Gurđijev velika zagonetka

Georgij Ivanovič Gurdijev (Georg(i)es Ivanovich Gurdjieff) (1877. – 1949.), armensko-grčki mistik i filozof koji je obilježio početak nove duhovne ere Zapada. Školovan je u istočnjačkim manastirima s ezoternim karakterom, odlučio je prenijeti svoje učenje ezoterne prakse na Zapad. Proputovao je Istok naširoko u potrazi za pravim, tajnim ezoternim znanjem, a među njegovim najvećim postignućima bili su tajni sufijski manastiri te manastir Sarmong na dalekim obroncima Tibeta o čijem unutarnjem radu je Gurdjieff nerado govorio. Sva svoja putovanja Gurdjieff je iznio u svojoj knjizi Susreti s izuzetnim ljudima prema kojoj je snimljen film u kojem igra i Fabijan Šovagović. Gurdjieff je bio neprocjenjiv egiptolozima u proučavanju Egipta jer su njegova dostignuća i tajni uvidi rasvijetlili mnoge tajne, među njima i o objektivnoj umjetnosti, a Gurdjieff je bio i jedan od malobrojnih koji je vidio i skicirao slike Egipta prije potopa, kada je bio zimzelena meka ezoternih učenja. Gurdjieff je sva svoja znanja i uvide raspravio u nekoliko svojih literarnih djela, među kojima se većina može pronaći u našim knjižarama: Život je stvaran samo kad jesam, Susreti s izuzetnim ljudima, Belzebubove priče (nema je još prevedene na latinicu), Glasnik nadolazećeg dobra (sveska koje još nema na latinici koju je Gurdjieff preporučao ne čitati), Borba Magičara(Fight of the Magicians, libreto, nije prevedena na hrvatski jezik). Gurdjieff je stvorio sustav četvrtog puta duhovnog učenja koje se nalazi između klasičnih triju puteva yogija, fakira i monaha. Njegov rad preuzeo je Pjotr Demjanovič Uspenski i proširio učenje ali isključivo na mentalnoj razini. No Uspenski je inzistirao na komercijalnoj upotrebi ezoternog znanja neprocjenjivog karaktera. Gurdjieff ga je upozorio no on ništa, nakon toga su se Uspenski i Gurdjieff zauvijek razišli. Iako je za života Uspenski napisao jednu uspješnu knjigu u kojoj se pojavljuje i Gurdjieff kao glavni lik, u potrazi za čudesnim, tako reći, duhovnu i naprednu početnicu. S druge strane, Gurdjieffov učenik Bennet nastavio je s njegovim radom i to uspješno. Bennet je bio i ostao angažiran u tajnoj službi engleske vojske. Njegov rad nije vidio dana. I dan danas se raspravlja o širenju tradicije G.I.Gurdjieffa na svim razinama društva, no nisu poznati njegovi današnji nasljednici.