Oznaka:

Evropa na Kalemegdanu

Cvijeta Zuzorić i kulturni život Beograda 1918 – 1941. Nakon Prvog svetskog rata, Beograd počinje da se modernizuje i uključuje u evropske tokove, umetnički život buja, a umetnici se hrabro otvaraju za nove estetike i poetike. U tom procesu, koji korespondira sa sličnim procesima na evropskom prostoru, presudnu ulogu imali su istaknuti pojedinci, ali i institucije, među kojima se izdvaja Udruženje prijatelja umetnosti „Cvijeta Zuzorić“, kao svojevrsni kulturni centar mobilizatorskih, prosvetiteljskih i emancipatorskih težnji i dometa, čije delovanje predstavlja jedan od važnih priloga beogradskoj kulturnoj istoriji. Kroz istoriju Udruženja prijatelja umetnosti „Cvijeta Zuzorić“, namera je da se ispripoveda priča o Evropi u Beogradu, o modernizacijskim procesima, o sukobu s duboko ukorenjenim tradicionalizmom i patrijarhalnošću, o ženskoj emancipaciji, o zabavama kao vidu društvenog života, o umetnosti i njenom odnosu prema politici, uz želju i ambiciju da se nedostatak sinteze tokova kulturne i društvene istorije Beograda, bar delimično, ublaži jednom ovakvom knjigom.

W

Igor Štiks je pariški lijevi intelektualac koji nakon više od dvadeset pet godina ponovo dolazi na Jadran na čitanje oporuke Waltera Stiklera, konzervativnoga francuskoga filozofa koji je pod nerazjašnjenim okolnostima ubijen na dalmatinskom Otoku. Tamo upoznaje zavodljivu aktivisticu Tessu Simon. Njih dvoje u Walterovoj kući polako upoznaju jedno drugo te tajnovitu, napetu i vratolomnu storiju o Walteru, koji je od ljevičara iz 1968. postao vodećim desničarskim misliocem, i njegovu prijatelju Wladimiru, najutjecajnijem lijevom militantu, čiji je teroristički rukopis uvijek odavao dozu ironije i koji nastavlja inspirirati sve mlade buntovnike današnjice. Priča o Walteru i Wladimiru otvara se pred Igorom i Tessom kao napeti politički triler suvremene europske povijesti koji nas vodi u sve kutke kontinenta. Kako bi saznali sve detalje i razotkrili tajne, njih dvoje moraju otići u Igorov i Walterov rodni grad Sarajevo. I sami upetljani u vrtlog povijesti, kroz svoju će istragu otkriti ne samo misteriju Walterove smrti već i Tessina postanka i Igorove osobne povijesti. Najnoviji roman Igora Štiksa W knjiga je koja se doslovno ne ispušta iz ruku. Pisan u maniri najboljih skandinavskih trilera i vrhunske književne kombinatorike, prepun intriga i obrata, W nam daje presjek posljednjih pola stoljeća europske i svjetske ljevice, njezinih borbi, padova i ćorsokaka. Ovaj roman koji atmosferom i stilom podsjeća na Paula Austera ili Javiera Cercasa, a uzbudljiv je poput serije Babylon Berlin, nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

