burze)
Likovna oprema Nikola Reiser.
NINova nagrada 1967. Likovna oprema Željko Marjanović.
