Ušao konj u bar, roman kojim je David Grossman, između ostalih, osvojio i prestižnu nagradu Man Booker International, nesumnjivo je jedno od književnih remek-djela našega doba. Mali klub u Nataniji u kojem nastupa pedesetosmogodišnji stand-up-komičar Dovale Dži pozornica je na kojoj Grossman još jednom beskompromisno i neustrašivo osvjetljava najtamnije kutke čovjeka, obitelji i svijeta u kojemu živimo. Jedan komičar izložen na sceni i jedan umirovljeni sudac skriven u publici – dvojica prijatelja iz djetinjstva, desetljećima razdvojena krivnjom i sramom – susrest će se u noći u kojoj padaju maske, a svijet je opijen moćnim koktelom kabarea i života, apsurda i nevinosti, tragike i crnoga humora. Ušao konj u bar velika je i neodoljiva knjiga jednoga od najznačajnijih svjetskih pisaca, svjetionik ljudskosti, roman uz koji ćete se smijati noseći srce u grlu. “Veličanstveno komičan i ubojito tragičan izlet u savršenstvo… Trag krvi i znoja koji na svojim stranicama ostavlja Grossman jedino bi istinski majstor – netko poput Lennyja Brucea ili Franza Kafke – mogao sanjati da izjednači.” – The New York Times Book Review
Dubrovački jezični pabirci. Izdavač: Humanitarno društvo Župe dubrovačke – Čibača
Kad Orna na stranici za razvedene upozna Gila, ne može reći da je to ljubav na prvi pogled. No premda joj je pomalo odbojan, nastavlja izlaziti s njim jer pokušava zaboraviti svojeg bivšeg supruga Ronana, koji je napustio obitelj i odselio se u Nepal. Kad se Ronan vraća u Izrael sa svojom novom ženom i njezinom djecom, Orna se uplaši da će njezin sin odlučiti živjeti s ocem. Da sredi misli, odluči otići u kratak posjet Gilu, koji je na poslovnom putu u Bukureštu, unatoč znakovima upozorenja da nešto u njegovoj priči jednostavno ne štima. Uzbudljivi roman Tri izraelskog pisca Drora Mišanija triler je dostojan slavnih imena ovoga žanra. Iako na početku može navesti na pomisao da je ovo ljubavni roman, Mišani kroz priče o tri glavne junakinje majstorski stvara napetost, a neočekivanim obratom čitateljima diljem svijeta oduzima dah.
Jedina korisna rečenica u jednoj beskorisnoj knjizi koju sam davno pročitao bila je ova: Prvo oruđe kojim se čovjek koristio bio je drugi čovjek. Roman Još (Daha) turskog književnika Hakana Gündaya (1976.) bio je jedan od najzapaženijih romana objavljenih 2013. godine u Turskoj, a polučio je velik uspjeh i u Europi pa je tako bio i dobitnik Nagrade „Medicis“ (2015.) za najbolji strani roman preveden na francuski jezik. Razlog tome dijelom je i činjenica što je riječ o jednom od prvih romana koji se izravno bavi aktualnim društveno-političkim zbivanjima na tlu današnje Europe, Bliskog istoka i Azije, odnosno imigrantskom krizom. Ispričan iz perspektive turskog tinejdžera Gaze, koji kroz roman doživljava svojevrsnu psihološku, karakternu i moralnu transformaciju odrastajući uz samohranog i grubog oca Ahada, bezobzirnog krijumčara ljudima, roman Još na dosad nezabilježen način iznosi surovu i zastrašujuću istinu o trgovini ljudima i ilegalnom transportu imigranata preko turskog teritorija. Riječ je o ljudima koji su zbog ratnih zbivanja bili prisiljeni napustiti svoje domove i obitelji, sve svoje snove i nade, kako bi našli utočište negdje na Zapadu predajući pritom svoje sudbine u ruke bezobzirnih i pohlepnih krijumčara. Visoka cijena koju pritom plaćaju krijumčarima ne garantira im da će na svoje odredište stići živi i da njihova žrtva neće biti uzaludna. No što je s cijenom koju će zbog sveg tog pakla platiti Gazâ? O autoru: Turski književnik Hakan Günday rođen je 1976. na grčkom otoku Rodosu u obitelji turskih diplomata. Osnovnu školu završio je u Bruxellesu, a poslije je studirao francuski jezik i književnost na Sveučilištu Hacettepe u Ankari, potom i na Sveučilištu u Bruxellesu (Université libre de Bruxelles). Nakon toga završio je i Fakultet političkih znanosti na Sveučilištu u Ankari. Još za vrijeme studija počeo je objavljivati svoje kraće radove u novinama, književnim časopisima i magazinima. Svoj prvi roman, Kinyas ve Kayra (2000.), Gunday je objavio s 24 godine i već je njime stekao vjeran krug čitatelja, kao i status vodećeg underground pisca u Turskoj. Nakon toga piše romane Zargana (2002.), Piç (2003.), Malafa (2005.), Azil (2007.), Ziyan (2009.) i Az (2011., objavljen na hrvatskome kao Malo je sve, Izvori, 2015.). Roman Još (Daha, 2013.) njegov je osmi roman i prema mišljenju većine kritičara njegovo najdojmljivije i najzrelije književno ostvarenje.