Interijeri, arhitektura, dizajn

Što je za povijest umjetnosti Jansonova knjiga to je u području dizajna interijera upravo ova knjiga. Nije slučajno da se upravo ona i naziva „biblijom dizajna interijera. Interijeri Arhitektura Dizajn na više od 700 stranica daje cjelovit kronološki pregled razvitka, glavnih karakteristika dizajna i uređenja interijera od prapovijesti preko drevnih civilizacija Egipta i antičke Grčke sve do današnjih dana i moderne umjetnosti. Posebna pažnja je posvećena povezivanju političkih, ekonomskih i socijalnih komponenti koje su utjecale na razvoj dizajna i arhitekture kroz povijest. Kroz knjigu se opisuje dominantni utjecaj dizajna i vrlo uska povezanost untrašnjeg uređenja i arhitekture. Predgovore hrvatskom izdanju knjige napisali su prof. dr. sc. Feđa Vukić, prof. dr. sc. Nenad Fabijanić i Maroje Mrduljaš, d.i.a. Svaka knjiga širi horizont bez otvaranja prozora! Ova govori o visokim dometima iz širokog vremenskog, stilskog i sadržajnog odabira antologijskih primjera interijera i dizajna. Ta se kolekcija nezaustavljivo mijenja, puni svakim trenom i na mnogim mjestima, inspirirana potrebom za zdravim i ugodnim, dostojnim i civiliziranim životom. Još uvijek, nažalost, ne za svakoga i svugdje. Direktna i lako provjerljiva poruka uključuje misao: I ovu ćete knjigu držati u ruci u nekom interijeru. Osvrnite se! – Nenad Fabijanić, prof.dr.sc. Kratki sadržaj: I. STARI SVIJET: Dizajn u pretpovijesti Egipat Stari istok II. KLASIČNI SVIJET: Grčka Rim III: SREDNJI VIJEK: Ranokršćanski i bizantski dizajn Romanika Gotika Islamski svijet IV. ISTOK: Indija Kina Japan V. RENESANSA: Italija: od renesanse do neoklasicizma Španjolska: od španjolsko-maurske umjetnosti do neoklasicizma Francuska: od renesanse do neoklasicizma Engleska: Od renesanse do neoklasicizma Afrika VI. NOVI SVIJET: Pretkolumbovska Amerika Rana Amerika VII. MODERNI SVIJET: Devetnaesto stoljeće Dvadeseto stoljeće

Sibirski odgoj

Što znači roditi se, rasti i odrasti na mjestu koje se čini – premda nije – izvan svijeta? Odgovore na ova pitanja daje Nicolai Lilin u svom snažnom, jedinstvenom i provokativnom romanu Sibirski odgoj. Riječ je o priči o životu sibirskog dječaka kojeg su odgojile sibirske Urke, cijela jedna zajednica zločinaca, kako bi postao oksimoron, odnosno „pošteni kriminalac”. Šokantna zločinačka epopeja iz pera čovjeka koji ju je sam proživio progovara o sibirskom odgoju koji uključuje svirepost ulice, okršaje ratobornih maloljetnika, oružje, robiju, ali i znanje staraca, vremešnih kriminalaca, koji život nose istetoviran na koži. Oni su „adoptivni djedovi“ zaduženi da mlade pouče o kriminalu oprečnim vrijednostima: prijateljstvu, odanosti, zajedničkoj podjeli dobara, brizi prema invalidima i kulturi tetoviranja. I da stvore tu drsku živuću proturječnost – kriminalca s moralnim vrijednostima.

Gala – Dali

Gala Dalí (2016.) roman je istaknute španjolske književnice Carmen Domingo. Autorica portretira život Gale Dalí, izuzetne žene koja je svojom osobnošću i umjetničkim vizionarstvom ostavila neizbrisiv trag na nadrealistički pokret i njegove pripadnike. Jedni su je, poput Paula Éluarda, Maxa Ernsta i Salvadora Dalíja, smatrali muzom i očaravajućom femme fatale, dok je kod drugih, kao što su André Breton i Luis Bunuel, izazivala odbojnost i gnušanje. Karizmatična, inteligentna, beskrupulozna, hladna i pohlepna, rijetko je koga ostavljala ravnodušnim. Bila je iznimno nadarena za pronalaženje talentiranih umjetnika koje je inspirirala, ali i vodila čvrstom rukom prema uspjehu za koji je vjerovala da zaslužuju. Njezin najuspješniji “projekt” bio je Salvador Dalí, kojega je učinila potpuno emocionalno ovisnim o sebi kako bi ga pretvorila u velikog umjetnika, zvijezdu i imućnog čovjeka. U ovom romanu Gala Dalí prvi put postaje glavni lik umjetnosti, što je po vlastitom sudu oduvijek i trebala biti, jer je sebe kao muzu smatrala važnijom od svojih poznatih ljubavnika. Pišući o Gali, Domingo je oživjela cijelu jednu epohu svjetske povijesti predstavljajući čitateljima niz zanimljivih protagonista svjetske umjetničke scene 20. stoljeća.

