Znanoumjetnost

Kreativnost u umjetnosti i znanosti tema je koja intenzivno zaokuplja čovječanstvo, ali ostaje neuhvatljiva za precizno definiranje. David Edwards, prof. biomedicinskog inžinjeringa na Harvardu, upustio se u svojoj knjizi Znanoumjetnost: Kreativnost Post-google generacije u interpretaciju katalizatora inovacije u znanosti i umjetnosti upravo kroz naglašavanje interdisciplinarnog pristupa. Autor je iskovao termin »,znanoumjetnost«, kako bi definirao pojavu kad znanost pokreće na isti način kao umjetnost ili kad umjetnost utječe na tehnološki napredak, lako je termin zvučan, iza njega ne stoji sasvim nova interpretacija, već Edvvards kroz konkretne primjere pojedinaca koji su uspjeli u ovakvom prijenosu ideja iz umjetnosti u znanost i obratno, pokušava prikazati procese koje su te osobe prošle kako bi ostvarile utjecaj u jednom od četiri područja djelovanja: kulturne institucije, obrazovanje/znanost, humanitarni rad i industrija. …Edwards kao katalizator navodi određenu paradigmu za one kreativce, znanstve nike i umjetnike, koji prelaze granice: (1) strastveno se zauzimaju za neku ideju koju žele realizirati u umjetnosti ili znanosti (2) predano istražuju i otvaraju se prema stimulirajućem novom iskustvu u znanosti (ako su umjetnici) ili umjetnosti (ako su znanstvenici), (3) bore se protiv uštogljenog otpora kolega, katkad i njihove po tencijalne publike (4) stalno testiraju i često uočavaju kako se njihova ideja razvija na neočekivane načine u novom i (5) kroz sve to zadržavaju odlučnost dostizanja originalnog umjetničkog ili znanstvenog izraza. Znanoumjetnost na inovativan način predstavlja novu percepciju, načine i daljnji razvoj suradnje suvremene znanosti i umjetnosti, te isprepletenosti i nužnosti sa gledavanja oba područja, na način prihvatljiv i razumljiv ne samo znanstvenicima i umjetnicima, već i zainteresiranima iz privatnog i javnog sektora – iz područja obrazovanja, gospodarstva, industrije, kulture.