U romanu Vrijeme lala razvija se jedna, povijesno možda sporedna, ali vazda intrigantna tema: borba crnih i bijelih eunuha za prevlast na otomanskom dvoru. Pripovjedač-komentator podastire nam raspravu marnog, gotovo opsesivnog istraživača- kroničara, raspravu koja se bavi razdobljem s kraja 16. stoljeća, kada je na vlasti bio Murat III.; slijedi dvanaestogodišnje razdoblje pozapadnjivanja turskog društva poznato kao “vrijeme lala“, a kronika završava razdobljem “vladavine“ posljednjeg sultana, nevoljnog Mehmeda VI., koju obilježava propast Otomanskog Carstva, sultanov progon i, posljedično, raspuštanje harema i otpuštanje eunuha. Tko su bili i kakvi su bili haremski eunusi, kakva je bila njihova uloga, jesu li baš svi bili kastrati ili…? Je li ljubav Hamze i Hanumice imala ikakvih izgleda? Kakav je bio odnos janjičara i derviša bektašija? Vrijeme lala poetičan je, stilski osebujan i jezično raskošan roman čija će “egzotična“ tematika zacijelo privući brojne čitatelje.
Ovaj roman je svojevrstan spoj “morske“ fantastike i realnog života koji ona mijenja na kopnu. Podivljala Alga – misao no i inteligentno biće – prijeti osvojiti i uništiti dosadašnji život bilja i životinja, a onda i ljudi. Suprotstavljaju joj se hrabri Nikola, njegov otac i nekolicina drugih likova. Roman se odlikuje živopisnošću i vješto isprepletenom fabulom.
Afghanistan the Soviet invasion in perspective. Afghanistan: The Soviet Invasion in Perspective traces the course of Soviet-Afghan relations since 1919, with emphasis on the events that led to the invasion of December 1979. Anthony Arnold, an intelligence officer in Afghanistan before the invasion, reveals a consistent pattern of Soviet aggression in that country. He describes three post-World War II phases in the attempted Soviet takeover: economic penetration, political subversion, and, finally, military invasion and occupation. As each strategy proved ineffective, the Soviets’ efforts to dominate the country became stronger and more obvious. Arnold’s evidence links the USSR with two instances of regicide and three postwar coups d’etat in Afghanistan. When the rival ideology of Islam appeared to be on the point of overcoming Marxism-Leninism, the Soviets, anticipating no effective response from any outside quarter, sought to uphold the communist government of this new member of the socialist family of nations by military force. Arnold examines the failure of the West to identify and resist Soviet ambitions, and he recommends changes in U.S. policies to aid the rebels’ cause.
Passionate, vigorous and uncompromising this book takes the lid off the confused Western response to the Balkan war. The author raises a series of timely and acute questions about the future of postmodernism and postcommunism. The author claims that the Balkan war has de-railed the movement for unification in Europe. The Islamic world has seen that the West is quite willing to bomb Muslim targets, from Iraq to Somalia, but absolutely unwilling to wage a `just war’ to save the Bosnian Muslims. He concludes that the Balkan war is a key catalyst in the unravelling of the West.
Tablice integriranih krugova
Tranzistorske priročne tabele
Electronics Manual Catalog MOSTEK 1980 Memory Data Book Designers Guide
Posvudašnji Matoš oko Rijeke njim samim. Uredio Krešimir Cvjetković.
Moderna fizika i struktura materije
Autori: Marie a Josef Šechtlovi Jan Malik J.V. Dvorak
Časopis za dijalog o demokratskim, nacionalnim i socijalnim problemima hrvatske borbe.
Modern Elite Forces: The Weapons, Uniforms, Tactics and Operations of the World’s Toughest Troops Hardcover – January 1, 1984.
An Illustrated Guide to Battleships and Battlecruisers Hardcover – Import, January 1, 1985