Suprotno od nogometa

Zbirka proznih crtica Daniela Radočaja “Suprotno od nogometa” upravo je to što kaže sam naslov: sve suprotno od nogometa. Čak i kada nogomet “obožavate” jer je njezin dečko na utakmici i gorljivo odrađuje poluvremena, dok on, dakle pripovjedač, odrađuje ta dva poluvremena s njegovom djevojkom. Sažeto, kratko i jasno, ova je knjiga crnohumorni oslik generacije i to iz perspektive jednog ofsajdera, jednog koji, eto, ne voli nogomet, ali zato voli sve što je suprotno od njega, uz dio onoga “sve što vole mladi”. Jer on je panker, on je drugačiji, on je pripadnik neke supkulture koja gotovo više i ne postoji, ali postoji, pa makar i u naznakama, pa makar u jednom jedinom autentičnom govorniku. Ali nije samo poanta u crnohumornom kapacitetu, kapacitetu pripovjedača u komici i autoironiji, već u onome što se iza brda valja, a to je generacija koja a) ili će se prilagoditi, konformirati, glumiti nepostojeću iluziju onoga što nam je rečeno da je “pravi život”, a to znači onu liniju posao u javnom sektoru – žena – dijete – auto na kredit – stan na kredit – skijanje na kredit ili b) živjeti uporno svoju autentičnu sudbinu koja je takva kakva je, kakve su se karte izvukle… Radočaj je onaj Kerempuh, onaj podsmješljivi mudrijaš iz Gruntovčana, naravno prebačen u suvremeni urbani svakodnevni život, onaj koji, eto, i kada dobiva loše karte igra i dalje jer nema druge, zajebavajući se na svoj i naš račun i dalje. Radočajeva je knjiga i neka vrsta manifesta luzerstva. Biti luzer, ovdje, međutim ne predstavlja nešto loše. Biti luzer u odnosu na druge koji su luzeri je dobro jer si barem osviješten da je to tako. Između ostaloga, nije on ni pesimist. Prije bi se moglo reći – osviješteni optimist koji svjesno gura svoj film, zabavljajući nas (sebe) mentalnim vratolomijama pitkog humora i dobro skrivene dubine, ne bismo li se zadržali na knjizi barem do nečega sljedećeg, modernijeg, neke utakmice, navijanja, nečega gdje ćemo se opet osjećati ugodno u tome da u svojem luzerstvu, eto, nismo sami. Milan Zagorac

Književna groupie

“Književna groupie: Kako bit hipster” živopisna je satira hrvatskog kulturno-političkog života dvijetisućitih koja prati urnebesan put provincijalca iz Đakova u želji da se uklopi u zagrebačku hipstersku, kulturnjačku i političku scenu. Da bi u tome uspio, spreman je podnijeti i najteža poniženja. Ali sa svakim novim poniženjem rađa se i gorčina koju autor, kao sipa crnilo, štrca po papiru. Svoje poraze, ali i poneku malu pobjedu koja mu daje snage da nastavi, uobličava u epizode nakon kojih se čitatelj osjeća kao kad jede fast-food – nikako se ne može zasititi, uvijek traži još pa još. S jednom prednošću – ova knjiga ne deblja, nego nabildava. Samopouzdanjem. Jer ako Svirac može uspjeti u životu, svi možemo. “Književna Groupie, alias Pavle Svirac, novi je književni fenomen” – Boris Rašeta, Novosti “Događaj godine!” – Dean Šoša, Jutarnji list “Groupie ne ostaje dužan nikome u ovoj kritici ne samo kulturne scene, nego i društva općenito” – Sven Popović, Moderna vremena

Najljepša noć duše

Najljepša noć duše zbirka je od 12 priča povezanih jedinstvenim glavnim likom – Daniel Marosh mađarski je ratni dopisnik koji prati događaje tijekom Arapskog proljeća, politička previranja u Egiptu, Izraelu i Iranu, istovremeno se boreći s vlastitim demonima. Ljut na sebe, na bivšu ženu, na propale revolucije i na cijeli svijet, Marosh briljantno, izravno i bez dlake na jeziku pripovijeda o surovoj svakodnevici na Bliskom istoku, ne prikazuje samo pakao bliskoistočnih sukoba već on taj pakao intenzivno živi. I nije na bojnom polju već u gradovima, predgrađima, Gradu Mrtvih (maestralna priča Pseći sin) gdje život kipti nesmiljenom snagom. Ovaj enfant terrible mađarske književnosti, kojega su kritičari usporedili s Hemingwayem nije samo promatrač nemilih događaja, nego je ravnopravan protagonist iz samog srca ratne drame.

Moja ti

Moja ti Jasne Jasne Žmak (1984., Pula) sastoji se od priča koje mogu stajati zasebno, no međusobno prepletene one zadobivaju doista romanesknu dimenziju. Knjiga je ovo u kojoj se intenzivno miješaju zbilja i fikcija, ljubav i pisanje, tvarno i jezično. U povezivanju malih scena i njihovoj dosjetljivoj dramaturgiji – što je, usput rečeno, autorici i struka – efektno se isprepliću intimna i društvena pitanja. Jasna Jasna, koja je zbog ove knjige dopunila ime, kao prozaistkinja ima već posve formiran individualni glas – svjež, opušten, neobično prozračan – u svakom slučaju, nezamjenjiv s drugima. Pritom autorica nije od onih koji izbjegavaju potencijalno teške teme, no u njezinu pisanju one se promeću nešto drugo – u svojoj književnoj zaigranosti Jasna Jasna kao da živi u jednome opuštenijem vremenu, pa i malo ispred.

Tehnika spisateljskog zanata

Poznati tekst ruskog pisca i teoretičara književnosti Viktora Šklovskog, Tehnika spisateljskog zanata, prvi put preveden na hrvatski jezik, jedno je od važnijih djela ruskog formalizma i nezaobilazna uputa svakom piscu i onom koji to želi postati. Jednostavnim i izravnim stilom s dozom britkog humora Šklovski se obraća (mladim) piscima, secira zablude o pisanju, stilu i književnim postupcima te daje jasne i dragocjene smjernice kako treba i ne treba pisati, a svakog će literarnog pretendenta pa i čitatelja natjerati da preispita dosad znane pojmove i pristupe književnom tekstu. U Tehnici spisateljskog zanata (izvorno objavljenoj 1927. godine), kao i u svom najpoznatijem djelu Teorija proze, Šklovski smatra da je književnost zbirka stilskih i formalnih sredstava koja čitatelja tjeraju na novi pogled na svijet predstavljanjem starih ideja ili uobičajenih iskustava na nove, neobične načine. Taj koncept očuđenja postao je jedan od njegovih glavnih doprinosa u teoriji književnosti i jedan od temelja suvremene humanističke znanosti.

Duhovi

Stara je godina i na gradilištu nove zgrade s ekskluzivnim stanovima u Buenos Airesu nesnosno je vruće. Na gradilištu vlada potpuna pometnja: tu su budući vlasnici sa svojim arhitektima i djecom, radnici koji su još daleko od završnih radova, a na vrhu zgrade u prostorijama uz bazen stanuje obitelj čuvara gradilišta Raúla Vinasa. Među mnoštvom ljudi na gradilištu vrzmaju se i pojave koje vide samo Patri, najstarija kći obitelji Vinas, i njezina majka, ali one se na njih ne obaziru previše. Već oko podneva gungula se smiruje i u cijeloj zgradi ostaju samo duhovi i obitelj Vinas, koja priprema doček Nove godine. Kako pada noć, u središte pripovijedanja dolazi Patri, na čiju će sudbinu duhovi neobično utjecati.

Zemlja i mir

Roman Zemlja i mir islandske spisateljice Oddny Eir Avarsdottir, vrlo je zanimljivo prostor-vremensko putovanje kroz Island. Putujući po različitim lokacijama na Islandu, autorica nas suočava s onom hamsunovskom vizijom zemlje hraniteljice, kako kroz povijest, tako i kroz sadašnje doba i naš odnos prema zemlji. Radi se o romanu sastavljenom od dnevničkih zapisa u kojima nas autorica na zanimljiv i inovativan način, kroz prizmu promatrača ptica, upoznaje s Islandom i njegovom poviješću.

Dogodilo se jedne jeseni

DOGODILO SE JEDNE JESENI roman je uzavrele strasti i nezasitne ljubavi koji će vam otkriti zašto brojni čitatelji upravo Lisu Kleypas smatraju neprikosnovenom kraljicom ljubavnih romana. Grof Marcus Westcliff neprikosnoveni je vladar svojih osjećaja, bastion razuma i emocionalne stabilnosti. Ali kada se nađe u blizini Lillian Bowman, lijepe i prkosne djevojke neuglađenih američkih manira koje on istinski ne podnosi, sve aristokratske spone generacijama tkane u genetski kod njegove obitelji, uz prasak popuštaju. Prva je iskra planula u vrtu gdje ju Marcus neočekivano – i strastveno – uzima u naručje. Je li Lillian posve izgubila razum ili je strast koju odjednom osjeća prema tom odbojnom čovjeku djelo samog nečastivog? Ali, svaki dodir sve je jače mučenje, svaki poljubac rasplamsava želju do neslućenih visina. Hoće li se sudbina poigrati i odrediti da upravo “nestašna” Lillian bude ta koja će dokazati snagu i moć naizgled bezazlenog “djevojačkog pakta”? Smije li, od strasti i osjećaja izluđeni grof Westcliff, dopustiti sebi čak i pomisao da baš nju – u svakom pogledu nepodnošljivo neprimjerenu djevojku – uzme za ženu?

Tišina za oči

Dok čitamo Tišinu za oči, gubimo osjećaj za stvarnost: događaji su toliko nepojmljivi, a prizori toliko nestvarni, da nam se pripovijest danas, sedam i pol desetljeća poslije, mora činiti izmišljenom. Važan dio te banalnosti zla, o kojoj je prilikom suđenja Eichmannu pisala Hannah Arendt, bila je normalnost nezamislivoga; banalnost zla ovoga puta primjećujemo na drugoj strani, kod žrtava koje smrt u svim njezinim logorskim pojavnim oblicima barem naizgled počinju prihvaćati gotovo jednako samorazumljivo kao njihovi krvnici. Tek za njihove naivne, propale pobune, gotovo s olakšanjem shvatimo da dehumanizacija ipak nije bila potpuna. U svijesti nadolazeće smrti, u kolektivnom umiranju i samoiskupljenju, pokazuje se da su ložači krematorijskih peći u samom srcu pakla duboko u sebi sačuvali ljudskost i vjeru u bližnjega. Roman Tišina za oči nastao je kao filmski scenarij na prijedlog prijatelja Branka Lustiga (1932. – 2019.), koji je kao dijete preživio strahote Auschwitza i mnogo godina poslije postao dvostruki oskarovac. Scenarij je u Hollywoodu potvrđen, ali film nažalost nikada nije snimljen…

Demon školske knjižnice

Roman Demon školske knjižnice dječja je knjiga za uzrast od 5. do 8. razreda osnovne škole. Pustolovina počinje s magičnom porukom… Neobična poruka potaknut će šaroliko društvo da krenu u pustolovinu života razotkrivajući tjanu koju skriva stara školska knjižnica. Na putu će ih čekati brojni izazovi s kojima se neobično lako može poistovjetiti svaki školarac. Knjiga je dio izborne lektire. Autorica knjiga za djecu Morea Banićević diplomirala je hrvatski i engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Rijeci, a radi kao profesorica engleskoga jezika u osnovnoj školi. Do sada je objavila tri romana, Demon školske knjižnice, Dvojnici iz tame i Tragovima Crnog Petra. Za roman Demon školske knjižnice osvojila je SFERU, najstariju nacionalnu žanrovsku nagradu.